Denga groznica - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

2026-03-13T15:56:27Z

Zamjena teksta - '\|' u '|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 15:56
Redak 170:		Redak 170:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	{{WProjekti		{{WProjekti
	\\|commonscathr = Denga		\|commonscathr = Denga

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '\|'

2026-03-13T13:15:15Z

Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 13:15
Redak 170:		Redak 170:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	{{WProjekti		{{WProjekti
	~~\|commonscat = Dengue~~		\\|commonscathr = Denga
	\|commonscathr = Denga

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|wikivrste(.)\=(.)↵\|wikivrstehr(.)=(.)↵}}' u ''

2026-03-12T14:48:27Z

Zamjena teksta - '\|wikivrste(.*)\=(.*)↵\|wikivrstehr(.*)=(.*)↵}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 12. ožujak 2026. u 14:48
Redak 172:		Redak 172:
	\|commonscat = Dengue		\|commonscat = Dengue
	\|commonscathr = Denga		\|commonscathr = Denga
	~~\|wikivrste =~~
	~~\|wikivrstehr =~~
	}}

	{{upozorenje-medicina}}		{{upozorenje-medicina}}

	[[Kategorija: Virusne bolesti]]		[[Kategorija: Virusne bolesti]]

WikiSysop: brisanje nepotrebnih znakova

2022-03-14T00:10:37Z

brisanje nepotrebnih znakova

←Starija inačica		Inačica od 14. ožujak 2022. u 00:10
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Denga groznica'''-->~~{{Infookvir bolest		{{Infookvir bolest
	\| latinski =		\| latinski =
	\| kod-1 = A-90		\| kod-1 = A-90

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-16T07:22:38Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 16. studeni 2021. u 07:22
Redak 45:		Redak 45:
	===Prijenos===		===Prijenos===
	[[File:Aedes aegypti biting human.jpg\|alt=Krupni kadar komarca ''Aedes aegypti'' koji probada kožu\|thumb\|Komarac ''[[Aedes aegypti]]'' hrani se krvlju ljudskog domaćina]]		[[File:Aedes aegypti biting human.jpg\|alt=Krupni kadar komarca ''Aedes aegypti'' koji probada kožu\|thumb\|Komarac ''[[Aedes aegypti]]'' hrani se krvlju ljudskog domaćina]]
	Virus dengue se uglavnom prenosi komarcima iz roda ''[[Aedes]]'' posebno ''[[Aedes aegypti\|A. aegypti]]''.<ref name=WHOp14>[[#refWHO2009\|WHO (2009)]], pp. 14–16.</ref> Ovi komarci najčešće obitavaju na [[Zemljopisna širina\|zemljopisnoj širini]] između 35°  sjeverno i 35° južno na [[nadmorska visina\|nadmorskoj visini]] manjoj od 1000 m.<ref name=WHOp14/> Najćešće grizu tijekom dana.<ref name=WHOp59/> Druge vrste roda ''Aedes'' koje prenose bolest uključuju ''[[Azijski tigrasti komarac\|Aedes albopictus]]'', ''[[Aedes polynesiensis\|Aedes polynesiensis]]'' i ''[[Aedes scutellaris]]''.<ref name=WHOp14/> Ljudi su glavni [[Domaćin (biologija)\|domaćini]] virusa,<ref name=WHOp14/><ref name=Gould/> no isti može zaraziti i druge [[primati\|primate]].<ref>{{~~cite web~~\|title=Vector-borne viral infections\|url=http://www.who.int/vaccine_research/diseases/vector/en/index1.html\|publisher=World Health Organization\|accessdate=17. siječnja 2011.}}</ref> Do zaraze može doći samo jednim ubodom.<ref name=Yellow10>{{~~cite web~~\|url=http://wwwnc.cdc.gov/travel/yellowbook/2010/chapter-5/dengue-fever-dengue-hemorrhagic-fever.aspx\|title=Chapter 5– dengue fever (DF) and dengue hemorrhagic fever (DHF)\|work=2010 Yellow Book\|author=Center for Disease Control and Prevention\|accessdate=23. prosinca 2010.}}</ref> Ženka komarca koja se nahrani krvlju osobe zaražene dengom i sama postaje zaražena virusom koji se nastani u crijevnim stanicama komarca. Nakon 8–10 dana virus se širi u ostalo tkivo uključujući [[Žlijezde slinovnice\|žlijezdu slinovnicu]] te se otpušta u komarčevu [[slina\|slinu]]. Čini se da virus nema negativnih učinaka na komarca, koji ostaje zaražen do smrti. ''Aedes aegypti'' svoja jajašca polaže u spremnike vode, živi u neposrednoj blizini ljudi i prvenstveno se hrani ljudskom krvlju, a tek potom krvlju drugih kralježnjaka.<ref>[[#refGubler2010\|Gubler (2010)]], pp. 377–78.</ref>		Virus dengue se uglavnom prenosi komarcima iz roda ''[[Aedes]]'' posebno ''[[Aedes aegypti\|A. aegypti]]''.<ref name=WHOp14>[[#refWHO2009\|WHO (2009)]], pp. 14–16.</ref> Ovi komarci najčešće obitavaju na [[Zemljopisna širina\|zemljopisnoj širini]] između 35°  sjeverno i 35° južno na [[nadmorska visina\|nadmorskoj visini]] manjoj od 1000 m.<ref name=WHOp14/> Najćešće grizu tijekom dana.<ref name=WHOp59/> Druge vrste roda ''Aedes'' koje prenose bolest uključuju ''[[Azijski tigrasti komarac\|Aedes albopictus]]'', ''[[Aedes polynesiensis\|Aedes polynesiensis]]'' i ''[[Aedes scutellaris]]''.<ref name=WHOp14/> Ljudi su glavni [[Domaćin (biologija)\|domaćini]] virusa,<ref name=WHOp14/><ref name=Gould/> no isti može zaraziti i druge [[primati\|primate]].<ref>{{Citiranje weba\|title=Vector-borne viral infections\|url=http://www.who.int/vaccine_research/diseases/vector/en/index1.html\|publisher=World Health Organization\|accessdate=17. siječnja 2011.}}</ref> Do zaraze može doći samo jednim ubodom.<ref name=Yellow10>{{Citiranje weba\|url=http://wwwnc.cdc.gov/travel/yellowbook/2010/chapter-5/dengue-fever-dengue-hemorrhagic-fever.aspx\|title=Chapter 5– dengue fever (DF) and dengue hemorrhagic fever (DHF)\|work=2010 Yellow Book\|author=Center for Disease Control and Prevention\|accessdate=23. prosinca 2010.}}</ref> Ženka komarca koja se nahrani krvlju osobe zaražene dengom i sama postaje zaražena virusom koji se nastani u crijevnim stanicama komarca. Nakon 8–10 dana virus se širi u ostalo tkivo uključujući [[Žlijezde slinovnice\|žlijezdu slinovnicu]] te se otpušta u komarčevu [[slina\|slinu]]. Čini se da virus nema negativnih učinaka na komarca, koji ostaje zaražen do smrti. ''Aedes aegypti'' svoja jajašca polaže u spremnike vode, živi u neposrednoj blizini ljudi i prvenstveno se hrani ljudskom krvlju, a tek potom krvlju drugih kralježnjaka.<ref>[[#refGubler2010\|Gubler (2010)]], pp. 377–78.</ref>

	Denga se također može prenijeti i putem zaraženih krvnih pripravaka tijekom [[transfuzija krvi\|transfuzije krvi]] i [[Darivanje organa\|doniranjem organa]].<ref>{{cite journal\|author=Wilder-Smith A, Chen LH, Massad E, Wilson ME\|title=Threat of dengue to blood safety in dengue-endemic countries\|journal=Emerg. Infect. Dis.\|volume= svezak 15\|issue=broj 1\|pages=str. 8.–11.\|year=2009.\|month=siječnja\|pmid=19116042\|pmc=2660677\|doi=10.3201/eid1501.071097\|url=http://www.cdc.gov/eid/content/15/1/8.htm}}</ref><ref>{{cite journal\|author=Stramer SL, Hollinger FB, Katz LM, ''et al.''\|title=Emerging infectious disease agents and their potential threat to transfusion safety\|journal=Transfusion\|volume= svezak 49, dodatak 2\|pages= str. 1S.–29S.\|year=2009.\|month=kolovoz\|pmid=19686562\|doi=10.1111/j.1537-2995.2009.02279.x}}</ref> U zemljama poput [[Singapur]]a, gdje je denga [[endemska bolest]], rizik infekcije procjenjuje se na 1,6 do 6 slučajeva na 10,000 [[transfuzija krvi\|transfuzija]].<ref>{{cite journal\|author=Teo D, Ng LC, Lam S\|title=Is dengue a threat to the blood supply?\|journal=Transfus Med\|volume= svezak 19\|issue=broj 2\|pages=str. 66.–77.\|year=2009.\|month=travanj\|pmid=19392949\|pmc=2713854\|doi=10.1111/j.1365-3148.2009.00916.x\|url=http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1365-3148.2009.00916.x/full}}</ref> [[Vertikalni prijenos]] (s majke na dijete) tijekom [[trudnoća\|trudnoće]] i kod [[porod]]a također je zabilježen.<ref name="pmid20130380">{{cite journal \|author=Wiwanitkit V \|title=Unusual mode of transmission of dengue \|journal=Journal of Infection in Developing Countries \|volume= svezak 4 \|issue=broj 1 \|pages=str. 51.–54. \|year=2010. \|month=siječanj \|pmid=20130380 \|doi=\|url=http://www.jidc.org/index.php/journal/article/view/20130380}}</ref> Ostali načini prijenosa virusa putem međuljudskog kontakta također su zabilježeni, ali su rijetki.<ref name=Chen/> Genetske varijacije kod dengue virusa su specifične za prostor u kojem postoje, što ukazuje na to da je koloniziranje novih staništa vrlo rijetko, usprkos novijoj pojavi bolesti na novim područjima.		Denga se također može prenijeti i putem zaraženih krvnih pripravaka tijekom [[transfuzija krvi\|transfuzije krvi]] i [[Darivanje organa\|doniranjem organa]].<ref>{{cite journal\|author=Wilder-Smith A, Chen LH, Massad E, Wilson ME\|title=Threat of dengue to blood safety in dengue-endemic countries\|journal=Emerg. Infect. Dis.\|volume= svezak 15\|issue=broj 1\|pages=str. 8.–11.\|year=2009.\|month=siječnja\|pmid=19116042\|pmc=2660677\|doi=10.3201/eid1501.071097\|url=http://www.cdc.gov/eid/content/15/1/8.htm}}</ref><ref>{{cite journal\|author=Stramer SL, Hollinger FB, Katz LM, ''et al.''\|title=Emerging infectious disease agents and their potential threat to transfusion safety\|journal=Transfusion\|volume= svezak 49, dodatak 2\|pages= str. 1S.–29S.\|year=2009.\|month=kolovoz\|pmid=19686562\|doi=10.1111/j.1537-2995.2009.02279.x}}</ref> U zemljama poput [[Singapur]]a, gdje je denga [[endemska bolest]], rizik infekcije procjenjuje se na 1,6 do 6 slučajeva na 10,000 [[transfuzija krvi\|transfuzija]].<ref>{{cite journal\|author=Teo D, Ng LC, Lam S\|title=Is dengue a threat to the blood supply?\|journal=Transfus Med\|volume= svezak 19\|issue=broj 2\|pages=str. 66.–77.\|year=2009.\|month=travanj\|pmid=19392949\|pmc=2713854\|doi=10.1111/j.1365-3148.2009.00916.x\|url=http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1365-3148.2009.00916.x/full}}</ref> [[Vertikalni prijenos]] (s majke na dijete) tijekom [[trudnoća\|trudnoće]] i kod [[porod]]a također je zabilježen.<ref name="pmid20130380">{{cite journal \|author=Wiwanitkit V \|title=Unusual mode of transmission of dengue \|journal=Journal of Infection in Developing Countries \|volume= svezak 4 \|issue=broj 1 \|pages=str. 51.–54. \|year=2010. \|month=siječanj \|pmid=20130380 \|doi=\|url=http://www.jidc.org/index.php/journal/article/view/20130380}}</ref> Ostali načini prijenosa virusa putem međuljudskog kontakta također su zabilježeni, ali su rijetki.<ref name=Chen/> Genetske varijacije kod dengue virusa su specifične za prostor u kojem postoje, što ukazuje na to da je koloniziranje novih staništa vrlo rijetko, usprkos novijoj pojavi bolesti na novim područjima.
Redak 112:		Redak 112:

	===Laboratorijske pretrage===		===Laboratorijske pretrage===
	Denga groznica može se dijagnosticirati mikrobiološkim laboratorijskim pretragama.<ref name=WHOp10/> Pretrage uključuju izoliranje virusa u [[virusna kultura\|virusnoj kulturi stanica]], detekciju nukleinskih kiselina putem [[lančana rakcija plimerazom\|PCR]]-a, detekcijom virusnog[[antigen]]a ili specifičnih [[antitijela]].<ref name=Guzman10/><ref name=WHOp90>[[#refWHO2009\|WHO (2009)]], pp. 90–95.</ref> Izoliranje virusa i PCR testovi točniji su od detekcije antigena, no zbog velikog troška nisu u širokoj primjeni.<ref name=WHOp90/> U početnim stadijima bolesti svi testovi mogu biti negativni.<ref name=Peads10/><ref name=Guzman10/> PCR i detekcija virusnog antigena točniji su u prvih sedam dana bolesti.<ref name=NEJM2012/> PCR test koji se može izvoditi na opremi za dijagnosticiranje [[gripa\|gripe]] predstavljen je [[2012.]] pa će PCR test u budućnosti biti dostupniji.<ref>{{~~cite web~~\|title=New CDC test for dengue approved\|url=http://www.cdc.gov/media/releases/2012/p0620_dengue_test.html\|publisher=Centers for Disease Control and Prevention\|date=June 20, 2012}}</ref>		Denga groznica može se dijagnosticirati mikrobiološkim laboratorijskim pretragama.<ref name=WHOp10/> Pretrage uključuju izoliranje virusa u [[virusna kultura\|virusnoj kulturi stanica]], detekciju nukleinskih kiselina putem [[lančana rakcija plimerazom\|PCR]]-a, detekcijom virusnog[[antigen]]a ili specifičnih [[antitijela]].<ref name=Guzman10/><ref name=WHOp90>[[#refWHO2009\|WHO (2009)]], pp. 90–95.</ref> Izoliranje virusa i PCR testovi točniji su od detekcije antigena, no zbog velikog troška nisu u širokoj primjeni.<ref name=WHOp90/> U početnim stadijima bolesti svi testovi mogu biti negativni.<ref name=Peads10/><ref name=Guzman10/> PCR i detekcija virusnog antigena točniji su u prvih sedam dana bolesti.<ref name=NEJM2012/> PCR test koji se može izvoditi na opremi za dijagnosticiranje [[gripa\|gripe]] predstavljen je [[2012.]] pa će PCR test u budućnosti biti dostupniji.<ref>{{Citiranje weba\|title=New CDC test for dengue approved\|url=http://www.cdc.gov/media/releases/2012/p0620_dengue_test.html\|publisher=Centers for Disease Control and Prevention\|date=June 20, 2012}}</ref>

	Ove laboratorijske pretrage imaju dijagnostičku vrijednost samo u akutnoj fazi bolesti, s izuzetkom seroloških pretraga. Testovi na specifična antitijela za virus dengue, tip [[IgG]] i [[IgM]], mogu biti korisni za utvrđivanje [[dijagnoza\|dijagnoze]] u kasnijim stadijima zaraze. I IgG i IgM stvaraju se nakon 5–7 dana. Najviši ([[titar]]) IgM-a javlja se u primarnoj infekciji, no IgM se također proizvodi i u sekundarnim i tercijarnim infekcijama. IgM se više ne može detektirati 30–90 dana nakon primarne infekcije, a u slučajevima reinfekcije detekcija je nemoguća i ranije. Tome nasuprot, IgG se može detektirati narednih 60 i više godina, što je u asimptomatskim slučajevima koristan indikator ranije infekcije. Kod primarne infekcije IgG doseže najviše razine u krvi nakon 14–21 dana. U reinfekcijama, najviše razine javljaju se ranije, a titar je također viši. I IgG i IgM pružaju zaštitnu imunost na infektivni serotip virusa. U laboratorijskim pretragama i IgG i IgM antitijela mogu križno reagirati s drugim flavivirusima, poput [[žuta groznica\|virusa žute groznice]], što može otežati interpretaciju seroloških rezultata.<ref name=Chen/><ref name=Guzman10/><ref name=Gubler10/> Dijagnoza se ne može postaviti samo na temelju detektiranja IgG-a ako krvni uzorci nisu odvojeno uzeti u razmaku od dva tjedna i ako se ne detektira najmanje četverostruki porast vrijednosti specifičnog IgG-a. U osobe sa simptomima, detekcija IgM-a smatra se dijagnostičkom.<ref name=Gubler10>[[#refGubler2010\|Gubler (2010)]], p. 380.</ref>		Ove laboratorijske pretrage imaju dijagnostičku vrijednost samo u akutnoj fazi bolesti, s izuzetkom seroloških pretraga. Testovi na specifična antitijela za virus dengue, tip [[IgG]] i [[IgM]], mogu biti korisni za utvrđivanje [[dijagnoza\|dijagnoze]] u kasnijim stadijima zaraze. I IgG i IgM stvaraju se nakon 5–7 dana. Najviši ([[titar]]) IgM-a javlja se u primarnoj infekciji, no IgM se također proizvodi i u sekundarnim i tercijarnim infekcijama. IgM se više ne može detektirati 30–90 dana nakon primarne infekcije, a u slučajevima reinfekcije detekcija je nemoguća i ranije. Tome nasuprot, IgG se može detektirati narednih 60 i više godina, što je u asimptomatskim slučajevima koristan indikator ranije infekcije. Kod primarne infekcije IgG doseže najviše razine u krvi nakon 14–21 dana. U reinfekcijama, najviše razine javljaju se ranije, a titar je također viši. I IgG i IgM pružaju zaštitnu imunost na infektivni serotip virusa. U laboratorijskim pretragama i IgG i IgM antitijela mogu križno reagirati s drugim flavivirusima, poput [[žuta groznica\|virusa žute groznice]], što može otežati interpretaciju seroloških rezultata.<ref name=Chen/><ref name=Guzman10/><ref name=Gubler10/> Dijagnoza se ne može postaviti samo na temelju detektiranja IgG-a ako krvni uzorci nisu odvojeno uzeti u razmaku od dva tjedna i ako se ne detektira najmanje četverostruki porast vrijednosti specifičnog IgG-a. U osobe sa simptomima, detekcija IgM-a smatra se dijagnostičkom.<ref name=Gubler10>[[#refGubler2010\|Gubler (2010)]], p. 380.</ref>
Redak 133:		Redak 133:
	[[Datoteka:Dengue06.png\|alt=Karta svijeta pokazuje područja staništa komarca Aedes, kao i područja gdje se javljaju i komarci i denga\|mini\|230px\|Rasprostranjenost denge u [[2006.]]<br><span style="color:red;">Crveno</span>: Epidemija denge i ''Ae. aegypti''<br><span style="color:#00FFFF">Plavo</span>: Samo ''Ae. aegypti'']]		[[Datoteka:Dengue06.png\|alt=Karta svijeta pokazuje područja staništa komarca Aedes, kao i područja gdje se javljaju i komarci i denga\|mini\|230px\|Rasprostranjenost denge u [[2006.]]<br><span style="color:red;">Crveno</span>: Epidemija denge i ''Ae. aegypti''<br><span style="color:#00FFFF">Plavo</span>: Samo ''Ae. aegypti'']]

	Većina oboljelih od denge oporavi se bez trajnih posljedica.<ref name=WHOp10/> Stopa [[smrtnost]]i iznosi 1–5% bez liječenja,<ref name=Peads10/> i manje od 1% uz liječenje;<ref name=WHOp10/> međutim, stopa [[smrtnost]]i kod težih oblika bolesti iznosi 26%.<ref name=Peads10/> Denga je [[Endemija\|endemska]] bolest u više od 110 zemalja.<ref name=Peads10/> Godišnje od nje oboli od 50 do 100 milijuna ljudi, oko 500.000 biva hospitalizirano,<ref name=White10/>a umire oko 12.500–25.000 pacijenata.<ref name=India10/><ref>{{~~cite web~~\|author=WHO media centre\|url=http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs117/en/\|title=Dengue and dengue haemorrhagic fever\|date=ožujak 2009.\|publisher=World Health Organization\|accessdate=27. prosinca 2010.}}</ref>		Većina oboljelih od denge oporavi se bez trajnih posljedica.<ref name=WHOp10/> Stopa [[smrtnost]]i iznosi 1–5% bez liječenja,<ref name=Peads10/> i manje od 1% uz liječenje;<ref name=WHOp10/> međutim, stopa [[smrtnost]]i kod težih oblika bolesti iznosi 26%.<ref name=Peads10/> Denga je [[Endemija\|endemska]] bolest u više od 110 zemalja.<ref name=Peads10/> Godišnje od nje oboli od 50 do 100 milijuna ljudi, oko 500.000 biva hospitalizirano,<ref name=White10/>a umire oko 12.500–25.000 pacijenata.<ref name=India10/><ref>{{Citiranje weba\|author=WHO media centre\|url=http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs117/en/\|title=Dengue and dengue haemorrhagic fever\|date=ožujak 2009.\|publisher=World Health Organization\|accessdate=27. prosinca 2010.}}</ref>

	Denga je najčešća virusna bolest koju prenose [[člankonošci\|artropodi]],<ref name=Life10/> kod koje se društveno [[opterećenje bolešću]] procjenjuje na 1600 [[bolesnička godina zivota\|bolesničkih godina života]] (DALY) na milijun ljudi, što je slično kao kod drugih dječjih i tropskih bolesti, te kod [[tuberkuloza\|tuberkuloze]].<ref name=Guzman10/> Druga je najvažnija tropska bolest poslije [[malarija\|malarije]],<ref name=Peads10/> iako je [[Svjetska zdravstvena organizacija]] ubraja u jednu od 16 najviše zanemarenih tropskih bolesti.<ref>{{~~cite web~~\|author=Neglected Tropical Diseases\|url=http://www.who.int/neglected_diseases/diseases/en/\|title=Diseases covered by NTD department\|publisher=World Health Organization\|accessdate=27. prosinca 2010.}}</ref>		Denga je najčešća virusna bolest koju prenose [[člankonošci\|artropodi]],<ref name=Life10/> kod koje se društveno [[opterećenje bolešću]] procjenjuje na 1600 [[bolesnička godina zivota\|bolesničkih godina života]] (DALY) na milijun ljudi, što je slično kao kod drugih dječjih i tropskih bolesti, te kod [[tuberkuloza\|tuberkuloze]].<ref name=Guzman10/> Druga je najvažnija tropska bolest poslije [[malarija\|malarije]],<ref name=Peads10/> iako je [[Svjetska zdravstvena organizacija]] ubraja u jednu od 16 najviše zanemarenih tropskih bolesti.<ref>{{Citiranje weba\|author=Neglected Tropical Diseases\|url=http://www.who.int/neglected_diseases/diseases/en/\|title=Diseases covered by NTD department\|publisher=World Health Organization\|accessdate=27. prosinca 2010.}}</ref>

	[[Incidencija]] denge povećala se 30 puta između [[1960.]] i [[2010.]]<ref name=WHOp3>[[#refWHO2009\|WHO (2009)]], p. 3.</ref> Vjeruje se da je tome pridonijela kombinacija urbanizacije, rasta broja stanovnika, putovanja u inozemstvo i [[globalno zatopljenje\|globalnog zatopljenja]].<ref name=White10/> Zemljopisna proširenost denge groznice je uglavnom duž ekvatora, gdje 70% od ukupno 2,5 milijarde stanovnika [[Azija\|Azije]] i [[Pacifik\|Pacifičkog područja]] obitava u [[endemija\|endemskim]] područjima. <ref name=WHOp3/> U [[SAD]]-u postotak zaraženih dengom nakon povratka iz [[endemija\|endemskih]] područja iznosi od 2,9 do 8.0%,<ref name=Yellow10/> što je čini drugom najčešće dijagnosticiranom bolešću u ovoj grupi poslije [[malarija\|malarije]].<ref name=Chen/>		[[Incidencija]] denge povećala se 30 puta između [[1960.]] i [[2010.]]<ref name=WHOp3>[[#refWHO2009\|WHO (2009)]], p. 3.</ref> Vjeruje se da je tome pridonijela kombinacija urbanizacije, rasta broja stanovnika, putovanja u inozemstvo i [[globalno zatopljenje\|globalnog zatopljenja]].<ref name=White10/> Zemljopisna proširenost denge groznice je uglavnom duž ekvatora, gdje 70% od ukupno 2,5 milijarde stanovnika [[Azija\|Azije]] i [[Pacifik\|Pacifičkog područja]] obitava u [[endemija\|endemskim]] područjima. <ref name=WHOp3/> U [[SAD]]-u postotak zaraženih dengom nakon povratka iz [[endemija\|endemskih]] područja iznosi od 2,9 do 8.0%,<ref name=Yellow10/> što je čini drugom najčešće dijagnosticiranom bolešću u ovoj grupi poslije [[malarija\|malarije]].<ref name=Chen/>
Redak 151:		Redak 151:

	===Etimologija===		===Etimologija===
	Podrijetlo riječi "dengue" nije razjašnjeno, no jedna je teorija da riječ dolazi iz [[Swahili jezik\| Swahilija]], iz izraza ''Ka-dinga pepo'', koji označava bolest koju je uzrokovao zao duh.<ref name=EID06/> Riječ ''dinga'' moguće potječe od [[Španjolski jezik\|španjolske]] riječi ''dengue'', značenja "osjetljiv" ili "oprezan", što bi opisivalo držanje osobe koja zbog denge groznice osjeća bolove u zglobovima.<ref>{{~~cite web~~\|url=http://www.etymonline.com/index.php?term=dengue\|title=Etymology: dengue\|year=2001.\|work=Online Etymology Dictionary\|author=Harper D\|accessdate=05. rujna 2008.}}</ref> Također je moguće i da je španjolski izraz potekao iz Swahilija.<ref name=EID06>{{cite journal\|author=Anonymous\|title=Etymologia: dengue\|journal=Emerg. Infec. Dis.\|year=2006.\|volume=svezak 12\|page=str. 893.\|url=http://www.cdc.gov/ncidod/eid/vol12no06/pdfs/etymology.pdf\|issue=broj 6}}</ref> Za karipske robove koji su bili zaraženi govorilo se da imaju stav i držanje kicoša, pa je bolest bila poznata i kao "kicoška groznica".<ref>{{~~cite web~~\|author=Anonymous\|url=http://www.medterms.com/script/main/art.asp?articlekey=6620\|title=Definition of Dandy fever\|work=MedicineNet.com\|date=20. lipnja 1998.\|accessdate=25. prosinca 2010.}}</ref><ref name=Hal08>{{Citiranje knjige\|author=Halstead SB\|title=Dengue (Tropical Medicine: Science and Practice)\|publisher=Imperial College Press\|location=River Edge, N.J\|year=2008.\|pages=str. 1.–10.\|isbn=1-84816-228-6\|url=http://books.google.com/books?id=6zLd9mFwxwsC&pg=PA1}}</ref>		Podrijetlo riječi "dengue" nije razjašnjeno, no jedna je teorija da riječ dolazi iz [[Swahili jezik\| Swahilija]], iz izraza ''Ka-dinga pepo'', koji označava bolest koju je uzrokovao zao duh.<ref name=EID06/> Riječ ''dinga'' moguće potječe od [[Španjolski jezik\|španjolske]] riječi ''dengue'', značenja "osjetljiv" ili "oprezan", što bi opisivalo držanje osobe koja zbog denge groznice osjeća bolove u zglobovima.<ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.etymonline.com/index.php?term=dengue\|title=Etymology: dengue\|year=2001.\|work=Online Etymology Dictionary\|author=Harper D\|accessdate=05. rujna 2008.}}</ref> Također je moguće i da je španjolski izraz potekao iz Swahilija.<ref name=EID06>{{cite journal\|author=Anonymous\|title=Etymologia: dengue\|journal=Emerg. Infec. Dis.\|year=2006.\|volume=svezak 12\|page=str. 893.\|url=http://www.cdc.gov/ncidod/eid/vol12no06/pdfs/etymology.pdf\|issue=broj 6}}</ref> Za karipske robove koji su bili zaraženi govorilo se da imaju stav i držanje kicoša, pa je bolest bila poznata i kao "kicoška groznica".<ref>{{Citiranje weba\|author=Anonymous\|url=http://www.medterms.com/script/main/art.asp?articlekey=6620\|title=Definition of Dandy fever\|work=MedicineNet.com\|date=20. lipnja 1998.\|accessdate=25. prosinca 2010.}}</ref><ref name=Hal08>{{Citiranje knjige\|author=Halstead SB\|title=Dengue (Tropical Medicine: Science and Practice)\|publisher=Imperial College Press\|location=River Edge, N.J\|year=2008.\|pages=str. 1.–10.\|isbn=1-84816-228-6\|url=http://books.google.com/books?id=6zLd9mFwxwsC&pg=PA1}}</ref>

	Izraz "kostolomna groznica" prvi je put upotrijebio jedan od očeva osnivača [[SAD]] [[Benjamin Rush]], u izvješću ([[1789.]]) o epidemiji iz [[1780.]] u [[Philadelphia\|Philadelphiji]]. U samom izvješću uglavnom koristi formalni izraz "bilious remitting fever" (remitentna žućna groznica).<ref name=Barrett09/><ref>{{Citiranje knjige\|author=Rush AB\|year=1789\|chapter=An account of the bilious remitting fever, as it appeared in Philadelphia in the summer and autumn of the year 1780\|title=Medical enquiries and observations\|pages=str. 104.–117.\|publisher=Prichard and Hall\|location=Philadelphia}}</ref> Izraz denga groznica opće je prihvaćen tek nakon [[1828.]]<ref name=Hal08/> Drugi povijesni nazivi uključuju engleski izraz "''breakheart fever''" (srcolomna groznica) i španjolski "la dengua" (denga).<ref name=Hal08/> Izrazi za teži oblik denge su i "zarazna trombocitopenijska purpura", i filipinska, tajlandska ili singapurska groznica.<ref name=Hal08/>		Izraz "kostolomna groznica" prvi je put upotrijebio jedan od očeva osnivača [[SAD]] [[Benjamin Rush]], u izvješću ([[1789.]]) o epidemiji iz [[1780.]] u [[Philadelphia\|Philadelphiji]]. U samom izvješću uglavnom koristi formalni izraz "bilious remitting fever" (remitentna žućna groznica).<ref name=Barrett09/><ref>{{Citiranje knjige\|author=Rush AB\|year=1789\|chapter=An account of the bilious remitting fever, as it appeared in Philadelphia in the summer and autumn of the year 1780\|title=Medical enquiries and observations\|pages=str. 104.–117.\|publisher=Prichard and Hall\|location=Philadelphia}}</ref> Izraz denga groznica opće je prihvaćen tek nakon [[1828.]]<ref name=Hal08/> Drugi povijesni nazivi uključuju engleski izraz "''breakheart fever''" (srcolomna groznica) i španjolski "la dengua" (denga).<ref name=Hal08/> Izrazi za teži oblik denge su i "zarazna trombocitopenijska purpura", i filipinska, tajlandska ili singapurska groznica.<ref name=Hal08/>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-16T07:10:21Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 16. studeni 2021. u 07:10
Redak 23:		Redak 23:
	Simptomi karakteristični za denga groznicu su naglo [[groznica\|povišenje temperature]], [[glavobolja]] (karakteristična bol iza očiju), bolovi u mišićima i zglobovima, te [[osip]]. Alternativni izraz za dengu, "kostolomna vrućica" (engl. “break-bone fever”), asocijacija je na popratne bolove u mišićima i zglobovima.<ref name=White10/><ref name=Chen>{{cite journal\|author=Chen LH, Wilson ME\|title=Dengue and chikungunya infections in travelers\|journal=Curr. Opin. Infect. Dis.\|volume= svezak 23\|issue=broj 5\|pages= str. 438.–444.\|year=2010.\|month=listopad\|pmid=20581669\|doi=10.1097/QCO.0b013e32833c1d16}}</ref> Tijek zaraze dijeli se na tri stadija: febrilni, akutni i stadij oporavka.<ref name="WHOp25-27">[[#refWHO2009\|WHO (2009)]], pp. 25–27.</ref>		Simptomi karakteristični za denga groznicu su naglo [[groznica\|povišenje temperature]], [[glavobolja]] (karakteristična bol iza očiju), bolovi u mišićima i zglobovima, te [[osip]]. Alternativni izraz za dengu, "kostolomna vrućica" (engl. “break-bone fever”), asocijacija je na popratne bolove u mišićima i zglobovima.<ref name=White10/><ref name=Chen>{{cite journal\|author=Chen LH, Wilson ME\|title=Dengue and chikungunya infections in travelers\|journal=Curr. Opin. Infect. Dis.\|volume= svezak 23\|issue=broj 5\|pages= str. 438.–444.\|year=2010.\|month=listopad\|pmid=20581669\|doi=10.1097/QCO.0b013e32833c1d16}}</ref> Tijek zaraze dijeli se na tri stadija: febrilni, akutni i stadij oporavka.<ref name="WHOp25-27">[[#refWHO2009\|WHO (2009)]], pp. 25–27.</ref>

	Stadij febrilnosti obuhvaća visoku temperaturu, često i preko 40°C, nelokaliziranu bol i [[glavobolja\|glavobolju]]; što obično traje od dva do sedam dana. U ovom se stadiju može javiti i [[povraćanje]]. <ref name=Chen/><ref name="WHOp25"/> U febrilnom stadiju [[osip]] je vrlo čest, te se pojavljuje u 50–80% oboljelih.<ref name=Chen/><ref name=Fitz2009>{{~~cite book~~\|author=Wolff K, Johnson RA (eds.)\|title=Fitzpatrick's color atlas and synopsis of clinical dermatology\|year=2009.\|publisher=McGraw-Hill Medical\|location=New York\|isbn=978-0-07-159975-7\|chapter=Viral infections of skin and mucosa\|edition=6. izdanje\|pages= str. 810.–812.}}</ref> Manifestira se kao [[eritem\|crvenilo kože]] u prvom ili drugom danu pojave simptoma ili kao osip nalik [[ospice\|ospicama]] kasnije u tijeku bolesti (4-7 dana).<ref name=Fitz2009/><ref name=ER2010>{{~~cite book~~\|author=Knoop KJ, Stack LB, Storrow A, Thurman RJ (eds.)\|title=Atlas of emergency medicine\|year=2010\|publisher=McGraw-Hill Professional\|location=New York\|isbn=0-07-149618-1\|chapter=Tropical medicine\|edition=3. izdanje\| pages= str. 658.–659.}}</ref> Može doći do pojave [[petehija]] (sitnih crvenih mrlja koje ne nestaju pod pritiskom kože, uzrokovanih puknutim [[kapilare\|kapilarama]]) u ovom stadiju,<ref name=WHOp25/> kao i do blagog krvarenja iz [[sluznica\|sluznice]] [[usta]] i [[nos]]a.<ref name=Peads10/><ref name=Chen/> Krivulja vrućice općenito je bifazna po naravi, jenjava i vraća se na dan ili dva, iako postoje razlike u ponavljanju ovog uzorka.<ref name=ER2010/><ref name=Gould/>		Stadij febrilnosti obuhvaća visoku temperaturu, često i preko 40°C, nelokaliziranu bol i [[glavobolja\|glavobolju]]; što obično traje od dva do sedam dana. U ovom se stadiju može javiti i [[povraćanje]]. <ref name=Chen/><ref name="WHOp25"/> U febrilnom stadiju [[osip]] je vrlo čest, te se pojavljuje u 50–80% oboljelih.<ref name=Chen/><ref name=Fitz2009>{{Citiranje knjige\|author=Wolff K, Johnson RA (eds.)\|title=Fitzpatrick's color atlas and synopsis of clinical dermatology\|year=2009.\|publisher=McGraw-Hill Medical\|location=New York\|isbn=978-0-07-159975-7\|chapter=Viral infections of skin and mucosa\|edition=6. izdanje\|pages= str. 810.–812.}}</ref> Manifestira se kao [[eritem\|crvenilo kože]] u prvom ili drugom danu pojave simptoma ili kao osip nalik [[ospice\|ospicama]] kasnije u tijeku bolesti (4-7 dana).<ref name=Fitz2009/><ref name=ER2010>{{Citiranje knjige\|author=Knoop KJ, Stack LB, Storrow A, Thurman RJ (eds.)\|title=Atlas of emergency medicine\|year=2010\|publisher=McGraw-Hill Professional\|location=New York\|isbn=0-07-149618-1\|chapter=Tropical medicine\|edition=3. izdanje\| pages= str. 658.–659.}}</ref> Može doći do pojave [[petehija]] (sitnih crvenih mrlja koje ne nestaju pod pritiskom kože, uzrokovanih puknutim [[kapilare\|kapilarama]]) u ovom stadiju,<ref name=WHOp25/> kao i do blagog krvarenja iz [[sluznica\|sluznice]] [[usta]] i [[nos]]a.<ref name=Peads10/><ref name=Chen/> Krivulja vrućice općenito je bifazna po naravi, jenjava i vraća se na dan ili dva, iako postoje razlike u ponavljanju ovog uzorka.<ref name=ER2010/><ref name=Gould/>

	Nakon stadija visoke temperature bolest kod nekih pacijenata progredira u akutni stadij, i uglavnom traje jedan do dva dana.<ref name=WHOp25/> Za vrijeme ovog stadija može doći do značajnog nakupljanja tekućine u [[prsni koš\|prsnom košu]] i [[trbuh\|trbušnoj šupljini]] zbog povećane permeabilnosti [[kapilara]] i izljeva krvi. To dovodi do [[hipovolemija\|smanjenja volumena krvi]] i [[hipoperfuzija\|otežanog dotoka krvi u vitalne organe]].<ref name=WHOp25/> U ovoj fazi može doći do zatajenja organa i teškog [[krvarenje\|krvarenja]], obično u [[probavni sustav\|probavnom sustavu]].<ref name=Peads10/><ref name=WHOp25/> [[Šok (medicina)\|Šok]](denga sindrom šoka) i krvarenje (denga hemoragijska vrućica) javljaju se u manje od 5% slučajeva,<ref name=Peads10/>no u slučajevima reinfekcije drugim [[serovar\|serotipom]] virusa dengue (“sekundarna infekcija”), rizik pojave šoka i krvarenja je veći.<ref name=Peads10/><ref name=Life10/>		Nakon stadija visoke temperature bolest kod nekih pacijenata progredira u akutni stadij, i uglavnom traje jedan do dva dana.<ref name=WHOp25/> Za vrijeme ovog stadija može doći do značajnog nakupljanja tekućine u [[prsni koš\|prsnom košu]] i [[trbuh\|trbušnoj šupljini]] zbog povećane permeabilnosti [[kapilara]] i izljeva krvi. To dovodi do [[hipovolemija\|smanjenja volumena krvi]] i [[hipoperfuzija\|otežanog dotoka krvi u vitalne organe]].<ref name=WHOp25/> U ovoj fazi može doći do zatajenja organa i teškog [[krvarenje\|krvarenja]], obično u [[probavni sustav\|probavnom sustavu]].<ref name=Peads10/><ref name=WHOp25/> [[Šok (medicina)\|Šok]](denga sindrom šoka) i krvarenje (denga hemoragijska vrućica) javljaju se u manje od 5% slučajeva,<ref name=Peads10/>no u slučajevima reinfekcije drugim [[serovar\|serotipom]] virusa dengue (“sekundarna infekcija”), rizik pojave šoka i krvarenja je veći.<ref name=Peads10/><ref name=Life10/>
Redak 109:		Redak 109:

	===Klasifikacija===		===Klasifikacija===
	[[Svjetska zdravstvena organizacija]] je [[2009.]] klasificirala dengu na dva tipa: blagi i teški oblik.<ref name=White10/><ref name=WHOp10>[[#refWHO2009\|WHO (2009)]], str. 10–11.</ref> Ovo je zamijenilo SZO klasifikaciju iz [[1997.]], koju je trebalo pojednostaviti jer je bila prerestriktivna, iako je i ta klasifikacija još uvijek u uporabi.<ref name=WHOp10/> Prema klasifikaciji iz [[1997.]] denga se mogla podijeliti na nedefiniranu vrućicu, denga groznicu i denga hemoragijsku vrućicu.<ref name=Peads10>{{cite journal\|author=Ranjit S, Kissoon N\|title=Dengue hemorrhagic fever and shock syndromes\|journal=Pediatr. Crit. Care Med.\|year=2010.\|month=srpanj\|pmid=20639791\|doi=10.1097/PCC.0b013e3181e911a7 \|volume= svezak 12\|pages= str. 90.–100.\|issue=broj 1}}</ref><ref name=WHO97/> Denga hemoragijska vrućica je nadalje bila podijeljena na stupnjeve I–IV. Stupanj I je prisutnost blagih [[hematom]]a ili pozitivan Rumpel Leede test u osobe s povišenom temperaturom, stupanj II je prisutnost spontanog krvarenja u kožu i druge dijelove, stupanj III je klinički znak [[Šok (medicina)\|šoka]], a stupanj IV je težak šok gdje [[krvni tlak]] i [[puls\|bilo]] nije moguće detektirati.<ref name=WHO97>{{~~cite book~~\|author=WHO\|url=http://www.who.int/csr/resources/publications/dengue/012-23.pdf\|chapter=Chapter 2: clinical diagnosis\|title=Dengue haemorrhagic fever: diagnosis, treatment, prevention and control\|edition=2. izdanje\|location=Geneva\|publisher=World Health Organization\|pages= str. 12.–23.\|year=1997.\|isbn=92-4-154500-3}}</ref> Stupnjevi III i IV nazivaju se "denga sindromom šoka".<ref name=WHOp10/><ref name=WHO97/>		[[Svjetska zdravstvena organizacija]] je [[2009.]] klasificirala dengu na dva tipa: blagi i teški oblik.<ref name=White10/><ref name=WHOp10>[[#refWHO2009\|WHO (2009)]], str. 10–11.</ref> Ovo je zamijenilo SZO klasifikaciju iz [[1997.]], koju je trebalo pojednostaviti jer je bila prerestriktivna, iako je i ta klasifikacija još uvijek u uporabi.<ref name=WHOp10/> Prema klasifikaciji iz [[1997.]] denga se mogla podijeliti na nedefiniranu vrućicu, denga groznicu i denga hemoragijsku vrućicu.<ref name=Peads10>{{cite journal\|author=Ranjit S, Kissoon N\|title=Dengue hemorrhagic fever and shock syndromes\|journal=Pediatr. Crit. Care Med.\|year=2010.\|month=srpanj\|pmid=20639791\|doi=10.1097/PCC.0b013e3181e911a7 \|volume= svezak 12\|pages= str. 90.–100.\|issue=broj 1}}</ref><ref name=WHO97/> Denga hemoragijska vrućica je nadalje bila podijeljena na stupnjeve I–IV. Stupanj I je prisutnost blagih [[hematom]]a ili pozitivan Rumpel Leede test u osobe s povišenom temperaturom, stupanj II je prisutnost spontanog krvarenja u kožu i druge dijelove, stupanj III je klinički znak [[Šok (medicina)\|šoka]], a stupanj IV je težak šok gdje [[krvni tlak]] i [[puls\|bilo]] nije moguće detektirati.<ref name=WHO97>{{Citiranje knjige\|author=WHO\|url=http://www.who.int/csr/resources/publications/dengue/012-23.pdf\|chapter=Chapter 2: clinical diagnosis\|title=Dengue haemorrhagic fever: diagnosis, treatment, prevention and control\|edition=2. izdanje\|location=Geneva\|publisher=World Health Organization\|pages= str. 12.–23.\|year=1997.\|isbn=92-4-154500-3}}</ref> Stupnjevi III i IV nazivaju se "denga sindromom šoka".<ref name=WHOp10/><ref name=WHO97/>

	===Laboratorijske pretrage===		===Laboratorijske pretrage===
Redak 151:		Redak 151:

	===Etimologija===		===Etimologija===
	Podrijetlo riječi "dengue" nije razjašnjeno, no jedna je teorija da riječ dolazi iz [[Swahili jezik\| Swahilija]], iz izraza ''Ka-dinga pepo'', koji označava bolest koju je uzrokovao zao duh.<ref name=EID06/> Riječ ''dinga'' moguće potječe od [[Španjolski jezik\|španjolske]] riječi ''dengue'', značenja "osjetljiv" ili "oprezan", što bi opisivalo držanje osobe koja zbog denge groznice osjeća bolove u zglobovima.<ref>{{cite web\|url=http://www.etymonline.com/index.php?term=dengue\|title=Etymology: dengue\|year=2001.\|work=Online Etymology Dictionary\|author=Harper D\|accessdate=05. rujna 2008.}}</ref> Također je moguće i da je španjolski izraz potekao iz Swahilija.<ref name=EID06>{{cite journal\|author=Anonymous\|title=Etymologia: dengue\|journal=Emerg. Infec. Dis.\|year=2006.\|volume=svezak 12\|page=str. 893.\|url=http://www.cdc.gov/ncidod/eid/vol12no06/pdfs/etymology.pdf\|issue=broj 6}}</ref> Za karipske robove koji su bili zaraženi govorilo se da imaju stav i držanje kicoša, pa je bolest bila poznata i kao "kicoška groznica".<ref>{{cite web\|author=Anonymous\|url=http://www.medterms.com/script/main/art.asp?articlekey=6620\|title=Definition of Dandy fever\|work=MedicineNet.com\|date=20. lipnja 1998.\|accessdate=25. prosinca 2010.}}</ref><ref name=Hal08>{{~~cite book~~\|author=Halstead SB\|title=Dengue (Tropical Medicine: Science and Practice)\|publisher=Imperial College Press\|location=River Edge, N.J\|year=2008.\|pages=str. 1.–10.\|isbn=1-84816-228-6\|url=http://books.google.com/books?id=6zLd9mFwxwsC&pg=PA1}}</ref>		Podrijetlo riječi "dengue" nije razjašnjeno, no jedna je teorija da riječ dolazi iz [[Swahili jezik\| Swahilija]], iz izraza ''Ka-dinga pepo'', koji označava bolest koju je uzrokovao zao duh.<ref name=EID06/> Riječ ''dinga'' moguće potječe od [[Španjolski jezik\|španjolske]] riječi ''dengue'', značenja "osjetljiv" ili "oprezan", što bi opisivalo držanje osobe koja zbog denge groznice osjeća bolove u zglobovima.<ref>{{cite web\|url=http://www.etymonline.com/index.php?term=dengue\|title=Etymology: dengue\|year=2001.\|work=Online Etymology Dictionary\|author=Harper D\|accessdate=05. rujna 2008.}}</ref> Također je moguće i da je španjolski izraz potekao iz Swahilija.<ref name=EID06>{{cite journal\|author=Anonymous\|title=Etymologia: dengue\|journal=Emerg. Infec. Dis.\|year=2006.\|volume=svezak 12\|page=str. 893.\|url=http://www.cdc.gov/ncidod/eid/vol12no06/pdfs/etymology.pdf\|issue=broj 6}}</ref> Za karipske robove koji su bili zaraženi govorilo se da imaju stav i držanje kicoša, pa je bolest bila poznata i kao "kicoška groznica".<ref>{{cite web\|author=Anonymous\|url=http://www.medterms.com/script/main/art.asp?articlekey=6620\|title=Definition of Dandy fever\|work=MedicineNet.com\|date=20. lipnja 1998.\|accessdate=25. prosinca 2010.}}</ref><ref name=Hal08>{{Citiranje knjige\|author=Halstead SB\|title=Dengue (Tropical Medicine: Science and Practice)\|publisher=Imperial College Press\|location=River Edge, N.J\|year=2008.\|pages=str. 1.–10.\|isbn=1-84816-228-6\|url=http://books.google.com/books?id=6zLd9mFwxwsC&pg=PA1}}</ref>

	Izraz "kostolomna groznica" prvi je put upotrijebio jedan od očeva osnivača [[SAD]] [[Benjamin Rush]], u izvješću ([[1789.]]) o epidemiji iz [[1780.]] u [[Philadelphia\|Philadelphiji]]. U samom izvješću uglavnom koristi formalni izraz "bilious remitting fever" (remitentna žućna groznica).<ref name=Barrett09/><ref>{{~~cite book~~\|author=Rush AB\|year=1789\|chapter=An account of the bilious remitting fever, as it appeared in Philadelphia in the summer and autumn of the year 1780\|title=Medical enquiries and observations\|pages=str. 104.–117.\|publisher=Prichard and Hall\|location=Philadelphia}}</ref> Izraz denga groznica opće je prihvaćen tek nakon [[1828.]]<ref name=Hal08/> Drugi povijesni nazivi uključuju engleski izraz "''breakheart fever''" (srcolomna groznica) i španjolski "la dengua" (denga).<ref name=Hal08/> Izrazi za teži oblik denge su i "zarazna trombocitopenijska purpura", i filipinska, tajlandska ili singapurska groznica.<ref name=Hal08/>		Izraz "kostolomna groznica" prvi je put upotrijebio jedan od očeva osnivača [[SAD]] [[Benjamin Rush]], u izvješću ([[1789.]]) o epidemiji iz [[1780.]] u [[Philadelphia\|Philadelphiji]]. U samom izvješću uglavnom koristi formalni izraz "bilious remitting fever" (remitentna žućna groznica).<ref name=Barrett09/><ref>{{Citiranje knjige\|author=Rush AB\|year=1789\|chapter=An account of the bilious remitting fever, as it appeared in Philadelphia in the summer and autumn of the year 1780\|title=Medical enquiries and observations\|pages=str. 104.–117.\|publisher=Prichard and Hall\|location=Philadelphia}}</ref> Izraz denga groznica opće je prihvaćen tek nakon [[1828.]]<ref name=Hal08/> Drugi povijesni nazivi uključuju engleski izraz "''breakheart fever''" (srcolomna groznica) i španjolski "la dengua" (denga).<ref name=Hal08/> Izrazi za teži oblik denge su i "zarazna trombocitopenijska purpura", i filipinska, tajlandska ili singapurska groznica.<ref name=Hal08/>

	==Istraživanje==		==Istraživanje==
Redak 162:		Redak 162:
	U suzbijanju vektora donekle se uspješno koriste brojne nove metode, poput uvođenja ribe guppyja (''[[Poecilia reticulata]]'') ili [[kopepod]]a u stajaće vode kako bi se hranili [[ličinka]]ma komarca.<ref name=WHOp71/> Pokušava se i zaraziti komarce bakterijom roda ''[[Wolbachia]]'', čime komarci postaju djelomično otporni na virus dengue.<ref name=NEJM2012/>		U suzbijanju vektora donekle se uspješno koriste brojne nove metode, poput uvođenja ribe guppyja (''[[Poecilia reticulata]]'') ili [[kopepod]]a u stajaće vode kako bi se hranili [[ličinka]]ma komarca.<ref name=WHOp71/> Pokušava se i zaraziti komarce bakterijom roda ''[[Wolbachia]]'', čime komarci postaju djelomično otporni na virus dengue.<ref name=NEJM2012/>

	Kontinuirano se radi i na jedinstvenom cjepivu za sva 4 serotipa virusa dengue.<ref name="WHOp137"/> Problem je u tome što bi cjepivo moglo povećati rizik od težeg oblika bolesti putem pojačanja uvjetovanog antitjelima (''antibody-dependent enhancement'' –ADE)<ref name=Webster>{{cite journal\|author=Webster DP, Farrar J, Rowland-Jones S\|title=Progress towards a dengue vaccine\|journal=Lancet Infect Dis\|volume= svezak 9\|issue=broj 11\|pages=str. 678.–687.\|year=2009.\|month=studeni\|pmid=19850226\|doi=10.1016/S1473-3099(09)70254-3}}</ref> Idealno cjepivo je ono koje je sigurno za korištenje, učinkovito nakon jedne ili dvije doze, koje pokriva sve serotipove, ne potencira ADE, lako se prenosi i pohranjuje te je financijski prihvatljivo i ekonomično.<ref name=Webster/> Od [[2009.]] provode se istraživanja na brojnim cjepivima.<ref name=Guzman10/><ref name=Barrett09>{{~~cite book~~\|author=Barrett AD, Stanberry LR\|title=Vaccines for biodefense and emerging and neglected diseases\|publisher=Academic\|location=San Diego\|year=2009.\|pages=str. 287.–323.\|isbn=0-12-369408-6\|url=http://books.google.co.uk/books?id=6Nu058ZNa1MC&pg=PA289}}</ref><ref name=Webster/>, te se pretpostavlja da će prvi komercijalni proizvodi biti dostupni [[2015.]]<ref name=WHOp137/>		Kontinuirano se radi i na jedinstvenom cjepivu za sva 4 serotipa virusa dengue.<ref name="WHOp137"/> Problem je u tome što bi cjepivo moglo povećati rizik od težeg oblika bolesti putem pojačanja uvjetovanog antitjelima (''antibody-dependent enhancement'' –ADE)<ref name=Webster>{{cite journal\|author=Webster DP, Farrar J, Rowland-Jones S\|title=Progress towards a dengue vaccine\|journal=Lancet Infect Dis\|volume= svezak 9\|issue=broj 11\|pages=str. 678.–687.\|year=2009.\|month=studeni\|pmid=19850226\|doi=10.1016/S1473-3099(09)70254-3}}</ref> Idealno cjepivo je ono koje je sigurno za korištenje, učinkovito nakon jedne ili dvije doze, koje pokriva sve serotipove, ne potencira ADE, lako se prenosi i pohranjuje te je financijski prihvatljivo i ekonomično.<ref name=Webster/> Od [[2009.]] provode se istraživanja na brojnim cjepivima.<ref name=Guzman10/><ref name=Barrett09>{{Citiranje knjige\|author=Barrett AD, Stanberry LR\|title=Vaccines for biodefense and emerging and neglected diseases\|publisher=Academic\|location=San Diego\|year=2009.\|pages=str. 287.–323.\|isbn=0-12-369408-6\|url=http://books.google.co.uk/books?id=6Nu058ZNa1MC&pg=PA289}}</ref><ref name=Webster/>, te se pretpostavlja da će prvi komercijalni proizvodi biti dostupni [[2015.]]<ref name=WHOp137/>

	Osim pokušaja da se kontrolira širenje komaraca roda ''Aedes'' i rada na cjepivu protiv denge, kontinuirano se radi i na antivirusnim lijekovima kojima bi se liječila denga groznica i spriječavale teške komplikacije.<ref name=Sampath>{{cite journal\|author=Sampath A, Padmanabhan R\|title=Molecular targets for flavivirus drug discovery\|journal=Antiviral Res.\|volume= svezak 81\|issue=broj 1\|pages=str. 6.–15.\|year=2009.\|month=sječanj\|pmid=18796313\|pmc=2647018\|doi=10.1016/j.antiviral.2008.08.004}}</ref><ref name=Noble>{{cite journal\|author=Noble CG, Chen YL, Dong H, ''et al.''\|title=Strategies for development of Dengue virus inhibitors\|journal=Antiviral Res.\|volume= svezak 85\|issue=broj 3\|pages=str. 450.–462.\|year=2010.\|month=ožujka\|pmid=20060421\|doi=10.1016/j.antiviral.2009.12.011}}</ref> Otkrivanje strukture virusnih [[bjelančevina]] pridonijelo bi razvoju učinkovitih lijekova<ref name=Noble/>, te se istraživanje kreće u više obećavajućih smjerova. Prvi pristup bila bi inhibicija [[analog nukleotida\|analogom nukleotida]] virusne RNK-ovisne [[RNK polimeraza\|RNK polimeraze]] (kodira NS5), [[enzim]]a koji kopira genetski materijal virusa. Drugi pristup bilo bi razvijanje specifičnih [[Inhibitor proteaza\|inhibitora]] virusne [[proteaza\|proteaze]] (kodira N35), koji cijepaju virusne bjelančevine.<ref name="pmid19519486">{{cite journal\|author=Tomlinson SM, Malmstrom RD, Watowich SJ\|title=New approaches to structure-based discovery of dengue protease inhibitors\|journal=Infectious Disorders Drug Targets\|volume= svezak 9\|issue=broj 3\|pages=str. 327—343.\|year=2009.\|month=lipanj\|pmid=19519486}}</ref> Na kraju, bilo bi moguće razviti inhibitore ulaska virusa u stanicu, te inhibitore [[5' cap\|''5′ cappinga'' (''RNA Cap'')]] procesa, koji ima ulogu u umnožavanju virusa.<ref name=Sampath/>		Osim pokušaja da se kontrolira širenje komaraca roda ''Aedes'' i rada na cjepivu protiv denge, kontinuirano se radi i na antivirusnim lijekovima kojima bi se liječila denga groznica i spriječavale teške komplikacije.<ref name=Sampath>{{cite journal\|author=Sampath A, Padmanabhan R\|title=Molecular targets for flavivirus drug discovery\|journal=Antiviral Res.\|volume= svezak 81\|issue=broj 1\|pages=str. 6.–15.\|year=2009.\|month=sječanj\|pmid=18796313\|pmc=2647018\|doi=10.1016/j.antiviral.2008.08.004}}</ref><ref name=Noble>{{cite journal\|author=Noble CG, Chen YL, Dong H, ''et al.''\|title=Strategies for development of Dengue virus inhibitors\|journal=Antiviral Res.\|volume= svezak 85\|issue=broj 3\|pages=str. 450.–462.\|year=2010.\|month=ožujka\|pmid=20060421\|doi=10.1016/j.antiviral.2009.12.011}}</ref> Otkrivanje strukture virusnih [[bjelančevina]] pridonijelo bi razvoju učinkovitih lijekova<ref name=Noble/>, te se istraživanje kreće u više obećavajućih smjerova. Prvi pristup bila bi inhibicija [[analog nukleotida\|analogom nukleotida]] virusne RNK-ovisne [[RNK polimeraza\|RNK polimeraze]] (kodira NS5), [[enzim]]a koji kopira genetski materijal virusa. Drugi pristup bilo bi razvijanje specifičnih [[Inhibitor proteaza\|inhibitora]] virusne [[proteaza\|proteaze]] (kodira N35), koji cijepaju virusne bjelančevine.<ref name="pmid19519486">{{cite journal\|author=Tomlinson SM, Malmstrom RD, Watowich SJ\|title=New approaches to structure-based discovery of dengue protease inhibitors\|journal=Infectious Disorders Drug Targets\|volume= svezak 9\|issue=broj 3\|pages=str. 327—343.\|year=2009.\|month=lipanj\|pmid=19519486}}</ref> Na kraju, bilo bi moguće razviti inhibitore ulaska virusa u stanicu, te inhibitore [[5' cap\|''5′ cappinga'' (''RNA Cap'')]] procesa, koji ima ulogu u umnožavanju virusa.<ref name=Sampath/>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-05T04:57:18Z

Bot: Automatski unos stranica

Prikaži promjene

←Starija inačica		Inačica od 16. studeni 2021. u 07:22
Redak 45:		Redak 45:
	===Prijenos===		===Prijenos===
	[[File:Aedes aegypti biting human.jpg\|alt=Krupni kadar komarca ''Aedes aegypti'' koji probada kožu\|thumb\|Komarac ''[[Aedes aegypti]]'' hrani se krvlju ljudskog domaćina]]		[[File:Aedes aegypti biting human.jpg\|alt=Krupni kadar komarca ''Aedes aegypti'' koji probada kožu\|thumb\|Komarac ''[[Aedes aegypti]]'' hrani se krvlju ljudskog domaćina]]
	Virus dengue se uglavnom prenosi komarcima iz roda ''[[Aedes]]'' posebno ''[[Aedes aegypti\|A. aegypti]]''.<ref name=WHOp14>[[#refWHO2009\|WHO (2009)]], pp. 14–16.</ref> Ovi komarci najčešće obitavaju na [[Zemljopisna širina\|zemljopisnoj širini]] između 35°  sjeverno i 35° južno na [[nadmorska visina\|nadmorskoj visini]] manjoj od 1000 m.<ref name=WHOp14/> Najćešće grizu tijekom dana.<ref name=WHOp59/> Druge vrste roda ''Aedes'' koje prenose bolest uključuju ''[[Azijski tigrasti komarac\|Aedes albopictus]]'', ''[[Aedes polynesiensis\|Aedes polynesiensis]]'' i ''[[Aedes scutellaris]]''.<ref name=WHOp14/> Ljudi su glavni [[Domaćin (biologija)\|domaćini]] virusa,<ref name=WHOp14/><ref name=Gould/> no isti može zaraziti i druge [[primati\|primate]].<ref>{{~~cite web~~\|title=Vector-borne viral infections\|url=http://www.who.int/vaccine_research/diseases/vector/en/index1.html\|publisher=World Health Organization\|accessdate=17. siječnja 2011.}}</ref> Do zaraze može doći samo jednim ubodom.<ref name=Yellow10>{{~~cite web~~\|url=http://wwwnc.cdc.gov/travel/yellowbook/2010/chapter-5/dengue-fever-dengue-hemorrhagic-fever.aspx\|title=Chapter 5– dengue fever (DF) and dengue hemorrhagic fever (DHF)\|work=2010 Yellow Book\|author=Center for Disease Control and Prevention\|accessdate=23. prosinca 2010.}}</ref> Ženka komarca koja se nahrani krvlju osobe zaražene dengom i sama postaje zaražena virusom koji se nastani u crijevnim stanicama komarca. Nakon 8–10 dana virus se širi u ostalo tkivo uključujući [[Žlijezde slinovnice\|žlijezdu slinovnicu]] te se otpušta u komarčevu [[slina\|slinu]]. Čini se da virus nema negativnih učinaka na komarca, koji ostaje zaražen do smrti. ''Aedes aegypti'' svoja jajašca polaže u spremnike vode, živi u neposrednoj blizini ljudi i prvenstveno se hrani ljudskom krvlju, a tek potom krvlju drugih kralježnjaka.<ref>[[#refGubler2010\|Gubler (2010)]], pp. 377–78.</ref>		Virus dengue se uglavnom prenosi komarcima iz roda ''[[Aedes]]'' posebno ''[[Aedes aegypti\|A. aegypti]]''.<ref name=WHOp14>[[#refWHO2009\|WHO (2009)]], pp. 14–16.</ref> Ovi komarci najčešće obitavaju na [[Zemljopisna širina\|zemljopisnoj širini]] između 35°  sjeverno i 35° južno na [[nadmorska visina\|nadmorskoj visini]] manjoj od 1000 m.<ref name=WHOp14/> Najćešće grizu tijekom dana.<ref name=WHOp59/> Druge vrste roda ''Aedes'' koje prenose bolest uključuju ''[[Azijski tigrasti komarac\|Aedes albopictus]]'', ''[[Aedes polynesiensis\|Aedes polynesiensis]]'' i ''[[Aedes scutellaris]]''.<ref name=WHOp14/> Ljudi su glavni [[Domaćin (biologija)\|domaćini]] virusa,<ref name=WHOp14/><ref name=Gould/> no isti može zaraziti i druge [[primati\|primate]].<ref>{{Citiranje weba\|title=Vector-borne viral infections\|url=http://www.who.int/vaccine_research/diseases/vector/en/index1.html\|publisher=World Health Organization\|accessdate=17. siječnja 2011.}}</ref> Do zaraze može doći samo jednim ubodom.<ref name=Yellow10>{{Citiranje weba\|url=http://wwwnc.cdc.gov/travel/yellowbook/2010/chapter-5/dengue-fever-dengue-hemorrhagic-fever.aspx\|title=Chapter 5– dengue fever (DF) and dengue hemorrhagic fever (DHF)\|work=2010 Yellow Book\|author=Center for Disease Control and Prevention\|accessdate=23. prosinca 2010.}}</ref> Ženka komarca koja se nahrani krvlju osobe zaražene dengom i sama postaje zaražena virusom koji se nastani u crijevnim stanicama komarca. Nakon 8–10 dana virus se širi u ostalo tkivo uključujući [[Žlijezde slinovnice\|žlijezdu slinovnicu]] te se otpušta u komarčevu [[slina\|slinu]]. Čini se da virus nema negativnih učinaka na komarca, koji ostaje zaražen do smrti. ''Aedes aegypti'' svoja jajašca polaže u spremnike vode, živi u neposrednoj blizini ljudi i prvenstveno se hrani ljudskom krvlju, a tek potom krvlju drugih kralježnjaka.<ref>[[#refGubler2010\|Gubler (2010)]], pp. 377–78.</ref>

	Denga se također može prenijeti i putem zaraženih krvnih pripravaka tijekom [[transfuzija krvi\|transfuzije krvi]] i [[Darivanje organa\|doniranjem organa]].<ref>{{cite journal\|author=Wilder-Smith A, Chen LH, Massad E, Wilson ME\|title=Threat of dengue to blood safety in dengue-endemic countries\|journal=Emerg. Infect. Dis.\|volume= svezak 15\|issue=broj 1\|pages=str. 8.–11.\|year=2009.\|month=siječnja\|pmid=19116042\|pmc=2660677\|doi=10.3201/eid1501.071097\|url=http://www.cdc.gov/eid/content/15/1/8.htm}}</ref><ref>{{cite journal\|author=Stramer SL, Hollinger FB, Katz LM, ''et al.''\|title=Emerging infectious disease agents and their potential threat to transfusion safety\|journal=Transfusion\|volume= svezak 49, dodatak 2\|pages= str. 1S.–29S.\|year=2009.\|month=kolovoz\|pmid=19686562\|doi=10.1111/j.1537-2995.2009.02279.x}}</ref> U zemljama poput [[Singapur]]a, gdje je denga [[endemska bolest]], rizik infekcije procjenjuje se na 1,6 do 6 slučajeva na 10,000 [[transfuzija krvi\|transfuzija]].<ref>{{cite journal\|author=Teo D, Ng LC, Lam S\|title=Is dengue a threat to the blood supply?\|journal=Transfus Med\|volume= svezak 19\|issue=broj 2\|pages=str. 66.–77.\|year=2009.\|month=travanj\|pmid=19392949\|pmc=2713854\|doi=10.1111/j.1365-3148.2009.00916.x\|url=http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1365-3148.2009.00916.x/full}}</ref> [[Vertikalni prijenos]] (s majke na dijete) tijekom [[trudnoća\|trudnoće]] i kod [[porod]]a također je zabilježen.<ref name="pmid20130380">{{cite journal \|author=Wiwanitkit V \|title=Unusual mode of transmission of dengue \|journal=Journal of Infection in Developing Countries \|volume= svezak 4 \|issue=broj 1 \|pages=str. 51.–54. \|year=2010. \|month=siječanj \|pmid=20130380 \|doi=\|url=http://www.jidc.org/index.php/journal/article/view/20130380}}</ref> Ostali načini prijenosa virusa putem međuljudskog kontakta također su zabilježeni, ali su rijetki.<ref name=Chen/> Genetske varijacije kod dengue virusa su specifične za prostor u kojem postoje, što ukazuje na to da je koloniziranje novih staništa vrlo rijetko, usprkos novijoj pojavi bolesti na novim područjima.		Denga se također može prenijeti i putem zaraženih krvnih pripravaka tijekom [[transfuzija krvi\|transfuzije krvi]] i [[Darivanje organa\|doniranjem organa]].<ref>{{cite journal\|author=Wilder-Smith A, Chen LH, Massad E, Wilson ME\|title=Threat of dengue to blood safety in dengue-endemic countries\|journal=Emerg. Infect. Dis.\|volume= svezak 15\|issue=broj 1\|pages=str. 8.–11.\|year=2009.\|month=siječnja\|pmid=19116042\|pmc=2660677\|doi=10.3201/eid1501.071097\|url=http://www.cdc.gov/eid/content/15/1/8.htm}}</ref><ref>{{cite journal\|author=Stramer SL, Hollinger FB, Katz LM, ''et al.''\|title=Emerging infectious disease agents and their potential threat to transfusion safety\|journal=Transfusion\|volume= svezak 49, dodatak 2\|pages= str. 1S.–29S.\|year=2009.\|month=kolovoz\|pmid=19686562\|doi=10.1111/j.1537-2995.2009.02279.x}}</ref> U zemljama poput [[Singapur]]a, gdje je denga [[endemska bolest]], rizik infekcije procjenjuje se na 1,6 do 6 slučajeva na 10,000 [[transfuzija krvi\|transfuzija]].<ref>{{cite journal\|author=Teo D, Ng LC, Lam S\|title=Is dengue a threat to the blood supply?\|journal=Transfus Med\|volume= svezak 19\|issue=broj 2\|pages=str. 66.–77.\|year=2009.\|month=travanj\|pmid=19392949\|pmc=2713854\|doi=10.1111/j.1365-3148.2009.00916.x\|url=http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1365-3148.2009.00916.x/full}}</ref> [[Vertikalni prijenos]] (s majke na dijete) tijekom [[trudnoća\|trudnoće]] i kod [[porod]]a također je zabilježen.<ref name="pmid20130380">{{cite journal \|author=Wiwanitkit V \|title=Unusual mode of transmission of dengue \|journal=Journal of Infection in Developing Countries \|volume= svezak 4 \|issue=broj 1 \|pages=str. 51.–54. \|year=2010. \|month=siječanj \|pmid=20130380 \|doi=\|url=http://www.jidc.org/index.php/journal/article/view/20130380}}</ref> Ostali načini prijenosa virusa putem međuljudskog kontakta također su zabilježeni, ali su rijetki.<ref name=Chen/> Genetske varijacije kod dengue virusa su specifične za prostor u kojem postoje, što ukazuje na to da je koloniziranje novih staništa vrlo rijetko, usprkos novijoj pojavi bolesti na novim područjima.
Redak 112:		Redak 112:

	===Laboratorijske pretrage===		===Laboratorijske pretrage===
	Denga groznica može se dijagnosticirati mikrobiološkim laboratorijskim pretragama.<ref name=WHOp10/> Pretrage uključuju izoliranje virusa u [[virusna kultura\|virusnoj kulturi stanica]], detekciju nukleinskih kiselina putem [[lančana rakcija plimerazom\|PCR]]-a, detekcijom virusnog[[antigen]]a ili specifičnih [[antitijela]].<ref name=Guzman10/><ref name=WHOp90>[[#refWHO2009\|WHO (2009)]], pp. 90–95.</ref> Izoliranje virusa i PCR testovi točniji su od detekcije antigena, no zbog velikog troška nisu u širokoj primjeni.<ref name=WHOp90/> U početnim stadijima bolesti svi testovi mogu biti negativni.<ref name=Peads10/><ref name=Guzman10/> PCR i detekcija virusnog antigena točniji su u prvih sedam dana bolesti.<ref name=NEJM2012/> PCR test koji se može izvoditi na opremi za dijagnosticiranje [[gripa\|gripe]] predstavljen je [[2012.]] pa će PCR test u budućnosti biti dostupniji.<ref>{{~~cite web~~\|title=New CDC test for dengue approved\|url=http://www.cdc.gov/media/releases/2012/p0620_dengue_test.html\|publisher=Centers for Disease Control and Prevention\|date=June 20, 2012}}</ref>		Denga groznica može se dijagnosticirati mikrobiološkim laboratorijskim pretragama.<ref name=WHOp10/> Pretrage uključuju izoliranje virusa u [[virusna kultura\|virusnoj kulturi stanica]], detekciju nukleinskih kiselina putem [[lančana rakcija plimerazom\|PCR]]-a, detekcijom virusnog[[antigen]]a ili specifičnih [[antitijela]].<ref name=Guzman10/><ref name=WHOp90>[[#refWHO2009\|WHO (2009)]], pp. 90–95.</ref> Izoliranje virusa i PCR testovi točniji su od detekcije antigena, no zbog velikog troška nisu u širokoj primjeni.<ref name=WHOp90/> U početnim stadijima bolesti svi testovi mogu biti negativni.<ref name=Peads10/><ref name=Guzman10/> PCR i detekcija virusnog antigena točniji su u prvih sedam dana bolesti.<ref name=NEJM2012/> PCR test koji se može izvoditi na opremi za dijagnosticiranje [[gripa\|gripe]] predstavljen je [[2012.]] pa će PCR test u budućnosti biti dostupniji.<ref>{{Citiranje weba\|title=New CDC test for dengue approved\|url=http://www.cdc.gov/media/releases/2012/p0620_dengue_test.html\|publisher=Centers for Disease Control and Prevention\|date=June 20, 2012}}</ref>

	Ove laboratorijske pretrage imaju dijagnostičku vrijednost samo u akutnoj fazi bolesti, s izuzetkom seroloških pretraga. Testovi na specifična antitijela za virus dengue, tip [[IgG]] i [[IgM]], mogu biti korisni za utvrđivanje [[dijagnoza\|dijagnoze]] u kasnijim stadijima zaraze. I IgG i IgM stvaraju se nakon 5–7 dana. Najviši ([[titar]]) IgM-a javlja se u primarnoj infekciji, no IgM se također proizvodi i u sekundarnim i tercijarnim infekcijama. IgM se više ne može detektirati 30–90 dana nakon primarne infekcije, a u slučajevima reinfekcije detekcija je nemoguća i ranije. Tome nasuprot, IgG se može detektirati narednih 60 i više godina, što je u asimptomatskim slučajevima koristan indikator ranije infekcije. Kod primarne infekcije IgG doseže najviše razine u krvi nakon 14–21 dana. U reinfekcijama, najviše razine javljaju se ranije, a titar je također viši. I IgG i IgM pružaju zaštitnu imunost na infektivni serotip virusa. U laboratorijskim pretragama i IgG i IgM antitijela mogu križno reagirati s drugim flavivirusima, poput [[žuta groznica\|virusa žute groznice]], što može otežati interpretaciju seroloških rezultata.<ref name=Chen/><ref name=Guzman10/><ref name=Gubler10/> Dijagnoza se ne može postaviti samo na temelju detektiranja IgG-a ako krvni uzorci nisu odvojeno uzeti u razmaku od dva tjedna i ako se ne detektira najmanje četverostruki porast vrijednosti specifičnog IgG-a. U osobe sa simptomima, detekcija IgM-a smatra se dijagnostičkom.<ref name=Gubler10>[[#refGubler2010\|Gubler (2010)]], p. 380.</ref>		Ove laboratorijske pretrage imaju dijagnostičku vrijednost samo u akutnoj fazi bolesti, s izuzetkom seroloških pretraga. Testovi na specifična antitijela za virus dengue, tip [[IgG]] i [[IgM]], mogu biti korisni za utvrđivanje [[dijagnoza\|dijagnoze]] u kasnijim stadijima zaraze. I IgG i IgM stvaraju se nakon 5–7 dana. Najviši ([[titar]]) IgM-a javlja se u primarnoj infekciji, no IgM se također proizvodi i u sekundarnim i tercijarnim infekcijama. IgM se više ne može detektirati 30–90 dana nakon primarne infekcije, a u slučajevima reinfekcije detekcija je nemoguća i ranije. Tome nasuprot, IgG se može detektirati narednih 60 i više godina, što je u asimptomatskim slučajevima koristan indikator ranije infekcije. Kod primarne infekcije IgG doseže najviše razine u krvi nakon 14–21 dana. U reinfekcijama, najviše razine javljaju se ranije, a titar je također viši. I IgG i IgM pružaju zaštitnu imunost na infektivni serotip virusa. U laboratorijskim pretragama i IgG i IgM antitijela mogu križno reagirati s drugim flavivirusima, poput [[žuta groznica\|virusa žute groznice]], što može otežati interpretaciju seroloških rezultata.<ref name=Chen/><ref name=Guzman10/><ref name=Gubler10/> Dijagnoza se ne može postaviti samo na temelju detektiranja IgG-a ako krvni uzorci nisu odvojeno uzeti u razmaku od dva tjedna i ako se ne detektira najmanje četverostruki porast vrijednosti specifičnog IgG-a. U osobe sa simptomima, detekcija IgM-a smatra se dijagnostičkom.<ref name=Gubler10>[[#refGubler2010\|Gubler (2010)]], p. 380.</ref>
Redak 133:		Redak 133:
	[[Datoteka:Dengue06.png\|alt=Karta svijeta pokazuje područja staništa komarca Aedes, kao i područja gdje se javljaju i komarci i denga\|mini\|230px\|Rasprostranjenost denge u [[2006.]]<br><span style="color:red;">Crveno</span>: Epidemija denge i ''Ae. aegypti''<br><span style="color:#00FFFF">Plavo</span>: Samo ''Ae. aegypti'']]		[[Datoteka:Dengue06.png\|alt=Karta svijeta pokazuje područja staništa komarca Aedes, kao i područja gdje se javljaju i komarci i denga\|mini\|230px\|Rasprostranjenost denge u [[2006.]]<br><span style="color:red;">Crveno</span>: Epidemija denge i ''Ae. aegypti''<br><span style="color:#00FFFF">Plavo</span>: Samo ''Ae. aegypti'']]

	Većina oboljelih od denge oporavi se bez trajnih posljedica.<ref name=WHOp10/> Stopa [[smrtnost]]i iznosi 1–5% bez liječenja,<ref name=Peads10/> i manje od 1% uz liječenje;<ref name=WHOp10/> međutim, stopa [[smrtnost]]i kod težih oblika bolesti iznosi 26%.<ref name=Peads10/> Denga je [[Endemija\|endemska]] bolest u više od 110 zemalja.<ref name=Peads10/> Godišnje od nje oboli od 50 do 100 milijuna ljudi, oko 500.000 biva hospitalizirano,<ref name=White10/>a umire oko 12.500–25.000 pacijenata.<ref name=India10/><ref>{{~~cite web~~\|author=WHO media centre\|url=http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs117/en/\|title=Dengue and dengue haemorrhagic fever\|date=ožujak 2009.\|publisher=World Health Organization\|accessdate=27. prosinca 2010.}}</ref>		Većina oboljelih od denge oporavi se bez trajnih posljedica.<ref name=WHOp10/> Stopa [[smrtnost]]i iznosi 1–5% bez liječenja,<ref name=Peads10/> i manje od 1% uz liječenje;<ref name=WHOp10/> međutim, stopa [[smrtnost]]i kod težih oblika bolesti iznosi 26%.<ref name=Peads10/> Denga je [[Endemija\|endemska]] bolest u više od 110 zemalja.<ref name=Peads10/> Godišnje od nje oboli od 50 do 100 milijuna ljudi, oko 500.000 biva hospitalizirano,<ref name=White10/>a umire oko 12.500–25.000 pacijenata.<ref name=India10/><ref>{{Citiranje weba\|author=WHO media centre\|url=http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs117/en/\|title=Dengue and dengue haemorrhagic fever\|date=ožujak 2009.\|publisher=World Health Organization\|accessdate=27. prosinca 2010.}}</ref>

	Denga je najčešća virusna bolest koju prenose [[člankonošci\|artropodi]],<ref name=Life10/> kod koje se društveno [[opterećenje bolešću]] procjenjuje na 1600 [[bolesnička godina zivota\|bolesničkih godina života]] (DALY) na milijun ljudi, što je slično kao kod drugih dječjih i tropskih bolesti, te kod [[tuberkuloza\|tuberkuloze]].<ref name=Guzman10/> Druga je najvažnija tropska bolest poslije [[malarija\|malarije]],<ref name=Peads10/> iako je [[Svjetska zdravstvena organizacija]] ubraja u jednu od 16 najviše zanemarenih tropskih bolesti.<ref>{{~~cite web~~\|author=Neglected Tropical Diseases\|url=http://www.who.int/neglected_diseases/diseases/en/\|title=Diseases covered by NTD department\|publisher=World Health Organization\|accessdate=27. prosinca 2010.}}</ref>		Denga je najčešća virusna bolest koju prenose [[člankonošci\|artropodi]],<ref name=Life10/> kod koje se društveno [[opterećenje bolešću]] procjenjuje na 1600 [[bolesnička godina zivota\|bolesničkih godina života]] (DALY) na milijun ljudi, što je slično kao kod drugih dječjih i tropskih bolesti, te kod [[tuberkuloza\|tuberkuloze]].<ref name=Guzman10/> Druga je najvažnija tropska bolest poslije [[malarija\|malarije]],<ref name=Peads10/> iako je [[Svjetska zdravstvena organizacija]] ubraja u jednu od 16 najviše zanemarenih tropskih bolesti.<ref>{{Citiranje weba\|author=Neglected Tropical Diseases\|url=http://www.who.int/neglected_diseases/diseases/en/\|title=Diseases covered by NTD department\|publisher=World Health Organization\|accessdate=27. prosinca 2010.}}</ref>

	[[Incidencija]] denge povećala se 30 puta između [[1960.]] i [[2010.]]<ref name=WHOp3>[[#refWHO2009\|WHO (2009)]], p. 3.</ref> Vjeruje se da je tome pridonijela kombinacija urbanizacije, rasta broja stanovnika, putovanja u inozemstvo i [[globalno zatopljenje\|globalnog zatopljenja]].<ref name=White10/> Zemljopisna proširenost denge groznice je uglavnom duž ekvatora, gdje 70% od ukupno 2,5 milijarde stanovnika [[Azija\|Azije]] i [[Pacifik\|Pacifičkog područja]] obitava u [[endemija\|endemskim]] područjima. <ref name=WHOp3/> U [[SAD]]-u postotak zaraženih dengom nakon povratka iz [[endemija\|endemskih]] područja iznosi od 2,9 do 8.0%,<ref name=Yellow10/> što je čini drugom najčešće dijagnosticiranom bolešću u ovoj grupi poslije [[malarija\|malarije]].<ref name=Chen/>		[[Incidencija]] denge povećala se 30 puta između [[1960.]] i [[2010.]]<ref name=WHOp3>[[#refWHO2009\|WHO (2009)]], p. 3.</ref> Vjeruje se da je tome pridonijela kombinacija urbanizacije, rasta broja stanovnika, putovanja u inozemstvo i [[globalno zatopljenje\|globalnog zatopljenja]].<ref name=White10/> Zemljopisna proširenost denge groznice je uglavnom duž ekvatora, gdje 70% od ukupno 2,5 milijarde stanovnika [[Azija\|Azije]] i [[Pacifik\|Pacifičkog područja]] obitava u [[endemija\|endemskim]] područjima. <ref name=WHOp3/> U [[SAD]]-u postotak zaraženih dengom nakon povratka iz [[endemija\|endemskih]] područja iznosi od 2,9 do 8.0%,<ref name=Yellow10/> što je čini drugom najčešće dijagnosticiranom bolešću u ovoj grupi poslije [[malarija\|malarije]].<ref name=Chen/>
Redak 151:		Redak 151:

	===Etimologija===		===Etimologija===
	Podrijetlo riječi "dengue" nije razjašnjeno, no jedna je teorija da riječ dolazi iz [[Swahili jezik\| Swahilija]], iz izraza ''Ka-dinga pepo'', koji označava bolest koju je uzrokovao zao duh.<ref name=EID06/> Riječ ''dinga'' moguće potječe od [[Španjolski jezik\|španjolske]] riječi ''dengue'', značenja "osjetljiv" ili "oprezan", što bi opisivalo držanje osobe koja zbog denge groznice osjeća bolove u zglobovima.<ref>{{~~cite web~~\|url=http://www.etymonline.com/index.php?term=dengue\|title=Etymology: dengue\|year=2001.\|work=Online Etymology Dictionary\|author=Harper D\|accessdate=05. rujna 2008.}}</ref> Također je moguće i da je španjolski izraz potekao iz Swahilija.<ref name=EID06>{{cite journal\|author=Anonymous\|title=Etymologia: dengue\|journal=Emerg. Infec. Dis.\|year=2006.\|volume=svezak 12\|page=str. 893.\|url=http://www.cdc.gov/ncidod/eid/vol12no06/pdfs/etymology.pdf\|issue=broj 6}}</ref> Za karipske robove koji su bili zaraženi govorilo se da imaju stav i držanje kicoša, pa je bolest bila poznata i kao "kicoška groznica".<ref>{{~~cite web~~\|author=Anonymous\|url=http://www.medterms.com/script/main/art.asp?articlekey=6620\|title=Definition of Dandy fever\|work=MedicineNet.com\|date=20. lipnja 1998.\|accessdate=25. prosinca 2010.}}</ref><ref name=Hal08>{{Citiranje knjige\|author=Halstead SB\|title=Dengue (Tropical Medicine: Science and Practice)\|publisher=Imperial College Press\|location=River Edge, N.J\|year=2008.\|pages=str. 1.–10.\|isbn=1-84816-228-6\|url=http://books.google.com/books?id=6zLd9mFwxwsC&pg=PA1}}</ref>		Podrijetlo riječi "dengue" nije razjašnjeno, no jedna je teorija da riječ dolazi iz [[Swahili jezik\| Swahilija]], iz izraza ''Ka-dinga pepo'', koji označava bolest koju je uzrokovao zao duh.<ref name=EID06/> Riječ ''dinga'' moguće potječe od [[Španjolski jezik\|španjolske]] riječi ''dengue'', značenja "osjetljiv" ili "oprezan", što bi opisivalo držanje osobe koja zbog denge groznice osjeća bolove u zglobovima.<ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.etymonline.com/index.php?term=dengue\|title=Etymology: dengue\|year=2001.\|work=Online Etymology Dictionary\|author=Harper D\|accessdate=05. rujna 2008.}}</ref> Također je moguće i da je španjolski izraz potekao iz Swahilija.<ref name=EID06>{{cite journal\|author=Anonymous\|title=Etymologia: dengue\|journal=Emerg. Infec. Dis.\|year=2006.\|volume=svezak 12\|page=str. 893.\|url=http://www.cdc.gov/ncidod/eid/vol12no06/pdfs/etymology.pdf\|issue=broj 6}}</ref> Za karipske robove koji su bili zaraženi govorilo se da imaju stav i držanje kicoša, pa je bolest bila poznata i kao "kicoška groznica".<ref>{{Citiranje weba\|author=Anonymous\|url=http://www.medterms.com/script/main/art.asp?articlekey=6620\|title=Definition of Dandy fever\|work=MedicineNet.com\|date=20. lipnja 1998.\|accessdate=25. prosinca 2010.}}</ref><ref name=Hal08>{{Citiranje knjige\|author=Halstead SB\|title=Dengue (Tropical Medicine: Science and Practice)\|publisher=Imperial College Press\|location=River Edge, N.J\|year=2008.\|pages=str. 1.–10.\|isbn=1-84816-228-6\|url=http://books.google.com/books?id=6zLd9mFwxwsC&pg=PA1}}</ref>

	Izraz "kostolomna groznica" prvi je put upotrijebio jedan od očeva osnivača [[SAD]] [[Benjamin Rush]], u izvješću ([[1789.]]) o epidemiji iz [[1780.]] u [[Philadelphia\|Philadelphiji]]. U samom izvješću uglavnom koristi formalni izraz "bilious remitting fever" (remitentna žućna groznica).<ref name=Barrett09/><ref>{{Citiranje knjige\|author=Rush AB\|year=1789\|chapter=An account of the bilious remitting fever, as it appeared in Philadelphia in the summer and autumn of the year 1780\|title=Medical enquiries and observations\|pages=str. 104.–117.\|publisher=Prichard and Hall\|location=Philadelphia}}</ref> Izraz denga groznica opće je prihvaćen tek nakon [[1828.]]<ref name=Hal08/> Drugi povijesni nazivi uključuju engleski izraz "''breakheart fever''" (srcolomna groznica) i španjolski "la dengua" (denga).<ref name=Hal08/> Izrazi za teži oblik denge su i "zarazna trombocitopenijska purpura", i filipinska, tajlandska ili singapurska groznica.<ref name=Hal08/>		Izraz "kostolomna groznica" prvi je put upotrijebio jedan od očeva osnivača [[SAD]] [[Benjamin Rush]], u izvješću ([[1789.]]) o epidemiji iz [[1780.]] u [[Philadelphia\|Philadelphiji]]. U samom izvješću uglavnom koristi formalni izraz "bilious remitting fever" (remitentna žućna groznica).<ref name=Barrett09/><ref>{{Citiranje knjige\|author=Rush AB\|year=1789\|chapter=An account of the bilious remitting fever, as it appeared in Philadelphia in the summer and autumn of the year 1780\|title=Medical enquiries and observations\|pages=str. 104.–117.\|publisher=Prichard and Hall\|location=Philadelphia}}</ref> Izraz denga groznica opće je prihvaćen tek nakon [[1828.]]<ref name=Hal08/> Drugi povijesni nazivi uključuju engleski izraz "''breakheart fever''" (srcolomna groznica) i španjolski "la dengua" (denga).<ref name=Hal08/> Izrazi za teži oblik denge su i "zarazna trombocitopenijska purpura", i filipinska, tajlandska ili singapurska groznica.<ref name=Hal08/>