Diokom - Povijest promjena

Suradnik10: /* Vanjske poveznice */

2024-08-22T00:03:30Z

Vanjske poveznice

←Starija inačica		Inačica od 22. kolovoz 2024. u 00:03
Redak 104:		Redak 104:
	* ''[https://tehnika.lzmk.hr/jugoplastika/ Jugoplastika].''Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine		* ''[https://tehnika.lzmk.hr/jugoplastika/ Jugoplastika].''Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine

	[[Kategorija:~~Hrvatske tvrtke~~]]		[[Kategorija:Tvrtke iz Splita]]

Suradnik10 u (test) 00:02, 22. kolovoz 2024.

2024-08-22T00:02:51Z

←Starija inačica		Inačica od 22. kolovoz 2024. u 00:02
Redak 32:		Redak 32:
	}}		}}

	'''Jugoplastika''' je naziv za bivšu [[Hrvatska\|hrvatsku]] tvrtku sa sjedištem u gradu [[Split]]u. Bavila se proizvodnjom [[obuća\|tenisica]], [[torba\|torbi]], prijenosnih hladnjaka, [[jakna\|jakni]], [[autodijelove\|autodijelova]], [[lutke\|lutaka]], [[igračke\|igračaka]], [[~~Sportska~~ oprema\|~~sportske~~ opreme]] i [[brodice\|brodica]]. U 40 godina svog postojanja kao ~~„Jugoplastika“~~ do raspada Jugoslavije zapošljavala je 12.900 radnika s područja cijele bivše države. U tvrtki je radilo oko 80% [[žena]] s područja grada Splita.<ref name="HRT">{{cite web \|url=https://magazin.hrt.hr/580709/price-iz-hrvatske/iz-arhive-uspon-i-pad-jugoplastike \|title=[IZ ARHIVE] Uspon i pad Jugoplastike \|date=8. veljače 2020. \|work=magazin.hrt.hr \|publisher=[[HRT]] \|accessdate=4. prosinca 2020.}}</ref> Godine [[1990.]] ostvarila je prihod od 350 milijuna [[američki dolar\|američkih dolara]].<ref name="SD">{{cite web \|url=https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/oj-gospodo-jel-vam-zao-jugoplastika-je-mogla-opstati-i-hraniti-12-900-radnika-92726 \|title=Oj gospodo jel' vam žao, ‘Jugoplastika’ je mogla opstati i hraniti 12.900 radnika \|author=Krnić, Dean \|date=20. ožujka 2010. \|work=slobodnadalmacija.hr \|publisher=[[Slobodna Dalmacija]] \|accessdate=3. prosinca 2020.}}</ref> Krilatica tvrtke je glasila: ~~“Marka~~ za cijelu obitelj".<ref name="tportal">{{cite web \|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/jugoplastika-nekada-marka-za-cijelu-obitelj-20111215/print \|title=Jugoplastika - nekada marka za cijelu obitelj \|publisher=[[Hrvatski internetski portali#T \|Tportal]] \|work=www.tportal.hr \|author=Nižetić, Petra \|date=20. travnja 2012. \|accessdate=4. prosinca 2020.}}</ref>		'''Jugoplastika''' je naziv za bivšu [[Hrvatska\|hrvatsku]] tvrtku sa sjedištem u gradu [[Split]]u. Bavila se proizvodnjom [[obuća\|tenisica]], [[torba\|torbi]], prijenosnih hladnjaka, [[jakna\|jakni]], [[autodijelove\|autodijelova]], [[lutke\|lutaka]], [[igračke\|igračaka]], [[športska oprema\|športske opreme]] i [[brodice\|brodica]]. U 40 godina svog postojanja kao Jugoplastika do raspada Jugoslavije zapošljavala je 12.900 radnika s područja cijele bivše države. U tvrtki je radilo oko 80% [[žena]] s područja grada Splita.<ref name="HRT">{{cite web \|url=https://magazin.hrt.hr/580709/price-iz-hrvatske/iz-arhive-uspon-i-pad-jugoplastike \|title=[IZ ARHIVE] Uspon i pad Jugoplastike \|date=8. veljače 2020. \|work=magazin.hrt.hr \|publisher=[[HRT]] \|accessdate=4. prosinca 2020.}}</ref> Godine [[1990.]] ostvarila je prihod od 350 milijuna [[američki dolar\|američkih dolara]].<ref name="SD">{{cite web \|url=https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/oj-gospodo-jel-vam-zao-jugoplastika-je-mogla-opstati-i-hraniti-12-900-radnika-92726 \|title=Oj gospodo jel' vam žao, ‘Jugoplastika’ je mogla opstati i hraniti 12.900 radnika \|author=Krnić, Dean \|date=20. ožujka 2010. \|work=slobodnadalmacija.hr \|publisher=[[Slobodna Dalmacija]] \|accessdate=3. prosinca 2020.}}</ref> Krilatica tvrtke je glasila: Marka za cijelu obitelj".<ref name="tportal">{{cite web \|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/jugoplastika-nekada-marka-za-cijelu-obitelj-20111215/print \|title=Jugoplastika - nekada marka za cijelu obitelj \|publisher=[[Hrvatski internetski portali#T \|Tportal]] \|work=www.tportal.hr \|author=Nižetić, Petra \|date=20. travnja 2012. \|accessdate=4. prosinca 2020.}}</ref>

	== Povijest ==		== Povijest ==

	Jugoplastika je registrirana [[23. studenoga]] [[1952.]] godine na Trgovačkom sudu u Splitu kao tvrtka u društvenom vlasništvu za proizvodnju plastičnih masa i tekstilnih proizvoda. Osim četiri tvornice ili radnih organizacija kako se to tada zvalo, ~~„Jugoplastika“~~ je imala i tvornicu na ulazu u [[Solin]], nekoć poznatu radnu organizaciju ~~„Autodijelovi“~~, danas „[[AD Plastik]]“. Treba navesti da je to jedini preživjeli pogon ~~„Jugoplastike“~~ koji je [[1993.]] izdvojen iz matice i privatiziran po modelu radničkog dioničarstva.<ref name="SD"/>		Jugoplastika je registrirana [[23. studenoga]] [[1952.]] godine na Trgovačkom sudu u Splitu kao tvrtka u društvenom vlasništvu za proizvodnju plastičnih masa i tekstilnih proizvoda. Osim četiri tvornice ili radnih organizacija kako se to tada zvalo, Jugoplastika je imala i tvornicu na ulazu u [[Solin]], nekoć poznatu radnu organizaciju Autodijelovi, danas [[AD Plastik]]. Treba navesti da je to jedini preživjeli pogon Jugoplastike koji je [[1993.]] izdvojen iz matice i privatiziran po modelu radničkog dioničarstva.<ref name="SD"/>

	~~Pogone nije imala samo u Splitu. Oni su bili dislocirani po cijeloj~~ [[~~Dalmacija\|Dalmaciji~~]], ~~čime je „Jugoplastika“, točnije njezin tadašnji direktor~~ [[~~Dinko Kuzmanić~~]], ~~bila tvorcem jedinstvene gospodarske politike razvoja Dalmacije po načelu tzv. "[[Obalno gospodarstvo\|obalnoga gospodarstva]]". Pogoni konfekcije u~~ [[~~Sinj~~]]~~u imali su 500 radnika. Galanterijska galvanizacija u [[Muć]]u brojila je 250 radnika,~~ tvornice ~~obuće u~~ [[~~Zadar\|Zadru~~]] i [[~~Benkovac~~\|~~Benkovcu~~]] ~~1000 radnika~~. Tvornica ~~iz Benkovca~~ je ~~proizvodila isključivo za tržište [[Zapad]]a~~. ~~Tvornica iz Benkovca odjeću je proizvodila~~ u ~~kooperaciji s vodećim europskim brendovima sportske odjeće, njemačkim divovima „~~[[~~Salamander]]om“ i „[[Adidas]]om“, te francuskim „[[Rondino~~]]~~om“, koji je tada nosio titulu “europskog kralja kućnih papuča”~~.~~<ref name="SD"/><ref name="lupiga"/>~~		Razdvajanjem tvornice [[obuće]], [[galanterije]], tvrde prerade i [[ambalaže]] od tvornice plastičnih masa [[Jugovinil]] iz [[Kaštel Sućurac\|Kaštel Sućurca]]. Tvornica je započela s nekoliko stotina radnika na više lokacija u gradu Splitu. Sve su ove tvornice kasnije bile konsolidirane u jedan veliki kampus u Brodaricama krajem [[1958.]] godine.

	Grupa Jugoplastika je godišnje za "Adidas" proizvela četiri i pol milijuna ~~sportskih torbi~~ godišnje proizvodili za ~~“Adidas”~~. Solinska tvornica autodijelova proizvodila je dijelove za kragujevačku tvornicu automobila „[[Zastava\|Zastavu]]“, za francuske „[[Citroen]]“ i “[[Renault]]”, njemački „[[Volkswagen]]“, rusku “[[Lada\|Ladu]]”, rumunjsku “[[Dacija\|Daciju]]”, talijanski „[[Fiat]]“.<ref name="SD"/><ref name="lupiga"/>		Tvornica se nalazila na mjestu današnjeg Trgovačkog centra [[Joker]] dok se upravna zgrada nalazila na mjestu današnjeg [[Hotel Atrium\|Hotela Atrium]].

			Pogone nije imala samo u Splitu. Oni su bili dislocirani po cijeloj [[Dalmacija\|Dalmaciji]], čime je Jugoplastika, točnije njezin tadašnji direktor [[Dinko Kuzmanić]], bila tvorcem jedinstvene gospodarske politike razvoja Dalmacije po načelu tzv. "[[Obalno gospodarstvo\|obalnoga gospodarstva]]". Pogoni konfekcije u [[Sinj]]u imali su 500 radnika. Galanterijska galvanizacija u [[Muć]]u brojila je 250 radnika, tvornice obuće u [[Zadar\|Zadru]] i [[Benkovac\|Benkovcu]] 1000 radnika. Tvornica iz Benkovca je proizvodila isključivo za tržište [[Zapad]]a. Tvornica iz Benkovca odjeću je proizvodila u kooperaciji s vodećim europskim brendovima športske odjeće, njemačkim divovima [[Salamander]]om i [[Adidas]]om, te francuskim [[Rondino]]om, koji je tada nosio titulu europskog kralja kućnih papuča.<ref name="SD"/><ref name="lupiga"/>

			Grupa Jugoplastika je godišnje za "Adidas" proizvela četiri i pol milijuna športskih torbâ godišnje proizvodili za Adidas. Solinska tvornica autodijelova proizvodila je dijelove za kragujevačku tvornicu automobila [[Zastava\|Zastavu]], za francuske [[Citroen]] i [[Renault]], njemački [[Volkswagen]], rusku [[Lada\|Ladu]], rumunjsku [[Dacija\|Daciju]], talijanski [[Fiat]].<ref name="SD"/><ref name="lupiga"/>

	Pogoni ove splitske tvrtke strateški su se raširili po srednjodalmatinskom otočju. Na [[Šolta\|Šolti]], u [[Rogač]]u, bili su pogoni vakumirane galanterije ([[lopte]], [[igračke]]) i 250 radnika. U [[Stari Grad\|Starom Gradu]] na [[Hvar]]u 200 radnika proizvodilo je plastičnu [[dugmad]], a u [[Vis]]u se dičili pogonima konfekcije u kokem je radilo 300 radnika. U [[Makarska\|Makarskoj]] su bili pogoni za proizvodnju plastičnih profila od [[PVC\|PVC-a]], 300 radnika. Na krajnjem jugu, u [[Dubrovnik]]u, 300 radnika radilo je u pogonima konfekcije.<ref name="SD"/><ref name="lupiga"/>		Pogoni ove splitske tvrtke strateški su se raširili po srednjodalmatinskom otočju. Na [[Šolta\|Šolti]], u [[Rogač]]u, bili su pogoni vakumirane galanterije ([[lopte]], [[igračke]]) i 250 radnika. U [[Stari Grad\|Starom Gradu]] na [[Hvar]]u 200 radnika proizvodilo je plastičnu [[dugmad]], a u [[Vis]]u se dičili pogonima konfekcije u kokem je radilo 300 radnika. U [[Makarska\|Makarskoj]] su bili pogoni za proizvodnju plastičnih profila od [[PVC\|PVC-a]], 300 radnika. Na krajnjem jugu, u [[Dubrovnik]]u, 300 radnika radilo je u pogonima konfekcije.<ref name="SD"/><ref name="lupiga"/>

	Od gotovo 13.000 radnika ~~„Jugoplastike“~~, njih čak 10 tisuća izravno je radilo u proizvodnji, u stvaranju novih materijalnih vrijednosti. Apsolutno svi pogoni ~~„Jugoplastike“~~ imali su vlastite restorane ~~tzv. "~~društvene prehrane". Restorani su tada imali i prehranu za [[dijabetičar]]e.<ref name="SD"/><ref name="lupiga"/>		Od gotovo 13.000 radnika Jugoplastike, njih čak 10 tisuća izravno je radilo u proizvodnji, u stvaranju novih materijalnih vrijednosti. Apsolutno svi pogoni Jugoplastike imali su vlastite [[restoran društvene prehrane\|restorane društvene prehrane]]. Restorani su tada imali i prehranu za [[dijabetičar]]e.<ref name="SD"/><ref name="lupiga"/>

	~~„Jugoplastika“~~ je imala vanjsku reputaciju i [[ugled]]. Osim izvoza na Zapad, ~~„Jugoplastika“~~ je izvozila i na [[Istok]], uključujući i [[SSSR]], što je bio i uvjet saveznog zakona o vanjskoj trgovini koji je dopuštao kvotu izvoza na istočno tržište samo tvrtkama koje izvoze i na Zapad.<ref name="SD"/><ref name="lupiga"/>		Jugoplastika je imala vanjsku reputaciju i [[ugled]]. Osim izvoza na Zapad, Jugoplastika je izvozila i na [[Istok]], uključujući i [[SSSR]], što je bio i uvjet saveznog zakona o vanjskoj trgovini koji je dopuštao kvotu izvoza na istočno tržište samo tvrtkama koje izvoze i na Zapad.<ref name="SD"/><ref name="lupiga"/>

	Nova hrvatska vlast ~~„Jugoplastiku“~~ je uzela kao svoje vlasništvo i tada je politika bitno odlučivala o vodstvu tvrtke. [[1990-ih]] mijenja se ime brenda u ~~„Diokom“~~ s čime je pala prodaja na zapadnom tržištu, pogotovo ~~u "~~glavnim zapadnim tržištima" u [[Njemačka\|Njemačkoj]] i [[Francuska\|Francuskoj]].<ref name="SD"/><ref name="lupiga"/>		Nova hrvatska vlast Jugoplastiku je uzela kao svoje vlasništvo i tada je politika bitno odlučivala o vodstvu tvrtke. [[1990-ih]] mijenja se ime brenda u Diokom s čime je pala prodaja na zapadnom tržištu, pogotovo na glavnim zapadnim tržištima u [[Njemačka\|Njemačkoj]] i [[Francuska\|Francuskoj]].<ref name="SD"/><ref name="lupiga"/>

	Zbog toga je tvrtka [[2000.]] godine išla u [[stečaj]] s 2.363 radnika. [[Nekretnine]] su rasprodavane do [[2006.]] godine, a glavni proizvodni kompleks na splitskoj Brodarici preuzeo je [[2003.]] trgovački poduzetnik [[Željko Kerum]], koji je tamo, nakon razvaljivanja tvornice eksplozivom, otvorio trgovački centar [[Joker (Split)\|Joker]].<ref name="lupiga"/> Na mjestu nekadašnje Jugoplastike, čija su postrojenja minirana 2004. godine nakon gotovo standardnog procesa preobražaja u devedesetim godinama koji je vodio od pretvorbe preko privatizacije i sanacije do stečaja, danas se nalaze tzv. POS-ovi stanovi s pratećim sadržajima, [[hotel Atrium]] i [[trgovački centar]] Joker. Promjena društvene stvarnosti ovdje je očita u promjeni urbanog tkiva.<ref name="">{{cite web \|url=https://pogledaj.to/drugestvari/u-splitu-se-ukazao-duh-jugoplastike/ \|title=U Splitu se ukazao duh Jugoplastike \|publisher=Pogledaj.to \|work=pogledaj.to \|author=Kranjčević Batalić, Tonči \|date=28. studenoga 2011. \|accessate=4. prosinca 2020.}}</ref>		Zbog toga je tvrtka [[gospodarstvo u 2000.\|2000.]] godine išla u [[stečaj]] s 2.363 radnika. [[Nekretnine]] su rasprodavane do 2006. godine, a glavni proizvodni kompleks na splitskoj Brodarici preuzeo je [[2003.]] trgovački poduzetnik [[Željko Kerum]], koji je tamo, nakon razvaljivanja tvornice eksplozivom, otvorio trgovački centar [[Joker (Split)\|Joker]].<ref name="lupiga"/> Na mjestu nekadašnje Jugoplastike, čija su postrojenja minirana 2004. godine nakon gotovo standardnog procesa preobražaja u devedesetim godinama koji je vodio od pretvorbe preko privatizacije i sanacije do stečaja, danas se nalaze tzv. POS-ovi stanovi s pratećim sadržajima, [[hotel Atrium]] i [[trgovački centar]] Joker. Promjena društvene stvarnosti ovdje je očita u promjeni urbanog tkiva.<ref name="">{{cite web \|url=https://pogledaj.to/drugestvari/u-splitu-se-ukazao-duh-jugoplastike/ \|title=U Splitu se ukazao duh Jugoplastike \|publisher=Pogledaj.to \|work=pogledaj.to \|author=Kranjčević Batalić, Tonči \|date=28. studenoga 2011. \|accessate=4. prosinca 2020.}}</ref>


	Tvrtke koje su bile proizvodne cjeline Jugoplastike su "Obuća", "Konfekcija", "Galanterija", "Termoplastika" i "Autodijelovi" od kojih su četiri likvidirane. Preživjeli su jedino Autodijelovi i nastavili uspješno poslovati kao [[AD Plastik]], s oko 1.000 radnika. U studenom [[2006.]] godine tada Novi Diokom je brisan iz sudskog registra.<ref name="lupiga">{{cite web \|url=https://lupiga.com/vijesti/a-nekad-smo-bili-ispred-japana-oni-dokazuju-da-nije-sve-moralo-propasti-i-da-se-ovdje-moze-proizvoditi-i-izvoziti \|title=A nekad smo bili ispred Japana: Oni dokazuju da nije sve moralo propasti i da se ovdje može proizvoditi i izvoziti \|publisher=Lupiga \|work=lupiga.com \|author=Pavičević, Miroslav \|date=15. ožujka 2016. \|accessdate=4. prosinca 2020.}}</ref>		Tvrtke koje su bile proizvodne cjeline Jugoplastike su Obuća, Konfekcija, Galanterija, Termoplastika i Autodijelovi od kojih su četiri likvidirane. Preživjeli su jedino Autodijelovi i nastavili uspješno poslovati kao [[AD Plastik]], s oko 1.000 radnika. U studenom [[gospodarstvo u 2006.\|2006.]] godine tada Novi Diokom je brisan iz sudskog registra.<ref name="lupiga">{{cite web \|url=https://lupiga.com/vijesti/a-nekad-smo-bili-ispred-japana-oni-dokazuju-da-nije-sve-moralo-propasti-i-da-se-ovdje-moze-proizvoditi-i-izvoziti \|title=A nekad smo bili ispred Japana: Oni dokazuju da nije sve moralo propasti i da se ovdje može proizvoditi i izvoziti \|publisher=Lupiga \|work=lupiga.com \|author=Pavičević, Miroslav \|date=15. ožujka 2016. \|accessdate=4. prosinca 2020.}}</ref>

	<!-- razdvajanjem tvornice [[obuće]], [[galanterije]], tvrde prerade i [[ambalaže]] od tvornice plastičnih masa [[Jugovinil]] iz [[Kaštel Sućurac\|Kaštel Sućurca]]. Tvornica je započela s nekoliko stotina radnika na više lokacija u gradu Splitu. Sve su ove tvornice kasnije bile konsolidirane u jedan veliki kampus u Brodaricama krajem [[1958.]] godine.

	~~Tvornica se nalazila na mjestu današnjeg Trgovačkog centra [[Joker]] dok se upravna zgrada nalazila na mjestu današnjeg [[Hotel Atrium\|Hotela Atrium]].-->~~
	<!--Zoran Milas		<!--Zoran Milas
	VLASTITA TRGOVAČKA MREŽA		VLASTITA TRGOVAČKA MREŽA
Redak 64:		Redak 65:
	https://pogledaj.to/drugestvari/u-splitu-se-ukazao-duh-jugoplastike/		https://pogledaj.to/drugestvari/u-splitu-se-ukazao-duh-jugoplastike/
	-->		-->

	==Proizvodnja==		==Proizvodnja==

Redak 79:		Redak 79:

	== Trgovina ==		== Trgovina ==
	~~„Jugoplastika“~~ je imala vlastitu trgovačku mrežu od 180 prodavaonica u svim [[SFR Jugoslavija\|jugoslavenskim republikama]] u kojoj je radilo više od 1300 radnika, a zbog goleme palete od 3200 vrsta proizvoda, uspješno je razvila i vlastitu prodajnu mrežu. Zbog toga je bila visoko likvidna, bez zaduženja i [[kredit]]a. Imala je i četiri golema robno-distributivna centra u [[Ljubljana\|Ljubljani]], [[Sarajevo\|Sarajevu]], [[Niš]]u i [[Skoplje\|Skoplju]]. U svim glavnim gradovima saveznih republika Jugoplastika je imala trgovačka predstavništva s kompletnom infrastrukturom marketinga i [[trgovački putnik\|trgovačkih putnika]] (danas [[komercijalist]]a).<ref name="SD"/>		Jugoplastika je imala vlastitu trgovačku mrežu od 180 prodavaonica u svim [[SFR Jugoslavija\|jugoslavenskim republikama]] u kojoj je radilo više od 1300 radnika, a zbog goleme palete od 3200 vrsta proizvoda, uspješno je razvila i vlastitu prodajnu mrežu. Zbog toga je bila visoko likvidna, bez zaduženja i [[kredit]]a. Imala je i četiri golema robno-distributivna centra u [[Ljubljana\|Ljubljani]], [[Sarajevo\|Sarajevu]], [[Niš]]u i [[Skoplje\|Skoplju]]. U svim glavnim gradovima saveznih republika Jugoplastika je imala trgovačka predstavništva s kompletnom infrastrukturom marketinga i [[trgovački putnik\|trgovačkih putnika]] (danas [[komercijalist]]a).<ref name="SD"/>


	==Tvornice==		==Tvornice==
Redak 90:		Redak 89:
	* [[Gradac]] - brodovi		* [[Gradac]] - brodovi
	* [[Zadar]]		* [[Zadar]]
	*[[Stari Grad]] - dugmad		* [[Stari Grad]] - dugmad

	==Sponzoriranje==		==Sponzoriranje==

Suradnik10: ma kakva SRH i FNRJ??????

2024-08-21T23:58:12Z

ma kakva SRH i FNRJ??????

←Starija inačica		Inačica od 21. kolovoz 2024. u 23:58
Redak 12:		Redak 12:
	\| sjedište =		\| sjedište =
	\| sjedište_grad = [[Split]]		\| sjedište_grad = [[Split]]
	\| sjedište_država = ~~[[SR~~ Hrvatska~~]], [[FNRJ]]~~		\| sjedište_država = Hrvatska
	\| ključne_osobe =		\| ključne_osobe =
	\| predsjednik =		\| predsjednik =

Suradnik10: s hr.wikipedije, nije ga uvezlo

2024-08-21T23:57:40Z

s hr.wikipedije, nije ga uvezlo

Nova stranica

{{Infookvir tvrtka
| ime = Jugoplastika
| slika =
| poznatakao =
| vrsta =
| burzovni_simbol =
| osnutak = 1952.
| prestala_postojati = 2006.
| sudbina =
| nasljednik =
| osnivači =
| sjedište =
| sjedište_grad = [[Split]]
| sjedište_država = [[SR Hrvatska]], [[FNRJ]]
| ključne_osobe =
| predsjednik =
| pokriveno_područje =
| industrija =
| proizvodi = igračke, odjeća, autodijelovi, obuća,
| usluge =
| prihod =
| operativni_prihod =
| neto_dobit =
| zaposleni = 12 900
| holding =
| divizije =
| podruž =
| vlasnik =
| slogan = Marka za cijelu obitelj
| web =
| dodatak =
}}

'''Jugoplastika''' je naziv za bivšu [[Hrvatska|hrvatsku]] tvrtku sa sjedištem u gradu [[Split]]u. Bavila se proizvodnjom [[obuća|tenisica]], [[torba|torbi]], prijenosnih hladnjaka, [[jakna|jakni]], [[autodijelove|autodijelova]], [[lutke|lutaka]], [[igračke|igračaka]], [[Sportska oprema|sportske opreme]] i [[brodice|brodica]]. U 40 godina svog postojanja kao „Jugoplastika“ do raspada Jugoslavije zapošljavala je 12.900 radnika s područja cijele bivše države. U tvrtki je radilo oko 80% [[žena]] s područja grada Splita.<ref name="HRT">{{cite web |url=https://magazin.hrt.hr/580709/price-iz-hrvatske/iz-arhive-uspon-i-pad-jugoplastike |title=[IZ ARHIVE] Uspon i pad Jugoplastike |date=8. veljače 2020. |work=magazin.hrt.hr |publisher=[[HRT]] |accessdate=4. prosinca 2020.}}</ref> Godine [[1990.]] ostvarila je prihod od 350 milijuna [[američki dolar|američkih dolara]].<ref name="SD">{{cite web |url=https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/oj-gospodo-jel-vam-zao-jugoplastika-je-mogla-opstati-i-hraniti-12-900-radnika-92726 |title=Oj gospodo jel' vam žao, ‘Jugoplastika’ je mogla opstati i hraniti 12.900 radnika |author=Krnić, Dean |date=20. ožujka 2010. |work=slobodnadalmacija.hr |publisher=[[Slobodna Dalmacija]] |accessdate=3. prosinca 2020.}}</ref> Krilatica tvrtke je glasila: “Marka za cijelu obitelj".<ref name="tportal">{{cite web |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/jugoplastika-nekada-marka-za-cijelu-obitelj-20111215/print |title=Jugoplastika - nekada marka za cijelu obitelj |publisher=[[Hrvatski internetski portali#T |Tportal]] |work=www.tportal.hr |author=Nižetić, Petra |date=20. travnja 2012. |accessdate=4. prosinca 2020.}}</ref>

== Povijest ==

Jugoplastika je registrirana [[23. studenoga]] [[1952.]] godine na Trgovačkom sudu u Splitu kao tvrtka u društvenom vlasništvu za proizvodnju plastičnih masa i tekstilnih proizvoda. Osim četiri tvornice ili radnih organizacija kako se to tada zvalo, „Jugoplastika“ je imala i tvornicu na ulazu u [[Solin]], nekoć poznatu radnu organizaciju „Autodijelovi“, danas „[[AD Plastik]]“. Treba navesti da je to jedini preživjeli pogon „Jugoplastike“ koji je [[1993.]] izdvojen iz matice i privatiziran po modelu radničkog dioničarstva.<ref name="SD"/>

Pogone nije imala samo u Splitu. Oni su bili dislocirani po cijeloj [[Dalmacija|Dalmaciji]], čime je „Jugoplastika“, točnije njezin tadašnji direktor [[Dinko Kuzmanić]], bila tvorcem jedinstvene gospodarske politike razvoja Dalmacije po načelu tzv. "[[Obalno gospodarstvo|obalnoga gospodarstva]]". Pogoni konfekcije u [[Sinj]]u imali su 500 radnika. Galanterijska galvanizacija u [[Muć]]u brojila je 250 radnika, tvornice obuće u [[Zadar|Zadru]] i [[Benkovac|Benkovcu]] 1000 radnika. Tvornica iz Benkovca je proizvodila isključivo za tržište [[Zapad]]a. Tvornica iz Benkovca odjeću je proizvodila u kooperaciji s vodećim europskim brendovima sportske odjeće, njemačkim divovima „[[Salamander]]om“ i „[[Adidas]]om“, te francuskim „[[Rondino]]om“, koji je tada nosio titulu “europskog kralja kućnih papuča”.<ref name="SD"/><ref name="lupiga"/>

Grupa Jugoplastika je godišnje za "Adidas" proizvela četiri i pol milijuna sportskih torbi godišnje proizvodili za “Adidas”. Solinska tvornica autodijelova proizvodila je dijelove za kragujevačku tvornicu automobila „[[Zastava|Zastavu]]“, za francuske „[[Citroen]]“ i “[[Renault]]”, njemački „[[Volkswagen]]“, rusku “[[Lada|Ladu]]”, rumunjsku “[[Dacija|Daciju]]”, talijanski „[[Fiat]]“.<ref name="SD"/><ref name="lupiga"/>

Pogoni ove splitske tvrtke strateški su se raširili po srednjodalmatinskom otočju. Na [[Šolta|Šolti]], u [[Rogač]]u, bili su pogoni vakumirane galanterije ([[lopte]], [[igračke]]) i 250 radnika. U [[Stari Grad|Starom Gradu]] na [[Hvar]]u 200 radnika proizvodilo je plastičnu [[dugmad]], a u [[Vis]]u se dičili pogonima konfekcije u kokem je radilo 300 radnika. U [[Makarska|Makarskoj]] su bili pogoni za proizvodnju plastičnih profila od [[PVC|PVC-a]], 300 radnika. Na krajnjem jugu, u [[Dubrovnik]]u, 300 radnika radilo je u pogonima konfekcije.<ref name="SD"/><ref name="lupiga"/>

Od gotovo 13.000 radnika „Jugoplastike“, njih čak 10 tisuća izravno je radilo u proizvodnji, u stvaranju novih materijalnih vrijednosti. Apsolutno svi pogoni „Jugoplastike“ imali su vlastite restorane tzv. "društvene prehrane". Restorani su tada imali i prehranu za [[dijabetičar]]e.<ref name="SD"/><ref name="lupiga"/>

„Jugoplastika“ je imala vanjsku reputaciju i [[ugled]]. Osim izvoza na Zapad, „Jugoplastika“ je izvozila i na [[Istok]], uključujući i [[SSSR]], što je bio i uvjet saveznog zakona o vanjskoj trgovini koji je dopuštao kvotu izvoza na istočno tržište samo tvrtkama koje izvoze i na Zapad.<ref name="SD"/><ref name="lupiga"/>

Nova hrvatska vlast „Jugoplastiku“ je uzela kao svoje vlasništvo i tada je politika bitno odlučivala o vodstvu tvrtke. [[1990-ih]] mijenja se ime brenda u „Diokom“ s čime je pala prodaja na zapadnom tržištu, pogotovo u "glavnim zapadnim tržištima" u [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Francuska|Francuskoj]].<ref name="SD"/><ref name="lupiga"/>

Zbog toga je tvrtka [[2000.]] godine išla u [[stečaj]] s 2.363 radnika. [[Nekretnine]] su rasprodavane do [[2006.]] godine, a glavni proizvodni kompleks na splitskoj Brodarici preuzeo je [[2003.]] trgovački poduzetnik [[Željko Kerum]], koji je tamo, nakon razvaljivanja tvornice eksplozivom, otvorio trgovački centar [[Joker (Split)|Joker]].<ref name="lupiga"/> Na mjestu nekadašnje Jugoplastike, čija su postrojenja minirana 2004. godine nakon gotovo standardnog procesa preobražaja u devedesetim godinama koji je vodio od pretvorbe preko privatizacije i sanacije do stečaja, danas se nalaze tzv. POS-ovi stanovi s pratećim sadržajima, [[hotel Atrium]] i [[trgovački centar]] Joker. Promjena društvene stvarnosti ovdje je očita u promjeni urbanog tkiva.<ref name="">{{cite web |url=https://pogledaj.to/drugestvari/u-splitu-se-ukazao-duh-jugoplastike/ |title=U Splitu se ukazao duh Jugoplastike |publisher=Pogledaj.to |work=pogledaj.to |author=Kranjčević Batalić, Tonči |date=28. studenoga 2011. |accessate=4. prosinca 2020.}}</ref>

Tvrtke koje su bile proizvodne cjeline Jugoplastike su "Obuća", "Konfekcija", "Galanterija", "Termoplastika" i "Autodijelovi" od kojih su četiri likvidirane. Preživjeli su jedino Autodijelovi i nastavili uspješno poslovati kao [[AD Plastik]], s oko 1.000 radnika. U studenom [[2006.]] godine tada Novi Diokom je brisan iz sudskog registra.<ref name="lupiga">{{cite web |url=https://lupiga.com/vijesti/a-nekad-smo-bili-ispred-japana-oni-dokazuju-da-nije-sve-moralo-propasti-i-da-se-ovdje-moze-proizvoditi-i-izvoziti |title=A nekad smo bili ispred Japana: Oni dokazuju da nije sve moralo propasti i da se ovdje može proizvoditi i izvoziti |publisher=Lupiga |work=lupiga.com |author=Pavičević, Miroslav |date=15. ožujka 2016. |accessdate=4. prosinca 2020.}}</ref>




==Proizvodnja==

* [[obuća]]
* torbice
* auto dijelovi
* brodice

==Poznatiji proizvodi==

* [[Jugoplastika 580]] - brod
* [[Pasara]] - brod
* Lutke "Bili", "Žutko", djelo dugogodišnjeg dizajnera lutaka u Jugoplastici [[Zdenko Milišić|Zdenka Milišića]].<ref name="Profaca">I. Profaca/ EPEHA: [http://www.slobodnadalmacija.hr/sport/ostalo/clanak/id/13341/umro-zdenko-milisic-autor-zutka-vucka-bilog-cice ''Tko nije imao Vučka?''], Slobodna Dalmacija, 9. srpnja 2008. Pristupljeno 23. kolovoza 2017.</ref>

== Trgovina ==
„Jugoplastika“ je imala vlastitu trgovačku mrežu od 180 prodavaonica u svim [[SFR Jugoslavija|jugoslavenskim republikama]] u kojoj je radilo više od 1300 radnika, a zbog goleme palete od 3200 vrsta proizvoda, uspješno je razvila i vlastitu prodajnu mrežu. Zbog toga je bila visoko likvidna, bez zaduženja i [[kredit]]a. Imala je i četiri golema robno-distributivna centra u [[Ljubljana|Ljubljani]], [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Niš]]u i [[Skoplje|Skoplju]]. U svim glavnim gradovima saveznih republika Jugoplastika je imala trgovačka predstavništva s kompletnom infrastrukturom marketinga i [[trgovački putnik|trgovačkih putnika]] (danas [[komercijalist]]a).<ref name="SD"/>

==Tvornice==

* [[Dubrovnik]]
* [[Metković]] - odjevni predmeti
* [[Biserka]] - igračke
* [[Komiža]] - brodovi
* [[Gradac]] - brodovi
* [[Zadar]]
*[[Stari Grad]] - dugmad

==Sponzoriranje==

* [[Jugoplastika Split]]

== Vidi ==
*[[Dodatak:Popis velikih gospodarskih subjekata iz Splitsko-dalmatinske županije]]

==Vrela==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* ''[https://tehnika.lzmk.hr/jugoplastika/ Jugoplastika].''Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine

[[Kategorija:Hrvatske tvrtke]]