https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=DictyolomaDictyoloma - Povijest promjena2026-08-07T14:55:48ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Dictyoloma&diff=787992&oldid=prevBot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 172 sati)2026-08-06T03:42:54Z<p>Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 172 sati)</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div>{{naslov u kurzivu}}<br />
{{Taksokvir<br />
| boja = lightgreen<br />
| naziv = ''Dictyoloma''<br />
| slika = Dictyoloma incanescens.png<br />
| slika_opis = ''D. vandellianum''<br />
| status = <br />
| regnum = [[Plantae]]<br />
| divisio = [[Tracheophyta]]<br />
| classis = [[Magnoliopsida]]<br />
| ordo = [[Sapindales]]<br />
| familia = [[Rutaceae]]<br />
| subfamilia = [[Cneoroideae]]<br />
| tribus = [[Spathelieae]] <br />
| genus = '''''Dictyoloma'''''<br />
| genus_autorstvo = A.Juss.<br />
| species = ''D. vandellianum''<br />
| subspecies =<br />
| dvoimeno = ''Dictyoloma vandellianum''<br />
| dvoimeno_autorstvo = A.Juss.<br />
| karta_raspon =<br />
}}<br />
'''''Dictyoloma''''' je monotipski rod [[Rutovke|rutovki]] smješten u tribus ''[[Spathelieae]]''. Prirodno područje ovoga roda je tropska [[Amerika]]. Stariji izvori razlikovali su južnoameričku ''Dictyoloma peruvianum'' kao drugu vrstu. Danas je ona uključena u ''D. vandellianum'', pa [[Kew]] rod ''Dictyoloma'' smatra monotipskim.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:331555-2 Kew], pristupljeno 2. kolovoza 2026.</ref><br />
== Morfologija ==<br />
Vrsta ''Dictyoloma vandellianum'', u Brazilu poznata kao tingui-preto, canela-pimenta, ardente i sabugueiro-da-mata, [[grm]] je ili nisko [[stablo]] iz porodice ''[[Rutaceae]]'', visoko najčešće 3–10 m. [[Krošnja]] je gusta i približno kuglasta, a kratko, katkad plitko izbrazdano [[deblo]] može dosegnuti 20–30 cm u promjeru. Mladi su dijelovi obrasli jednostavnim, pustenastim do kratkim dlakama.<ref name="Rutaceae ">[https://www.infraestruturameioambiente.sp.gov.br/institutodebotanica/wp-content/uploads/sites/235/2016/02/Rutaceae.pdf Rutaceae], pristupljeno 2. kolovoza 2026.</ref> <ref name="Marc S. Appelhans ">[https://repository.naturalis.nl/pub/801367/Appelhans-2011-Phylogeny-and-biogeography-of-Spatheliodeae-A.pdf Phylogeny and biogeography of Spathelioideae (Rutaceae)], pristupljeno 2. kolovoza 2026.</ref><br />
<br />
<br />
[[Listovi]] su naizmjenični, vrlo veliki i dvostruko perasti, dugi približno 20–66 cm. Peteljka je duga 5–15 cm, drvenasta i dlakava, dok su osi drugoga reda usko krilate. Na svakoj se nalazi 5–20 parova sjedećih sekundarnih liski, dugih 3–7 cm i širokih 0,6–1,8 cm. One su duguljaste, nesimetrične osnove, cijela do narovašena, rijetko režnjevita ruba; odozgo su gotovo gole, a odozdo bjelkasto dlakave. Prozirne uljne žlijezde uglavnom su ograničene na rub plojke.<ref name="Rutaceae "/><ref name="Marc S. Appelhans "/><br />
<br />
[[Cvat]] je velika, vršna, višestruko razgranata i gotovo gronjasta cima, duga 30–66 cm, čvrsta i gusto pustenasta. Biljke su jednodomne, ali su [[cvjetovi]] jednospolni. Kremastobijeli su, mirisni, široki oko 8 mm i najčešće peteročlani. [[Lap]]ovi su pri osnovi srasli i preklapajući, a [[latice]] slobodne, preklapajuće, izvana svilenasto dlakave i završavaju prema unutra povijenim šiljkom.<ref name="Rutaceae "/><ref name="Marc S. Appelhans "/><br />
<br />
[[Prašnik]]a je pet. Prašničke niti pri osnovi nose dvodijelan nastavak gusto obrubljen dugim dlačicama, a antere su leđno pričvršćene i pokretljive. U ženskim su cvjetovima prašnici manji i stvaraju neodrživ [[pelud]]. [[Ginecej (botanika)|Ginecej]] čini pet bočno spljoštenih i dlakavih karpela smještenih na zadebljanu, dlakavu ginoforu; međusobno su povezani uglavnom vratovima tučka. Njuška je glavasta i peterorežnjevita.<ref name="Rutaceae "/><br />
<br />
[[Plod]] je suhi kalavac, sastavljen od pet polukružnih, kratko stapkastih folikula, bočno spljoštenih i na leđnoj strani bridastih. Folikuli su dugi 12–16 mm i otvaraju se s trbušne strane dvjema zaklopkama. Svaki obično sadrži tri ili četiri vrlo spljoštene, bubrežaste sjemenke sa širokim, tankim i mrežasto prošaranim krilom.<ref name="Rutaceae "/><ref name="Marc S. Appelhans "/><br />
<br />
[[Sjeme]]nke su smeđe do bakrenaste, bez arilodusa i s endospermom. Sjemena lupina pripada mezotestalnom tipu, a zametak je osan i zakrivljen, s mesnatim supkama koje sadržavaju pričuvne bjelančevine.<ref name="UNESP ">[https://acervodigital.unesp.br/handle/11449/20302?utm_source=chatgpt.com UNESP], pristupljeno 2. kolovoza 2026.</ref><ref name="Marc S. Appelhans "/><br />
<br />
Vrsta ima n = 9, odnosno 2n = 18, i razmjerno velik genom od oko 1C = 1,3 pg. Taj je nalaz bio važan u raspravi o evoluciji porodice jer podupire broj x = 9 kao najvjerojatniji osnovni broj kromosoma rutovki.<ref name="Acta Botanica ">[https://www.scielo.br/j/abb/a/pmTwJVXzDdhbTjnn6zHKYhh/?format=pdf&lang=en Molecular cytogenetics of Dictyoloma vandellianum A. Juss. and the ancestral karyotype of Rutaceae], pristupljeno 2. kolovoza 2026.</ref><br />
<br />
== Rasprostranjenost i stanište ==<br />
Vrsta raste od [[Ekvador]]a i [[Peru]]a preko [[Bolivija|Bolivije]] do sjevernoga, sjeveroistočnog i jugoistočnog [[Brazil]]a. Nastanjuje vlažne, polulistopadne i planinske šume, ali često raste i na šumskim rubovima, čistinama i u sekundarnoj vegetaciji. U jugoistočnom Brazilu obično cvate od veljače do svibnja ili lipnja, a zreli se plodovi nalaze od lipnja do kolovoza.<br />
== Upotreba ==<br />
Prirodna je pionirska vrsta, podnosi razmjerno suha tla i može se saditi pri obnovi domaćih šuma. Zbog umjerena rasta i guste krošnje pogodna je i za krajobrazno uređenje te sadnju ispod električnih vodova. Listovi su bogati saponinima i usitnjeni su se lokalno upotrebljavali kao sapun.<ref name="Useful ">[https://tropical.theferns.info/viewtropical.php?id=Dictyoloma+vandellianum Useful Tropical Plants], pristupljeno 2. kolovoza 2026.</ref><br />
<br />
Drvo je blijedo žućkastobijelo, ravnih vlakana, fino do srednje teksture, umjereno teško i zbijeno. Upotrebljava se za unutarnje građevne radove, stropne daske, okvire vrata i prozora, podne letvice i drške alata, a služi i kao ogrjev te za proizvodnju drvenoga ugljena.<ref name="Useful "/><br />
== Galerija ==<br />
<gallery mode="packed"><br />
Dictyoloma vandellianum (23848796965).jpg|''D. vandellianum''.<br />
Dictyoloma vandellianum (23220628784).jpg|''D. vandellianum''.<br />
Dictyoloma vandellianum (23221949223).jpg|''D. vandellianum''.<br />
Dictyoloma vandellianum (23766205651).jpg|''D. vandellianum''.<br />
</gallery><br />
== Sinonimi ==<br />
Za rod<br />
<br />
Heterotipski:<br />
* ''Benjamina'' <small>Vell.</small> in Fl. Flumin. 2: 93, t. 139 (1829)<br />
<br />
Za vrstu<br />
<br />
Heterotipski:<br />
* ''Dictyoloma incanescens'' <small>DC.</small> in Prodr. 2: 89 (1825)<br />
* ''Dictyoloma peruvianum'' <small>Planch.</small> in London J. Bot. 5: 583 (1846)<br />
* ''Benjamina alata'' <small>Vell.</small> in Fl. Flumin. 2: 93, t. 139 (1829)<br />
* ''Benjamina peruviana'' <small>(Planch.) Kuntze</small> in Revis. Gen. Pl. 1: 103 (1891)<br />
== Izvori ==<br />
<br />
<br />
[[Kategorija:Spathelieae]]<br />
[[Kategorija:Rodovi Cneoroideae]]</div>Bot1