WikiSysop: zamjena teksta

2022-03-16T11:00:20Z

zamjena teksta

←Starija inačica		Inačica od 16. ožujak 2022. u 11:00
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Dinko Šuljak'''-->'''~~Nedjeljko Dinko Šuljak''' ([[Zadar]], [[17. siječnja]] [[1915.]] {{--}} [[Sacramento]], [[SAD]], [[16. siječnja]] [[1985.]]) je bio hrvatski publicist i političar, sudionik antifašističke borbe. Bio je [[HSS]]-ovski orijentiran. Djelovao je u [[hrvatska emigracija\|emigraciji]].		Nedjeljko Dinko Šuljak''' ([[Zadar]], [[17. siječnja]] [[1915.]] {{--}} [[Sacramento]], [[SAD]], [[16. siječnja]] [[1985.]]) je bio hrvatski publicist i političar, sudionik antifašističke borbe. Bio je [[HSS]]-ovski orijentiran. Djelovao je u [[hrvatska emigracija\|emigraciji]].

	Bio je jedan od onih hrvatskih domoljuba koji su bili spremni služiti svakom režimu koji bi poduprio ideal hrvatske državne neovisnosti.		Bio je jedan od onih hrvatskih domoljuba koji su bili spremni služiti svakom režimu koji bi poduprio ideal hrvatske državne neovisnosti.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-12T21:28:56Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Nedjeljko Dinko Šuljak''' ([[Zadar]], [[17. siječnja]] [[1915.]] {{--}} [[Sacramento]], [[SAD]], [[16. siječnja]] [[1985.]]) je bio hrvatski publicist i političar, sudionik antifašističke borbe. Bio je [[HSS]]-ovski orijentiran. Djelovao je u [[hrvatska emigracija|emigraciji]].

Bio je jedan od onih hrvatskih domoljuba koji su bili spremni služiti svakom režimu koji bi poduprio ideal hrvatske državne neovisnosti.

Studirao je u Zagrebu gdje je diplomirao na Pravnom fakultetu 1939. godine. Poslije rata, 1946., doktorirao je u Rimu [[pomorsko pravo]].

Kad je uspostavljena [[Banovina Hrvatska]], bio je bio je upraviteljem ispostave kotara Biograd na moru i Ninu. Bio je tajnik Šubašiću. Kad je proglašena [[NDH]], bio je [[pristav]]. Dužnost je obnašao u kotaru Crikvenici, potom u Karlobagu i na otoku Pagu, sve do rujna 1943. godine. Padom Mussolinija i padom Italije, našao se na oslobođenom teritoriju. Partizani su ga mobilizirali.

U svojoj postrojbi našao se u oružanoj borbi protiv hrvatskih domobrana te ustaša [[Delko Bogdanić|Delka Bogdanića]] u Lici. Svjedočio je strahotama koje su počinili fašisti i poslije kad je prešao u partizane, totalitaristički komunisti koji su se obračunavali s neistomišljenicima.
Svjedočio je nevjerojatnim događajima. U memoarskim je zapisima iz tog vremena zapisao usporedbu između ponašanja domobrana iza kojih su stajali ustaški koordinatori i partizana iza kojih su stajali komunistički komesari. Bio je očevidcem pokušaja skupine partizana koja je pokušala pretrčati na stranu domobrana i naredbe komunističkog zapovjednika da se tim istim partizanima puca u leđa. Svjedočio je brojnim događajima kad su komesari u Lici i Kordunu koncem 1941. i početkom 1942. godine ubijali najviđenije i najbolje ljude demokratske orijentacije, a popis koga od Srba treba ubiti pravili su Srbi komunisti. Zapisao je ubojstva u općinama Drežnici, Medaku, Jasenku, Škarama, Doljnjima, Vrhovinama, Gospiću, Plaškom, Dubravama, Udbini, Brinju, Korenici, Gomirju, Brlogu i drugim mjestima. Usporedo s ubojstvima, komunisti su rušili i pravoslavne crkve, manastire i hramove (ukupno 25 srpskih vjerskih objekata). Dinkova sjećanja potvrdio je i [[Veco Holjevac]] u ''Zapisi iz rodnog grada'' (NZ MH, Zagreb, 1972). U memoarima je teškim optužbama optužio oca hrvatskog visokog komunističkog dužnosnika [[Dušan Dragosavac|Dušana Dragosavca]], Savu Dragosavca zvanog Špico.<ref>Dinko Šuljak: 'Tražio sam Radićevu Hrvatsku', str.94.</ref> Isto tako, Šuljak je u memorarima zapisao kako su se komunisti služili istom metodom i protiv hrvatskih katolika, okrećući ih na svoju domobransku braću, "pa kad bi se zametnule čarke, komunisti su s leđa ubijali Hrvate partizane."

Kad je Dinko Šuljak uvidio da se hrvatsku državu ruši po Marxovom receptu radi ugradnje u komunističko svjetsko carstvo, pobjegao je iz partizana na stranu zapadnih saveznika. Tvrdio je da "nikad nije ubijano toliko civila i rodoljuba koliko u ideološkom mlinu crnog i crvenog ludila."

1944. je bio u Egiptu. Bio je u logoru [[Tolumbat]]u. Nakon potpisa [[Sporazum Tito-Šubašić|sporazuma Tito - Šubašić]] otišao je u Kairo gdje je bio otpravnik poslova jugoslavenskog veleposlanstva. U Kairu je ostao do raspada sporazuma 7. ožujka 1945. godine. Dok je bio otpravnik htio je nagovoriti [[UNRRA]] i Engleze neka se raspusti logor Tolumbat i sve logoraše preseli u logor [[El Shatt]] koji je bio pod partizanskom upravom. Poslije je emigrirao u Italiju. Doktorirao je [[pomorsko pravo]] u Rimu godinu poslije. Zatim je odselio u SAD. Bio je u HSS-u do 1966. godine. Bio je politički aktivan još u poraću. Već na sedmoj konvenciji HSS održanoj u Hamiltonu od 2. do 4. srpnja 1949. kao gost sudjelovao je kao glavni tajnik američkih ogranaka HSS-a, a na tu dužnost je postavljen na Krnjevićev prijedlog. Ondje je uređivao je [[Američki hrvatski glasnik]] iz Chicaga, a na tu dužnost ga je postavio Juraj Krnjević.

U [[hrvatska emigracija|emigraciji]] je postao ugledan. Na prvom redovitom Saboru Hrvatskoga narodnoga vijeća, kojem je pristupio godinu ranije, održanom u Torontu rujna 1975. izabran je za predsjednika Sabora, dok su za predsjednika Izvršnog odbora dr [[Stanko Vujica]] a za glavnoga tajnika ing. [[Božidar Abjanić]]. 1979. predsjednik HSS-a u SAD-u [[Juraj Krnjević]] optužio je Šuljka da nije sposoban, da se na račun HSS-a igrao politike, da je upropastio HSS-ovo glasilo u Americi [[Hrvatski glas]], da je HSS-ovu organizaciju u Chicagu sveo na ništa te da je organizaciju sveo na niske grane i da se time sam isključio iz stranke. Ipak, u Hrvatskom glasu iz 1982., Šuljak je optužio stranačkog kolegu [[Mladen Giunio Zorkin|Zorkina]] da sebičnjački radi protiv Krnjevića.

== Djela ==
*The communist conspiracy in the Croatian Fraternal Union, Arcadia, Ca : Croatian Information Service, 1975.
*Tražio sam Radićevu Hrvatsku", [[Hrvatska revija]], Barcelona, 1988.

Pisao je članke za hrvatski iseljenički tisak. <ref>[http://trove.nla.gov.au/work/34707289?selectedversion=NBD8890521 The communist conspiracy in the Croatian Fraternal Union]</ref><ref>[http://classify.oclc.org/classify2/ClassifyDemo?search-author-txt=%22%C5%A0uljak%2C+Dinko%2C+1917-%22 OCLC classify]</ref>

== Izvori ==
*[[Mirko Vidović]]: [http://www.safaric-safaric.si/komunizam/komunizam_02.htm Jedno je rog a nešto sasvim drugo je - svijeća!], 8. svibnja 2009.
*[[Ivan Čizmić]]: [http://govori.tripod.com/hrvatska_emigracija.htm »Iseljena Hrvatska ne može na sebe preuzeti ulogu naroda u domovini niti ga može zamijeniti«], [[Vjesnik]], 2. rujna 2004.
*[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=59997 Dinko Šuljak], [[Hrvatska enciklopedija]]
*Đuro Palaić: [http://www.croatiancentre.ca/HSS%20u%20Kanadi%20Povijesni%20Ogled.pdf HSS u Kanadi - povijesni ogled], Zagreb, 2011.
*Dušan Bezić: [http://books.google.hr/books?id=wCPemENEN_sC&pg=PA95&lpg=PA96 Dinko Šuljak] i [http://books.google.hr/books?id=wCPemENEN_sC&pg=PA85&lpg=PA85 Izbjeglički logor Santa Maria di Leuca i dalje] u knjizi ''Šoltanin na tankon ledu''
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://searchworks.stanford.edu/view/1940868 Tražio sam Radićevu Hrvatsku], Sveučilište Stanford
*[http://0-www.worldcat.org.novacat.nova.edu/identities/nc-suljak%20dinko$1917/ WorldCat] (godina rođenja 1917.?)

{{GLAVNIRASPORED:Šuljak, Dinko}}
[[Kategorija:Hrvatski političari u prvoj Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Hrvatska politička emigracija (1945.-1989.)]]
[[Kategorija:Hrvatski publicisti]]
[[Kategorija:Hrvatska seljačka stranka]]
[[Kategorija:Hrvati u SAD-u]]
[[Kategorija:Egipat]]
[[Kategorija:Partizani]]

Dinko Šuljak - Povijest promjena

WikiSysop: zamjena teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica