WikiSysop: bnz

2022-04-12T22:38:49Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 12. travanj 2022. u 22:38
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Diazo-spojevi'''-->~~[[datoteka:DiazoResonance.svg\|300px\|desno\|mini\|Diazo-spojevi.]]		[[datoteka:DiazoResonance.svg\|300px\|desno\|mini\|Diazo-spojevi.]]

	[[datoteka:Methyl-orange-sample.jpg\|desno\|mini\|300px\|Diazo-spojevi su važni u proizvodnji [[azo-bojila]] (metil narančasta ili [[metil oranž]]).]]		[[datoteka:Methyl-orange-sample.jpg\|desno\|mini\|300px\|Diazo-spojevi su važni u proizvodnji [[azo-bojila]] (metil narančasta ili [[metil oranž]]).]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-10T03:13:52Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:DiazoResonance.svg|300px|desno|mini|Diazo-spojevi.]]

[[datoteka:Methyl-orange-sample.jpg|desno|mini|300px|Diazo-spojevi su važni u proizvodnji [[azo-bojila]] (metil narančasta ili [[metil oranž]]).]]

'''Diazo-spojevi''' (di - dva + azo-, od [[Francuski jezik|franc]]. ''azote'': dušik) su [[organski spojevi]] u kojima je skupina –N2 vezana jednim [[dušik]]ovim [[atom]]om na [[ugljik]]ov atom, a dušikovi su atomi međusobno povezani dvostrukom ili trostrukom [[Kemijska veza|kemijskom vezom]]. Vrlo su [[Kemijska reakcija|reaktivni]] i služe za pripravu [[tehnika|tehnički]] važnih [[Kemijski spojevi|kemijskih spojeva]]. Najjednostavniji je alifatski diazo-spoj diazometan, CH2N2, žut, [[eksploziv]]an i [[otrov]]an [[plin]] neugodna [[miris]]a, čest [[reagens]] u [[Organska kemija|organskoj kemiji]], a najčešće se upotrebljava u [[Eteri|eterskoj]] [[otopina|otopini]]. Među aromatskim diazo-spojevima ističu se [[diazonijeve soli]], važne u proizvodnji [[azo-bojila]]. <ref> '''diazo-spojevi''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=14958] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 18. 7. 2020. </ref>

== Diazonijeve soli ==
{{glavni|Diazonijeve soli}}

'''Diazonijeve soli''' su bezbojni diazo-spojevi koji sadrže [[anion]]e (X) anorganskih [[kiseline|kiselina]], najčešće [[Kloridi|kloride]], [[Sulfati|sulfate]] i [[nitrat]]e, vezane na [[kation]] [Ar–N≡N]+, gdje je Ar [[Aromatski spojevi|aromatski]] [[radikal]]. Dobivaju se iz primarnih aromatskih [[amin]]a i natrijeva nitrita uz dodatak [[kiseline]] i jako [[hlađenje]] (diazotacija):

:<chem>ArNH2 + NaNO2 + 2HX -> ArN2+X- + NaX + 2H2O</chem>

Vrlo su nestabilne, reaktivne i u čvrstom stanju [[eksploziv]]ne. [[Kondenzacija|Kondenzacijom]] s [[fenoli]]ma ili aromatskim aminima (kopulacija) daju azo-spojeve i služe u proizvodnji azo-bojila. <ref> '''diazonijeve soli''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=14957] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 18. 7. 2020. </ref>

== Kondenzacijski diazo-pigmenti ==
{{glavni|Pigment}}

Grupa kondenzacijskih diazo-pigmenata slična je po svojoj građi diarilidnim pigmentima (na primjer [[Hansa žuta]]). U strukturnom smislu kondenzacijski diazo-pigmenti djeluju kao udvostručeni monoazo - pigmenti, a mogu se svrstati u dvije grupe, već prema tome da li su ta dva monoazo dijela posredovanjem nekog diamina H2N-A-NH2) povezana preko svojih diazonijevih ili preko kopulacijskih komponenti. Kao kopulacijske komponente mogu služiti acetoctena kiselima ili 2-hidroksi-3-naftojeva kiselina, pa se prema tome dobivaju različite nijanse žutih, odnosno crvenih pigmenata.

Zahvaljujući svojoj velikoj [[molekula|molekuli]] kondenzacijski disazo pigmenti posjeduju mnoga vrlo dobra svojstva. Odlikuju se jakošću boje, otpornošću prema otapalima i toplini, a s obzirom na srodne monoazo pigmente često su postojaniji na svjetlu i prema [[atmosferilije|atmosferilijama]], te nisu skloni migraciji. U visokovrijednim proizvodima kondenzacijski diazo-pigmenti nerijetko se upotrebljavaju umjesto [[Kadmijevi pigmenti|kadmijevih]] i [[Kromova žuta|kromatnih pigmenata]]. Vrlo su prikladni za bojenje [[sintetika|sintetskih materijala]] i za pigmentiranje boja i [[lak]]ova namijenjenih [[nalič|ličenju]]. <ref>"Tehnička enciklopedija" ('''Boje i lakovi'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Organska kemija]]
[[Kategorija:Boje]]

Diazo-spojevi - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica