<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Dinaktin</id>
	<title>Dinaktin - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Dinaktin"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Dinaktin&amp;action=history"/>
	<updated>2026-07-18T00:05:51Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Dinaktin&amp;diff=595563&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »&#039;&#039;&#039;Dinaktin&#039;&#039;&#039; je motor-vezujući bjelančevina i njegova je najvažnija uloga aktivirati molekularni motor, bjelančevina dinein.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |last=Lau |first=Clinton K. |last2=O&#039;Reilly |first2=Francis J. |last3=Santhanam |first3=Balaji |last4=Lacey |first4=Samuel E. |last5=Rappsilber |first5=Juri |last6=Carter |first6=Andrew P. |date=2021-04-15 |title=Cryo-EM reveals the complex architecture of dynactin&#039;s shoul...«.</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Dinaktin&amp;diff=595563&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2025-06-02T11:42:41Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Stvorena nova stranica sa sadržajem: »&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Dinaktin&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je motor-vezujući &lt;a href=&quot;/wiki/Bjelan%C4%8Devina&quot; class=&quot;mw-redirect&quot; title=&quot;Bjelančevina&quot;&gt;bjelančevina&lt;/a&gt; i njegova je najvažnija uloga aktivirati &lt;a href=&quot;/index.php?title=Molekularni_motor&amp;amp;action=edit&amp;amp;redlink=1&quot; class=&quot;new&quot; title=&quot;Molekularni motor (stranica ne postoji)&quot;&gt;molekularni motor&lt;/a&gt;, bjelančevina &lt;a href=&quot;/wiki/Dinein&quot; title=&quot;Dinein&quot;&gt;dinein&lt;/a&gt;.&amp;lt;ref name=&amp;quot;:0&amp;quot;&amp;gt;{{Citiranje časopisa |last=Lau |first=Clinton K. |last2=O&amp;#039;Reilly |first2=Francis J. |last3=Santhanam |first3=Balaji |last4=Lacey |first4=Samuel E. |last5=Rappsilber |first5=Juri |last6=Carter |first6=Andrew P. |date=2021-04-15 |title=Cryo-EM reveals the complex architecture of dynactin&amp;#039;s shoul...«.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Dinaktin&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je motor-vezujući [[bjelančevina]] i njegova je najvažnija uloga aktivirati [[molekularni motor]], bjelančevina [[dinein]].&amp;lt;ref name=&amp;quot;:0&amp;quot;&amp;gt;{{Citiranje časopisa |last=Lau |first=Clinton K. |last2=O&amp;#039;Reilly |first2=Francis J. |last3=Santhanam |first3=Balaji |last4=Lacey |first4=Samuel E. |last5=Rappsilber |first5=Juri |last6=Carter |first6=Andrew P. |date=2021-04-15 |title=Cryo-EM reveals the complex architecture of dynactin&amp;#039;s shoulder region and pointed end |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/33734450/ |journal=The EMBO journal |volume=40 |issue=8 |pages=e106164 |doi=10.15252/embj.2020106164 |issn=1460-2075 |pmc=8047447 |pmid=33734450}}&amp;lt;/ref&amp;gt; Molekularna masa dinaktina jest 1.1 MDa. Dinaktin omogućava stvaranje trodijelnog kompleksa s dineinom i adapterima za teret.&amp;lt;ref name=&amp;quot;:0&amp;quot; /&amp;gt; Sastoji se od četiri velike domene: šiljastog i bodljikavog kraja, aktinskog filamenta i domene ramena sa p150 repom.&amp;lt;ref name=&amp;quot;:1&amp;quot;&amp;gt;{{Citiranje časopisa |last=Urnavicius |first=Linas |last2=Zhang |first2=Kai |last3=Diamant |first3=Aristides G. |last4=Motz |first4=Carina |last5=Schlager |first5=Max A. |last6=Yu |first6=Minmin |last7=Patel |first7=Nisha A. |last8=Robinson |first8=Carol V. |last9=Carter |first9=Andrew P. |date=2015-03-27 |title=The structure of the dynactin complex and its interaction with dynein |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/25814576/ |journal=Science (New York, N.Y.) |volume=347 |issue=6229 |pages=1441–1446 |doi=10.1126/science.aaa4080 |issn=1095-9203 |pmc=4413427 |pmid=25814576}}&amp;lt;/ref&amp;gt; Struktura dinaktina može se odrediti pomoću kriogene [[Elektronska mikroskopija|elektronske mikroskopije]]. Funkcije dinaktina su vezanje i transport tereta, migracija i organizacija stanice. Mutacije dinaktina uzrokuju neurodegenerativne bolesti.&amp;lt;ref name=&amp;quot;:1&amp;quot; /&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Struktura ==&lt;br /&gt;
Struktura dinaktina vrlo je složena. Dinaktin je veliki koaktivator koji se sastoji od 23 podjedinice i građen je od [[aktin]] vezujućih filamenata.&amp;lt;ref name=&amp;quot;:0&amp;quot; /&amp;gt;&amp;lt;ref name=&amp;quot;:1&amp;quot; /&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Šiljasti kraj sadrži četiri dijela: p62 (DCTN4), p25 (DCTN5), p27 (DCTN6) i Arp11 (aktin vezujući protein 11). p25 i p27 povezani su b-zavojnim naborima. Što se tiče p62, on sadrži N- i C-terminus i zajedno tvore b-sendvič domenu, također p62 okružuje Arp11. p25 nalazi se između p62 i p27. Glavna uloga šiljastog kraja je vezanje adaptora za teret na p62 i p25 dijelove.&amp;lt;ref name=&amp;quot;:0&amp;quot; /&amp;gt;&amp;lt;ref name=&amp;quot;:1&amp;quot; /&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Aktinski filament dinaktina je direktno povezan sa šiljastim krajem, a posebno s Arp11. Dinaktinski filament jednostavne je građe jer sadrži devet podjedinica (A, B, C, D, E, F, G, H, I) i dva protofilamenta. Pomoću kriogene EM pronađeno je da je H podjedinica β-aktin dok su ostale Arp1.&amp;lt;ref name=&amp;quot;:1&amp;quot; /&amp;gt; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ramena domena je najsloženije građena komponenta dinaktina. Sastoji se od tri podjedinice: gornja, donja i dimerizacijska i svaka od tih podjedinica sadrži kraću i dužu spiralnu domenu.&amp;lt;ref name=&amp;quot;:0&amp;quot; /&amp;gt; Spiralne domene zovu se veslo, kuka i ruka.&amp;lt;ref name=&amp;quot;:1&amp;quot; /&amp;gt; Također svaka podjedinica sadrži po dva p50 i jedan p24 te p150.&amp;lt;ref name=&amp;quot;:0&amp;quot; /&amp;gt; p150 vrlo je važan jer može spajati p50 i p24 i bitan je za transport tereta, a sve to zbog njegove veličine.&amp;lt;ref name=&amp;quot;:1&amp;quot; /&amp;gt;&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje časopisa |last=Tempes |first=Aleksandra |last2=Weslawski |first2=Jan |last3=Brzozowska |first3=Agnieszka |last4=Jaworski |first4=Jacek |date=2020-10 |title=Role of dynein-dynactin complex, kinesins, motor adaptors, and their phosphorylation in dendritogenesis |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/32196676/ |journal=Journal of Neurochemistry |volume=155 |issue=1 |pages=10–28 |doi=10.1111/jnc.15010 |issn=1471-4159 |pmid=32196676}}&amp;lt;/ref&amp;gt; p50 jedini je tetramer u dinaktinu i formiran je od zavojnica te s p24 tvori dugačku ruku.&amp;lt;ref name=&amp;quot;:0&amp;quot; /&amp;gt;&amp;lt;ref name=&amp;quot;:1&amp;quot; /&amp;gt; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bodljikavi kraj sadrži CapZαβ heterodimer koji se može vezati za protofilamente u aktinskoj komponenti dinaktina. Poznato je i kako se CapZα i CapZβ vežu za Arp1. Uloga bodljikavog kraja je učvrstiti strukturu dinaktina.&amp;lt;ref name=&amp;quot;:1&amp;quot; /&amp;gt; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Funkcije ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Interakcija s dineinom ===&lt;br /&gt;
Prva te ujedno i najvažnija funkcija dinaktina je njegova interakcija s dineinom.&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje časopisa |last=Tirumala |first=Nireekshit Addanki |last2=Ananthanarayanan |first2=Vaishnavi |date=2020-01-21 |title=Role of Dynactin in the Intracellular Localization and Activation of Cytoplasmic Dynein |url=https://pubs.acs.org/doi/10.1021/acs.biochem.9b00772 |journal=Biochemistry |language=en |volume=59 |issue=2 |pages=156–162 |doi=10.1021/acs.biochem.9b00772 |issn=0006-2960}}&amp;lt;/ref&amp;gt; Poznato je da svaka stanica koja sadrži citoplazmatski dinein, isto tako sadrži i dinaktin. Način na koji dinaktin utječe na dinein je taj da ulaze u interakciju zajedno adapterom za teret (eng. &amp;#039;&amp;#039;cargo adapter&amp;#039;&amp;#039;) te time mogu prenositi teret prema negativnom polu [[Mikrotubuli|mikrotobula]]. Neki od adaptera za teret mogu biti Hook3 koji može prenositi [[Golgijev aparat]] i endosome, BicD2 koji može prenositi sekretorne [[Vezikula|vezikule]]. Također, jedan od adaptera je i Spindly koji je aktivan za dinamiku mitotskog vretena.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Unutarstanični transport ===&lt;br /&gt;
Tereti koji se mogu prenositi preko mikrotubula preko njihovog negativnog pola jesu rani endosomi, kasni endosomi, mitotsko vreteno, Golgijev aparata, [[mitohondrij]]i te male molekule kao [[bjelančevine]], [[mRNK]], čestice [[Virusi|virusa]] itd.&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje časopisa |last=Jaarsma |first=Dick |last2=Hoogenraad |first2=Casper C. |year=2015 |title=Cytoplasmic dynein and its regulatory proteins in Golgi pathology in nervous system disorders |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/26578860/ |journal=Frontiers in Neuroscience |volume=9 |pages=397 |doi=10.3389/fnins.2015.00397 |issn=1662-4548 |pmc=4620150 |pmid=26578860}}&amp;lt;/ref&amp;gt;&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje časopisa |last=Liu |first=Jia-Jia |date=2017-06 |title=Regulation of dynein-dynactin-driven vesicular transport |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/28248450/ |journal=Traffic (Copenhagen, Denmark) |volume=18 |issue=6 |pages=336–347 |doi=10.1111/tra.12475 |issn=1600-0854 |pmid=28248450}}&amp;lt;/ref&amp;gt; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dinamika mitotskog vretena ===&lt;br /&gt;
Dinaktin zajedno s dineinom stvara kompleks koji omogućuje hvatanje perifernih [[Kromosomi|kromosoma]] za njihove [[Kinetohora|kinetohore]].&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje časopisa |last=Lopes |first=Danilo |last2=Maiato |first2=Helder |date=2020-10-26 |title=The Tubulin Code in Mitosis and Cancer |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/33114575/ |journal=Cells |volume=9 |issue=11 |pages=2356 |doi=10.3390/cells9112356 |issn=2073-4409 |pmc=7692294 |pmid=33114575}}&amp;lt;/ref&amp;gt; Prilikom [[Mitoza|mitoze]], [[centrosom]]i se nalaze u središtu [[Stanica|stanice]], a kasnije se i oni podijele te odlaze na svoje polove stanica. Isto tako, kromosomi se pomoću kompleksa dinaktina i dineina transportiraju u središte stanice po mikrotubulima. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Endosomi i lizosomi ===&lt;br /&gt;
Ovaj kompleks dinaktina i dineina je, isto tako vrlo bitan i za transport endosoma.&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje časopisa |last=Hyttinen |first=Juha M. T. |last2=Niittykoski |first2=Minna |last3=Salminen |first3=Antero |last4=Kaarniranta |first4=Kai |date=2013-03-01 |title=Maturation of autophagosomes and endosomes: A key role for Rab7 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0167488912003503 |journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Molecular Cell Research |volume=1833 |issue=3 |pages=503–510 |doi=10.1016/j.bbamcr.2012.11.018 |issn=0167-4889}}&amp;lt;/ref&amp;gt;&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje časopisa |last=Tan |first=Serena C. |last2=Scherer |first2=Julian |last3=Vallee |first3=Richard B. |date=2011-02-15 |title=Recruitment of dynein to late endosomes and lysosomes through light intermediate chains |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/21169557/ |journal=Molecular Biology of the Cell |volume=22 |issue=4 |pages=467–477 |doi=10.1091/mbc.E10-02-0129 |issn=1939-4586 |pmc=3038645 |pmid=21169557}}&amp;lt;/ref&amp;gt; Prilikom ulaska molekula u stanicu [[Endocitoza|endocitozom]], nastaju rani endosomi. Nakon toga, ovaj kompleks omogućava transport ranih endosoma prema središtu stanice gdje nastaju kasni endosomi koji se naposljetku liziraju s [[lizosom]]ima te dolazi do degradacije malih molekula unutar lizosoma. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Metode istraživanja funkcija ===&lt;br /&gt;
Najčešće metode istraživanja funkcije dinaktina jesu imunoprecipitacija, koimunoprecipitacija, imunofluorescencija i dvohibridni pregled.&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje časopisa |last=Redwine |first=William B |last2=DeSantis |first2=Morgan E |last3=Hollyer |first3=Ian |last4=Htet |first4=Zaw Min |last5=Tran |first5=Phuoc Tien |last6=Swanson |first6=Selene K |last7=Florens |first7=Laurence |last8=Washburn |first8=Michael P |last9=Reck-Peterson |first9=Samara L |date=2017-07-18 |editor-last=Balasubramanian |editor-first=Mohan K |title=The human cytoplasmic dynein interactome reveals novel activators of motility |url=https://doi.org/10.7554/eLife.28257 |journal=eLife |volume=6 |pages=e28257 |doi=10.7554/eLife.28257 |issn=2050-084X}}&amp;lt;/ref&amp;gt;&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje časopisa |last=Tirumala |first=Nireekshit Addanki |last2=Redpath |first2=Gregory Michael Ian |last3=Skerhut |first3=Sarah Viktoria |last4=Dolai |first4=Pritha |last5=Kapoor-Kaushik |first5=Natasha |last6=Ariotti |first6=Nicholas |last7=Vijay Kumar |first7=K. |last8=Ananthanarayanan |first8=Vaishnavi |date=2024-03-04 |title=Single-molecule imaging of stochastic interactions that drive dynein activation and cargo movement in cells |url=https://rupress.org/jcb/article/223/3/e202210026/276512/Single-molecule-imaging-of-stochastic-interactions |journal=Journal of Cell Biology |language=en |volume=223 |issue=3 |doi=10.1083/jcb.202210026 |issn=0021-9525}}&amp;lt;/ref&amp;gt;&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje časopisa |last=Mosalaganti |first=Shyamal |last2=Keller |first2=Jenny |last3=Altenfeld |first3=Anika |last4=Winzker |first4=Michael |last5=Rombaut |first5=Pascaline |last6=Saur |first6=Michael |last7=Petrovic |first7=Arsen |last8=Wehenkel |first8=Annemarie |last9=Wohlgemuth |first9=Sabine |last10=Müller |first10=Franziska |last11=Maffini |first11=Stefano |date=2017-04-03 |title=Structure of the RZZ complex and molecular basis of its interaction with Spindly |url=https://rupress.org/jcb/article/216/4/961/52174/Structure-of-the-RZZ-complex-and-molecular-basis |journal=Journal of Cell Biology |language=en |volume=216 |issue=4 |pages=961–981 |doi=10.1083/jcb.201611060 |issn=0021-9525 |pmc=PMC5379955 |pmid=28320825}}&amp;lt;/ref&amp;gt;&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje časopisa |last=Johansson |first=Marie |last2=Lehto |first2=Markku |last3=Tanhuanpää |first3=Kimmo |last4=Cover |first4=Timothy L. |last5=Olkkonen |first5=Vesa M. |date=2005-12 |title=The Oxysterol-binding Protein Homologue ORP1L Interacts with Rab7 and Alters Functional Properties of Late Endocytic Compartments |url=https://www.molbiolcell.org/doi/10.1091/mbc.e05-03-0189 |journal=Molecular Biology of the Cell |language=en |volume=16 |issue=12 |pages=5480–5492 |doi=10.1091/mbc.e05-03-0189 |issn=1059-1524 |pmc=PMC1289395 |pmid=16176980}}&amp;lt;/ref&amp;gt; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Bolesti povezane s disfunkcijom dinaktina ==&lt;br /&gt;
Kada je riječ o određenoj povezanosti dinaktina i bolesti s kojima se on može dovesti u vezu, važno je spomenuti gen DCTN1.&amp;lt;ref name=&amp;quot;:2&amp;quot;&amp;gt;{{Citiranje knjige |last=Dulski |first=Jaroslaw |url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK47027/ |title=DCTN1-Related Neurodegeneration |last2=Konno |first2=Takuya |last3=Wszolek |first3=Zbigniew |year=1993 |publisher=University of Washington, Seattle |editor-last=Adam |editor-first=Margaret P. |location=Seattle (WA) |pmid=20945553 |editor-last2=Feldman |editor-first2=Jerry |editor-last3=Mirzaa |editor-first3=Ghayda M. |editor-last4=Pagon |editor-first4=Roberta A. |editor-last5=Wallace |editor-first5=Stephanie E. |editor-last6=Bean |editor-first6=Lora JH |editor-last7=Gripp |editor-first7=Karen W. |editor-last8=Amemiya |editor-first8=Anne}}&amp;lt;/ref&amp;gt; Ovaj [[gen]] kodira dinaktinsku podjedinicu 1 koja igra važnu ulogu u proizvodnji p150 slijepljene [[bjelančevine]] (eng. &amp;#039;&amp;#039;p150 Glued protein)&amp;#039;&amp;#039; što je ujedno bitna komponenta dinaktinskog kompleksa.&amp;lt;ref name=&amp;quot;:3&amp;quot;&amp;gt;{{Citiranje časopisa |last=Konno |first=Takuya |last2=Ross |first2=Owen A. |last3=Teive |first3=Hélio A. G. |last4=Sławek |first4=Jarosław |last5=Dickson |first5=Dennis W. |last6=Wszolek |first6=Zbigniew K. |date=2017-08 |title=DCTN1-related neurodegeneration: Perry syndrome and beyond |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/28625595/ |journal=Parkinsonism &amp;amp; Related Disorders |volume=41 |pages=14–24 |doi=10.1016/j.parkreldis.2017.06.004 |issn=1873-5126 |pmc=5546300 |pmid=28625595}}&amp;lt;/ref&amp;gt; Slijepljena bjelančevina p150, kodiran genom DCTN1, stupa u interakciju s citoplazmatskim dineinom kako bi poboljšao njegovu učinkovitost transporta za [[Organela|organele]], [[Vezikula|vezikule]] i bjelančevine unutar [[Stanica|stanice]]. Ima domene za vezanje mikrotubula koje pričvršćuju kompleks dinaktina za mikrotubule, olakšavajući kretanje tereta.&amp;lt;ref name=&amp;quot;:3&amp;quot; /&amp;gt; Dodatno, p150 lijepljena bjelančevina pomaže u pričvršćivanju kompleksa dinaktina na različite terete, osiguravajući njihov pravilan transport do određenih staničnih lokacija.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jedan od glavnih uzroka bolesti uzrokovanih disfunkcijom dinaktina su [[Mutacija|mutacije]] u genu DCTN1. Te mutacije mogu biti uzrokovane endogenim čimbenicima, egzogenim čimbenicima ili određenim nedostacima u popravku [[DNK]]. Govoreći o disfunkciji dinaktina, budući da igra važnu ulogu u unutarstaničnom transportu i staničnoj funkciji, njegova disfunkcija dovodi do brojnih neurodegenerativnih i neuromuskularnih bolesti od kojih su neki: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* ALS ili [[amiotrofična lateralna skleroza]] – neurodegenerativna bolest koja utječe na motorne [[neuron]]e.&amp;lt;ref name=&amp;quot;:2&amp;quot; /&amp;gt;&lt;br /&gt;
* Perryjev sindrom – autosomno dominantna, neurodegenerativna bolest.&amp;lt;ref name=&amp;quot;:3&amp;quot; /&amp;gt; Opisuju je parkinsonizam, supranuklearna paraliza i frontotemporalna demencija.&amp;lt;ref name=&amp;quot;:2&amp;quot; /&amp;gt;&lt;br /&gt;
* Distalna nasljedna motorna neuropatija – utječe na motoričke neurone te uzrokuje slabost [[mišić]]a.&amp;lt;ref name=&amp;quot;:4&amp;quot;&amp;gt;{{Citiranje časopisa |last=Hwang |first=Sun Hee |last2=Kim |first2=Eun Ja |last3=Hong |first3=Young Bin |last4=Joo |first4=Jaesoon |last5=Kim |first5=Sung Min |last6=Nam |first6=Soo Hyun |last7=Hong |first7=Hyun Dae |last8=Kim |first8=Seung Hyun |last9=Oh |first9=Kiwook |last10=Lim |first10=Jeong-Geun |last11=Cho |first11=Jeong Hee |date=2016-10 |title=Distal hereditary motor neuropathy type 7B with Dynactin 1 mutation |url=https://www.spandidos-publications.com/10.3892/mmr.2016.5664 |journal=Molecular Medicine Reports |language=en |volume=14 |issue=4 |pages=3362–3368 |doi=10.3892/mmr.2016.5664 |issn=1791-2997}}&amp;lt;/ref&amp;gt; Potrebno je više istraživanja o tome zašto i kako se pojavljuje.&lt;br /&gt;
* Nasljedna spastična paraplegija – opisuju je ukočenost i kontrakcije u donjim udovima i degeneracija područja [[Kralježnica|kralježnice]].&lt;br /&gt;
* Frontotemporalna demencija – neurodegenerativna bolest koja se očituje kao oštećenje funkcije frontalnog i temporalnog režnja. Mutacije gena DCTN1 uglavnom dovode do tipa bvFTD koji utječe na promjene u ponašanju bolesnika.&amp;lt;ref name=&amp;quot;:4&amp;quot; /&amp;gt; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija: Bjelančevine]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>