WikiSysop: zamjena teksta

2022-03-16T10:54:08Z

zamjena teksta

←Starija inačica		Inačica od 16. ožujak 2022. u 10:54
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Dimitrije Sergejevski'''-->'''~~Dimitrije Sergejevski''' ([[Sankt Peterburg]], [[20. lipnja]] [[1886.]] – [[Sarajevo]], [[10. prosinca]] [[1965.]]<ref>[https://proleksis.lzmk.hr/45571/ Sergejevski, Dimitrije] Proleksis enciklopedija (pristupljeno 27. ožujka 2020.)</ref>), ruski i bosanskohercegovački [[arheolog]] i [[Epigrafika\|epigrafičar]].		Dimitrije Sergejevski''' ([[Sankt Peterburg]], [[20. lipnja]] [[1886.]] – [[Sarajevo]], [[10. prosinca]] [[1965.]]<ref>[https://proleksis.lzmk.hr/45571/ Sergejevski, Dimitrije] Proleksis enciklopedija (pristupljeno 27. ožujka 2020.)</ref>), ruski i bosanskohercegovački [[arheolog]] i [[Epigrafika\|epigrafičar]].

	Studij je završio u Sankt Peterburgu, a nakon [[Prvi svjetski rat\|Prvog svjetskog rata]] došao je u Sarajevo, gdje se 1924. zaposlio u [[Zemaljski muzej u Sarajevu\|Zemaljskom muzeju]]. Godine 1930. postao je kustosom antičke zbirke, a potom i voditelj antičkoga odjela. Redoviti član [[Akademija nauka i umjetnosti BiH\|Akademije nauka i umjetnosti BiH]]. Bavio se uglavnom klasičnom, ranokršćanskom i srednjovjekovnom arheologijom te epigrafskom građom iz Bosne i Hercegovine. Istraživao je rimske ceste na području BiH i Crne Gore te proučavao rimske rudnike željeza. Radove je uglavnom objavljivao u Glasniku Zemaljskoga muzeja BiH.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=55479 Sergejevski, Dimitrije] Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 27. ožujka 2020.)</ref>		Studij je završio u Sankt Peterburgu, a nakon [[Prvi svjetski rat\|Prvog svjetskog rata]] došao je u Sarajevo, gdje se 1924. zaposlio u [[Zemaljski muzej u Sarajevu\|Zemaljskom muzeju]]. Godine 1930. postao je kustosom antičke zbirke, a potom i voditelj antičkoga odjela. Redoviti član [[Akademija nauka i umjetnosti BiH\|Akademije nauka i umjetnosti BiH]]. Bavio se uglavnom klasičnom, ranokršćanskom i srednjovjekovnom arheologijom te epigrafskom građom iz Bosne i Hercegovine. Istraživao je rimske ceste na području BiH i Crne Gore te proučavao rimske rudnike željeza. Radove je uglavnom objavljivao u Glasniku Zemaljskoga muzeja BiH.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=55479 Sergejevski, Dimitrije] Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 27. ožujka 2020.)</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-08T12:14:21Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Dimitrije Sergejevski''' ([[Sankt Peterburg]], [[20. lipnja]] [[1886.]] – [[Sarajevo]], [[10. prosinca]] [[1965.]]<ref>[https://proleksis.lzmk.hr/45571/ Sergejevski, Dimitrije] Proleksis enciklopedija (pristupljeno 27. ožujka 2020.)</ref>), ruski i bosanskohercegovački [[arheolog]] i [[Epigrafika|epigrafičar]].

Studij je završio u Sankt Peterburgu, a nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] došao je u Sarajevo, gdje se 1924. zaposlio u [[Zemaljski muzej u Sarajevu|Zemaljskom muzeju]]. Godine 1930. postao je kustosom antičke zbirke, a potom i voditelj antičkoga odjela. Redoviti član [[Akademija nauka i umjetnosti BiH|Akademije nauka i umjetnosti BiH]]. Bavio se uglavnom klasičnom, ranokršćanskom i srednjovjekovnom arheologijom te epigrafskom građom iz Bosne i Hercegovine. Istraživao je rimske ceste na području BiH i Crne Gore te proučavao rimske rudnike željeza. Radove je uglavnom objavljivao u Glasniku Zemaljskoga muzeja BiH.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=55479 Sergejevski, Dimitrije] Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 27. ožujka 2020.)</ref>

== Izbor iz radova ==
*Rimski kameni spomenici s Glamočkog i Livanjskog polja i iz Ribnika (1928.)
*Mitrej iz Jajca (Das Mithräum von Jajce, 1937.)
*Japodske urne (1949.)
*Kasno-antički mauzolej u Turbetu (1951.)
* Rimska cesta od Epidauruma do Anderbe (1962.)
* Ludmer (1952.)

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Sergejevski, Dimitrije}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački arheolozi‎]]
[[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]]

Dimitrije Sergejevski - Povijest promjena

WikiSysop: zamjena teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica