WikiSysop: brisanje nepotrebnih znakova

2022-03-14T02:05:59Z

brisanje nepotrebnih znakova

←Starija inačica		Inačica od 14. ožujak 2022. u 02:05
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Detektor'''-->~~[[datoteka:Pith ball electroscope operating principle.svg\|mini\|desno\|250px\|Način rada [[elektroskop]]a s kuglicom.]]		[[datoteka:Pith ball electroscope operating principle.svg\|mini\|desno\|250px\|Način rada [[elektroskop]]a s kuglicom.]]

	[[datoteka: AMsignali.png\|mini\|desno\|250px\|Oblici [[signal]]a kod [[Amplitudna modulacija\|amplitudne modulacije]].]]		[[datoteka: AMsignali.png\|mini\|desno\|250px\|Oblici [[signal]]a kod [[Amplitudna modulacija\|amplitudne modulacije]].]]
Redak 52:		Redak 52:
	{{izvori}}		{{izvori}}

	~~<!-- interwiki -->~~
	[[en:sensor]]		[[en:sensor]]

	[[Kategorija:Mjerni instrumenti]]		[[Kategorija:Mjerni instrumenti]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-23T10:14:29Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Pith ball electroscope operating principle.svg|mini|desno|250px|Način rada [[elektroskop]]a s kuglicom.]]

[[datoteka: AMsignali.png|mini|desno|250px|Oblici [[signal]]a kod [[Amplitudna modulacija|amplitudne modulacije]].]]

[[Datoteka:Ionizacni komory v dozimetru.jpg|mini|desno|250px|[[Ionizacijska komora]] u [[dozimetar|dozimetru]].]]

[[Datoteka:Geiger.png|thumb|mini|desno|250px|[[Proporcionalni brojač]].]]

[[Datoteka:Geiger counter.jpg|mini|250px|desno|[[Geigerov brojač]].]]

[[datoteka:ALICE Detector.jpg|mini|desno|250px|Detektor ALICE.]]

[[datoteka:CERN-Rama-33.jpg|mini|desno|250px|Dio hadronskog kalorimetra na detektoru ATLAS.]]

[[Datoteka:Lhcbview.jpg|mini|desno|250px|Detektor LHCb.]]

'''Detektor''' (kasno[[Latinski jezik|lat]]. ''detector'', od lat. ''detegere'': otkriti; preko engl. i njem.) je osjetljiva [[naprava]], [[mjerni instrument]] ili [[uređaj]] kojim se ustanovljuje (to jest otkriva, opaža) postojanje (ili promjena) neke pojave (na primjer [[čestica]], [[zračenje|zračenja]]) ili [[Mjerna veličina|mjerljive veličine]] (na primjer [[napon]], [[Električna struja|struja]], [[magnetsko polje]], [[signal]]). Služi za traženje predmeta i tvari ([[detekcija]]; detektor [[metal]]a), otkrivanje ([[detektor laži]]), te za opažanje pojava, izdvajanje nekoga signala ili pokazivanje, primjerice [[radioaktivnost]]i (na primjer [[elektroskop]], indikator). <ref> '''detektor''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=14808] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

==U kemiji==
Detektor u [[kemija|kemiji]] je uređaj kojim se otkriva prisutnost [[tvar]]i, najčešće štetnih ili otrovnih, a osniva se na [[kemijska reakcija|kemijskoj reakciji]] tih tvari s karakterističnim reagensom ili na određivanju nekoga njihova karakterističnog fizičkog svojstva, na primjer [[Toplinska vodljivost|toplinske vodljivosti]], apsorbcije [[svjetlost]]i i slično.

==U radiotehnici==
U [[radio]]tehnici, detektor je povijesni naziv prvih demodulatora; prvo je to bio koherer, zatim [[elektrolit]]ički detektor, [[kristal]]ni detektor, [[elektronska cijev]] i drugo, pa su se i najjednostavniji radioprijamnici s takvim demodulatorima nazivali detektorima. Zato je i danas detektor kadšto naziv za [[demodulator]] (u modulaciji; radioprijamnik).

Također detektor u [[Radiokomunikacije|radiokomunikacijama]] je uređaj koji otkriva [[signal]]e viših [[frekvencija]] pretvorbom izmjeničnoga signala u istosmjerni. Uglavnom se rabi za [[Amplitudna modulacija|amplitudnu demodulaciju]]. Čine ga [[poluvodič]]ke [[dioda|diode]] koje registriraju [[amplituda|amplitudu]] visokofrekvencijskih signala. U njima je struja razmjerna kvadratu napona u području niskih napona, što znači da je izlazni signal detektora razmjeran snazi ulaznoga signala. Zbog toga dioda može poslužiti za izravno registriranje snage signala. Za više je napone struja razmjerna ulaznomu naponu, pa je i detekcija linearna. Osjetljivost se detektora iskazuje najmanjim signalom (takozvana tangencijalna osjetljivost; demodulator).

==U fizici==
U [[fizika|fizici]], detektor je [[uređaj]] ili sustav za određivanje svojstava ili prepoznavanje [[čestica]] i [[zračenje|zračenja]]. Prvi jednostavni detektori [[ionizirajuće zračenje|ionizirajućeg zračenja]] bili su plinski detektori, kod kojih u [[plin]]skoj tvari detektora pod visokim [[napon]]om upadno [[zračenje]] stvara [[elektron]]e i [[ion]]e ([[signal]]). Takvi su detektori [[ionizacijska komora]], [[proporcionalni brojač]] (prepoznaje vrste čestica i njihove energije), [[Geigerov brojač]] ili Geiger-Müllerovo brojilo. Uobičajena je podjela na dvije velike skupine detektora: detektori na osnovu [[Elektromagnetizam|elektromagnetskoga]] djelovanja, kod kojih strujni ili naponski impulsi nastaju prolaskom [[čestica]], i detektori vizualnog učinka. Prvoj skupini pripadaju već spomenuti plinski brojači, [[Wilsonova komora]], fotodetektor, [[Scintilacija|scintilacijsko]] brojilo, [[poluvodič]]ki detektori, višežične proporcionalne komore, [[Komora na mjehuriće|komore s mjehurićima]], komore s projekcijom događaja u električnom i magnetskom polju te elektromagnetski i hadronski [[Kalorimetar|kalorimetri]]. U drugoj skupini, gdje čestice ostavljaju tragove u [[materijal]]u, važne su različite [[Emulzija|emulzije]], komore te [[film]]ski detektori. [[Scintilator]]i se koriste kao kruti, tekući, organski (plastični) i anorganski detektori i najčešće su u upotrebi. U visokoenergijskoj fizici čestica, na [[energija]]ma većima od 1 G[[eV]], osobito se koriste [[Čerenkovljevo zračenje|Čerenkovljevi detektori]] i kalorimetri (odslikavajući detektori) fine slojevitosti. Čerenkovljev detektor osjetljiv je na brze nabijene čestice sve dotle dok čestica ima brzinu veću od [[brzina svjetlosti|brzine svjetlosti]] u materijalu detektora ([[Čerenkovljevo zračenje]]). Za mjerenje čestica ili mlazova čestica ([[Engleski jezik|eng]]. ''jets'') u visokoenergijskim sudarima koriste se kalorimetri. [[Kalorimetar]] apsorbira ukupnu energiju upadne čestice, stvarajući istodobno signal razmjeran toj energiji. Takva je funkcija osigurana rasporedom slojeva velike [[gustoća|gustoće]] i visokoga rednog [[Atomski broj|broja atoma]] (na primjer [[Olovo (element)|olovo]]) između kojih su ploče scintilatora za svjetlosni odziv, čime se rekonstruira ukupna energija i putanja (verteks) čestice. Kada se želi naglasiti tip čestice i (ili) tehnika detekcije govori se, na primjer, o neutronskim detektorima, detektorima nukleonske nestabilnosti, detektorima sakupljačima naboja (CCD), detektorima vremena proleta (TOF), supravodičkim detektorima na niskim temperaturama, interferometrijskim antenama gravitacijskih valova, i tako dalje.

U svjetskim [[Akcelerator čestica|akceleratorskim]] središtima, gdje se koriste najmoderniji detektori, sudjeluju mnogobrojni hrvatski [[fizičar]]i. Na primjer u otkriću masivnih [[Bozoni|W-bozona i Z-bozona]] ([[CERN]], 1983.) sudjelovao je [[Danijel Denegri]], a u otkriću [[Nuklearni udarni presjek|tronukleonskoga udarnog presjeka]] u [[pion]]skoj apsorpciji (PSI, 1985.) [[Tomislav Petković]].

=== Detektori u CERN-u ===
{{Glavni|CERN}}

Oko akceleratorskog prstena u četiri velike šupljine na mjestima presjecanja snopova protona postavljeno je ukupno šest detektora [[Elementarna čestica|elementarnih čestica]] koji će prikupljati podatke o uvjetima koji vladaju u trenutku sudara, o česticama koje pritom nastaju i o njihovim karakteristikama. U svih šest detektora ugrađeno je oko 150 milijuna [[Senzori|senzora]] koji će prikupljati podatke oko 40 milijuna puta u sekundi. Tok sirovih podataka iz četiri detektora iznosit će ukupno oko 700 [[Bajt|MB]]/[[sekunda|s]].

Namjena velikih detektora izgrađenih oko akceleratorskog prstena je identificiranje sekundarnih čestica koje nastaju u sudarima i mjerenje njihovog položaja u prostoru, [[Električni naboj|naboja]], [[brzina|brzine]], [[Relativna atomska masa|mase]] i [[energija|energije]]. Da bi to mogli, detektori se sastoje od mnogo slojeva “poddetektora” koji imaju specifične uloge u rekonstrukciji sudara. Povrh svega nalazi se magnet čija je uloga razdvajanje čestica prema električnom naboju i omogućavanje mjerenja momenta. Postoje dvije važne kategorije poddetektora:
* Uređaji za prećenje putanje prate kretanje čestica prema tragu koji ostavljaju [[Ionizacija|ioniziranjem]] medija kroz koji se kreću. U magnetskom polju tragovi se mogu koristiti za mjerenje zakrivljenosti putanje čestice, a prema tome i njenog [[Kutna količina gibanja|momenta]]. Na temelju tih podataka moguće je identificirati česticu.
* Kalorimetri su uređaji koji mjere energiju čestica tako što ih zaustavljaju i mjere količinu oslobođene energije. Postoje dvije glavne vrste kalorimetara: elektromagnetski i hadronski. Za njihovu izgradnju koriste se različiti materijali, ovisno o vrsti čestica kojoj su namijenjeni. '''Elektromagnetski kalorimetri''' u potpunosti zaustavljaju [[elektron]]e i [[foton]]e koji stupaju u elektromagnetsku interakciju. Čestice koje stupaju u jaku interakciju ([[hadroni]]) mogu početi gubiti energiju u elektrostatičkom kalorimetru, ali će tek u '''hadronskom kalorimetru''' biti potpuno zaustavljene. Neke čestice, poput [[mion]]a i [[neutrino|neutrina]], uopće neće biti detektirane ni jednom vrstom kalorimetara. Kalorimetri su glavni instrument za za identificiranje neutralnih čestica kao što su fotoni i [[neutron]]i. Iako su nevidljive u uređajima za praćenje putanja, otkrivaju se po energiji koju predaju kalorimetru.

Snopovi protona u LHC-u sudarat će se na četiri mjesta na kojima će biti postavljeno ukupno šest detektora: ALICE, ATLAS, CMS, LHCb, LHCf i TOTEM. <ref> [http://www.vidipedija.com/~vidipedi/index.php?title=Hadronski_sudara%C4%8D] "LHC", Vidipedija, 2011.</ref>

=== Detektor metala ===
'''Detektor metala''' je ručni detektor napajan [[akumulator]]om ([[istosmjerna struja]]) ili seta alkalijskih [[baterija]] (od 1,5 [[volt|V]]), s vremenom do 10 sati rada. Radna [[temperatura]] je od -25 do +50 °C. Teži manje od 8 [[kilogram]]a. Kad je snižen napon baterija, [[Svjetleća dioda|svjetleće diode]] bljeskaju, a ako je snažan napon baterija ima trajan [[ton]] u slušalici i svjetleće diode. Kad je ispravno stanje, postoji kontrolni signal „BIP“ i nema svjetlosne signalizacije. Namijenjen je za otkrivanje protupješadijskih i protuoklopnih [[mina]], koji sadrže veoma malu količinu metala, postavljen na vrlo malim dubinama ispod površina zemlje. Detektor otkriva upaljače plastičnih mina na dubinama do 5 [[cm]] ispod zemlje, a mine tipa TMA-4 na dubinama do 12 cm. Veće metalne predmete detektor otkriva na većim dubinama.

== Poligraf ==
{{Glavni|Poligraf}}

'''Poligraf''' je [[uređaj]] kojim je moguće [[mjerenje]] i registriranje većega broja [[Fiziologija|fizioloških]] funkcija, na primjer [[puls]]a, [[Krvni tlak|krvnoga tlaka]], tjelesne temperature, [[Disanje|disanja]] i drugo. Budući da pri čuvstvenom uzbuđenju dolazi do promjena pojedinih fizioloških funkcija koje se mogu registrirati s pomoću poligrafa, taj se uređaj, pod nazivom '''detektor laži''', koristi u [[Kriminalistika|kriminalistici]] za provjeravanje istinitosti iskaza osoba koje se nalaze pod istragom. <ref> '''poligraf''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49166] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}


[[en:sensor]]

[[Kategorija:Mjerni instrumenti]]

Detektor - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnih znakova

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica