Suradnik10: Zamjena teksta - 'Kategorija:Demokratska Republika Kongo' u 'Kategorija:DR Kongo'

2026-02-10T19:38:54Z

Zamjena teksta - 'Kategorija:Demokratska Republika Kongo' u 'Kategorija:DR Kongo'

←Starija inačica		Inačica od 10. veljača 2026. u 19:38
Redak 83:		Redak 83:
	{{Afrika}}		{{Afrika}}
	{{Frankofonija}}		{{Frankofonija}}
	[[Kategorija:~~Demokratska Republika~~ Kongo\| ]]		[[Kategorija:DR Kongo\| ]]

WikiSysop: zamjena infookvira

2022-03-25T14:33:21Z

zamjena infookvira

←Starija inačica		Inačica od 25. ožujak 2022. u 14:33
Redak 1:		Redak 1:
	{{~~Okvir_zemlje_svijeta~~		{{Infookvir zemlja svijeta
	\| ime = Demokratska Republika Kongo		\| ime = Demokratska Republika Kongo
	\| izvorno_ime = République Démocratique du Congo		\| izvorno_ime = République Démocratique du Congo

WikiSysop: brisanje nepotrebnih znakova

2022-03-13T23:16:40Z

brisanje nepotrebnih znakova

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2022. u 23:16
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Demokratska Republika Kongo'''-->~~{{Okvir_zemlje_svijeta		{{Okvir_zemlje_svijeta
	\| ime = Demokratska Republika Kongo		\| ime = Demokratska Republika Kongo
	\| izvorno_ime = République Démocratique du Congo		\| izvorno_ime = République Démocratique du Congo

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T09:51:30Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Okvir_zemlje_svijeta
| ime = Demokratska Republika Kongo
| izvorno_ime = République Démocratique du Congo
| ime_genitiv = Demokratske Republike Kongo
| eng_ime = (the) Democratic Republic of the Congo
| lokacija = Democratic Republic of the Congo (orthographic projection).svg
| zastava = Flag of the Democratic Republic of the Congo.svg
| grb = Armoiries de la République démocratique du Congo - 2006.png
| službeni_jezik = [[francuski jezik|francuski]] (nacionalni jezici su [[Lingala jezik|lingala]], [[kikongo]], [[svahili]] i [[tshiluba]])
| glavni_grad = [[Kinshasa]]
| predstavnik_države_množina = Predsjednici
| predstavnik_države = Predsjednik | predstavnik_države_osoba = [[Félix Tshisekedi]]
| predsjednik_vlade_osoba = [[Jean-Michel Sama Lukonde]]
| površina_poredak = 12
| površina = 2.345.410 | vode = 3,3 | stanovništvo_poredak = 20 | stanovništvo = 62.660.551 | godina_popisa = 2006 | gustoća_stanovništva = 26,7 | neovisnost = Od [[Belgija|Belgije]] [[30. lipnja]] [[1960.]]
| valuta = [[kongoanski franak]]
| stoti_dio_valute = 100 centima | vremenska_zona = +1 i +2 | himna = [[Debout Congolais]]
| internetski_nastavak = .cd | pozivni_broj = 243 | komentar =
| moto = Démocratie - Justice - Unité<br />([[francuski jezik|francuski]]: Demokracija - pravda - jedinstvo)
}}
'''Demokratska Republika Kongo''' (prijašnja imena '''[[Zair]]''' i '''Kongo-Kinshasa''') je država u središnjoj [[Afrika|Africi]]. Po površini je druga na kontinentu, iza [[Alžir]]a. Kratkom obalom (37 km) izlazi na [[Atlantski ocean]] kod ušća rijeke [[Kongo (rijeka)|Kongo]], a graniči s 9 država:
* [[Republika Kongo|Republikom Kongo]] na sjeverozapadu,
* [[Srednjoafrička Republika|Srednjoafričkom Republikom]] na sjeveru,
* [[Južni Sudan|Južnim Sudanom]] na sjeveroistoku,
* [[Uganda|Ugandom]], [[Ruanda|Ruandom]], [[Burundi]]jem i [[Tanzanija|Tanzanijom]] na istoku,
* [[Zambija|Zambijom]] na jugoistoku,
* [[Angola|Angolom]] na jugozapadu, i njenom eksklavom [[Cabinda|Cabindom]] na zapadu.

== Zemljopis ==
[[Datoteka:Nyiragongo2004.jpg|desno|mini|300px| [[Planina]] Nyiragongo]]
Niska (300–700 m) i prostrana zavala [[Kongo (rijeka)|rijeke Kongo]] pokrivena gustom [[Kišna šuma|kišnom šumom]] zauzima središnji i zapadni dio zemlje. Sa sjevera i juga obrubljuju je ravnjaci s nadmorskom visinom iznad 1000 m, a s istoka planinski lanci koji su dio sustava [[Veliki tektonski jarak|Velikog tektonskog jarka]]. U njima se nalazi i najviši vrh [[Pic Marguerite]] (5.110 m) na planini [[Ngaliema]] (Stanley). Velik dio istočne granice čine jezera [[Albert]], [[Edward (jezero)|Edward]], [[Kivu]] i [[Tanganjika (jezero)|Tanganjika]] koja ispunjavaju dno tektonskog jarka. [[Datoteka:Changing land use in the Masisi - Julien Harneis - May 2 2007 - 1.jpg|desno|mini|300px| Pogled na teritorij Masisi]]

Najveći gradovi su: glavni grad [[Kinshasa]] (ranije Léopoldville, oko 7,5 mil. st.) na zapadu, [[Lubumbashi]] (Elisabethville, oko 1,5 mil.) na jugu i [[Kisangani]] (Stanleyville, oko 500.000) na istoku zemlje.

== Administrativna podjela ==
DR Kongo je podijeljen u 25 [[Pokrajine DR Kongo|pokrajina]].

== Povijest ==
U pretkolonijalnom razdoblju na području današnjeg Konga postojalo je nekoliko većih [[Bantu]] kraljevstava među kojima se isticala država Kongo u zapadnom dijelu zemlje. Upravo su s njom Europljani prvo uspostavili kontakt i tim imenom nazvali rijeku, a kasnije i cijelu zemlju. Veće države osnovali su i narodi Luba i Lunda na istoku. Od 16. do 18. stoljeća središnja je vlast u svim državama oslabila, a ojačali su pokrajinski vlastodršci.

Europljani su od 16. stoljeća bili prisutni na obalama [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]] gdje se obavljala trgovina [[ropstvo|robljem]] i [[slonovača|slonovačom]], ali tek su u 19. stoljeću započeli ozbiljnije pohode u unutrašnjost. Veće europske kolonijalne sile nisu bile zainteresirane za dolinu Konga jer su je smatrale teško prohodnom i neprofitabilnom pa ju je tijekom 1880-ih uspio prisvojiti [[Belgija|belgijski]] kralj [[Leopold II. Belgijski|Leopold II.]] uz pomoć američkog istraživača [[Henry Morton Stanley|Henryja Mortona Stanleya]], i to kao svoj privatni posjed u kojem je imao apsolutnu vlast – [[Slobodna Država Kongo|Slobodnu Državu Kongo]].

Slobodnom Državom se pod Leopoldovom vlašću upravljalo kao profitnom korporacijom, a kolonizatori su morali posezati za nasiljem kako bi prisilili domaće stanovništvo na rad u plantažama [[kaučukovac|kaučukovca]]. U prvim godinama 20. stoljeća sve su glasniji bili pozivi za oduzimanjem Konga Leopoldu te je kolonija [[1908.]] postala [[Belgijsko kolonijalno carstvo|posjed Belgije]] pod imenom [[Belgijski Kongo]]. Položaj domaćeg stanovništva se donekle popravio, ali odnos prema Afrikancima ostao je paternalistički, npr. kroz zabranu konzumacije [[alkohol]]a i uvođenje policijskog sata u gradovima.

Uoči stjecanja neovisnosti u Belgijskom Kongu živjelo je oko 13 000 000 domorodaca i 115 000 Europljana. Porast domorodačkog pučanstva u gradovima nakon [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] bio je neobično snažan i brz. U Leopoldvilleu je prije rata bilo oko 46 000 crnaca, a [[1953.]] godine 300 000. U Elizabethvilleu se u istom razdoblju broj Afrikanaca popeo s 27 000 na 120 000, a u Stanleyvilleu sa 17 000 na 46 000.

Sredinom [[1940-ih]], afričko se stanovništvo počelo politički organizirati, uglavnom po etničkim linijama. Na prvim izborima na kojima su sudjelovali i Afrikanci [[1957.]] u prvi plan su izbile skupine koje su se zalagale za brzu neovisnost zemlje, koja je i ostvarena [[1960.]] DR Kongo, jedna od najvećih, najnapučenijih i najbogatijih afričkih zemalja, imao je 1960. u trenutku stjecanja neovisnosti ukupno 12 ljudi s visokom stručnom spremom, uključujući tu i knjigovođe.<ref>John Gunther-Nepoznata Afrika, Zora, Zagreb 1966., str. 13.</ref>

Unutar mjesec dana od osamostaljenja Kongo je potonuo u kaotični sukob etničko-teritorijalnih frakcija koji je s kraćim razdobljima smirivanja trajao do [[1965.]] Zemlja je postala jedno od bojišta [[hladni rat|hladnog rata]] jer su [[Sovjetski Savez]] i zemlje Zapada podupirale sukobljene strane. Pojedine pokrajine pokušale su se otcijepiti, a najduže je trajala secesija rudama bogate [[Katanga|Katange]] na jugoistoku. Najpoznatije žrtve ovog rata bili su prvi premijer Konga [[Patrice Lumumba]] kojeg su uz sudjelovanje belgijskih snaga i prešutni pristanak [[SAD]]-a ubili katanganski separatisti nakon što primio sovjetsku pomoć, te glavni tajnik [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] [[Dag Hammarskjöld]] koji je poginuo u zrakoplovnoj nesreći putujući na mirovne pregovore s vlastima Katange. [[Datoteka:PatricelumumbaIISG.jpg|desno|mini|200px| [[Patrice Lumumba]]]]
Razdoblje nestabilnosti okončao je [[1965.]] vojnim udarom general Joseph-Désiré Mobutu (kasnije poznat pod imenom [[Mobutu Sésé Seko]]). U drugoj je polovici šezdesetih uklonio demokratske političke institucije koje su po mišljenju mnogih Kongu donijele više štete nego koristi, i učvrstio svoju osobnu vlast dijeleći privilegije poslušnicima. Ustavom iz [[1967.]] dane su široke ovlasti predsjedniku i zemlja je centralizirana oduzimanjem pokrajinama prava na biranje guvernera. Mobutu je promovirao afrički karakter Konga pa je zemlji [[1971.]] promijenio ime u Zair, a kasnije i uveo tradicionalnu nošnju umjesto zapadnjačkog odijela te naložio napuštanje kršćanskih osobnih imena. Riječ ''Zair'' ne potječe ni iz jednog jezika, nego se radi o iskrivljenom [[Portugalci|portugalskom]] izgovoru kikongoanske riječi ''nzadi'' ili ''nzere'', što znači "rijeka koja guta sve rijeke".<ref>Peter Forbath-Rijeka Kongo, "Otokar Keršovani-Rijeka", Opatija 1977., str. 11.</ref> Širenje politike ''zairizacije'' u područje gospodarstva kroz oduzimanje najvećih tvrtki strancima i njihovu predaju u ruke ljudi bliskih Mobutuu urodilo je katastrofom pa su neke eksproprijacije kasnije poništene. Ipak, Mobutova čvrsta odanost politici SAD-a u regiji omogućila mu je ostanak na vlasti do kraja [[hladni rat|hladnog rata]].

U devedesetima je Mobutu bio prisiljen na ustupke u pogledu demokratizacije. Nakon dva i pol desetljeća dopušteno je višestranačje, ali ubrzo je postalo jasno da predsjednik ne namjerava dijeliti stvarne ovlasti s oporbenim političarima. U drugoj polovici devedesetih sukob [[Hutu]]a i [[Tutsi]]ja iz susjedne [[Ruanda|Ruande]] prelio se u Kongo: vođa pobunjenika s jugoistoka zemlje [[Laurent Desire Kabila]] uz jaku podršku Tutsija iz Konga i njihovih ruandskih sunarodnjaka srušio je [[1997.]] Mobutuov režim. Kabila je nakon dolaska na vlast zahladio odnose sa svojim prijašnjim pokroviteljima pa su se sukobi na istoku ponovno razbuktali i prerasli u opći rat s više od 3 milijuna ubijenih i umrlih od gladi i bolesti. Ubijen je pod nejasnim okolnostima [[2001.]], a vlast je preuzeo njegov sin [[Joseph Kabila|Joseph]] koji je u prijelaznu vladu uključio predstavnike svih sukobljenih strana.

== Stanovništvo ==
{{bar box
|title=Religije u Demokratskoj Republici Kongo
|titlebar=#ddd
|left1=Religije
|right1=Postotak
|float=right
|bars=
{{bar percent|[[Kršćanstvo]]|blue|97}}
{{bar percent|[[Islam]]|green|2}}
{{bar percent|[[Animizam]]|red|1}}
}}
Većinu stanovništva čine narodi skupine [[Bantu]], među kojima su najveći Luba, Kongo, Mongo i Lunda. Osim Bantua, na sjeveru žive narodi nilsko-saharske skupine, a u središnjem i istočnom Kongu skupine [[Pigmeji|Pigmeja]] koje se smatra najstarijim stanovnicima ovog područja. Jezici međusobnog sporazumijevanja različitih naroda su [[francuski jezik|francuski]] i [[svahili]] te tri tzv. nacionalna jezika: lingala kojom se govori u glavnom gradu, kongo i tshiluba. Najbrojnija religija je [[Kršćanstvo]] kojem pripada više od 80% stanovništva. [[Katoličanstvo|Katolika]] je nešto više nego [[protestantizam|protestanata]], a snažna je i domaća kršćanska [[crkva proroka Simona Kimbangua]].
[[Datoteka:Kindu church.jpg|desno|mini|300px| [[Crkva]] u [[Kindu]]u]]

== Gospodarstvo ==
Kongoansko je gospodarstvo, usprkos velikim prirodnim bogatstvima, u padu od sredine 80-ih. Godine građanskog rata, [[korupcija|korupcije]], lošeg upravljanja i fluktuacija cijena glavnih izvoznih proizvoda nanijeli su gospodarstvu velike štete od kojih se tek počelo oporavljati. Zajedno s još nekoliko afričkih država koje su nedavno bile pogođene ratovima Kongo spada u grupu najsiromašnijih svjetskih zemalja.

Najveći dio stanovništva bavi se poljoprivredom za vlastite potrebe. Izvoze se [[rude]] ([[bakar (element)|bakar]], [[kobalt]]), [[nafta]], poljoprivredni proizvodi ([[kava]]). Procjena [[BDP]]-a za 2004. bila je 700 [[američki dolar|USD]] po stanovniku, mjereno po PPP-u.

Kasnih [[1950-ih]] godišnja proizvodnja [[ugljen]]a iznosila je 500 000 t, [[Bakar (element)|bakra]] 250 000 t, [[zlato|zlata]] 11 000 kg, a [[dijamanti|dijamanata]] 13 000 000 karata. Kapitalistički razvoj doveo je do toga da se 90 % kapitala uloženog u [[Belgijski Kongo|Belgijskom Kongu]] nalazilo u rukama pet velikih monopola, pri čemu je 51% djelatnika bilo zaposleno od strane triju kompanija. Samo je ''[[Union Miniere du Haut Catanga]]'' zapošljavao 90 000 djelatnika. Ta kompanija je posjedovala 30 000 km<sup>2</sup> koncesija, na kojima je vršila istraživanje i iskorištavanje. Belgijski Kongo je svojedobno proizvodio 75% svjetske produkcije [[kobalt]]a, [[uranij]]a, [[kositar|kositra]] i [[cink]]a. Godine [[1957.]] 366 društava djelujućih u Belgijskom Kongu ostvarilo je čistu dobit od skoro 13 000 000 000 belgijskih franaka, a samo u posljednjih pet godina prije neovisnosti ova kolonija donijela je Belgiji prihode od 500 000 000 000 franaka.

Prije Drugoga svjetskog rata proizvodnja [[bakar (element)|bakra]] u Catangi iznosila je 97 500 t godišnje, a [[1948.]] godine 194 000 t. Iz Catange je [[1959.]] izvezeno 284 000 t bakra ili 60% svjetske proizvodnje. Od 8 300 t [[1939.]], proizvodnja kositra se popela 1957. na 35 000 t. Proizvodnja dijamanata za draguljarstvo skočila je s 7 206 na 630 930 karata. Što se tiče proizvodnje industrijskih dijamanata, ona je [[1958.]] godine iznosila 16 000 000 karata ili 60% cjelokupne svjetske proizvodnje. Godine [[1917.]] među 6 000 000 Kongoanaca bilo je jedva 50 000 djelatnika, a [[1952.]] među 12 000 000 žitelja oko 1 100 000 radnika. Tada su 25 % svih djelatnika bili [[poljoprivreda|poljoprivrednici]] na [[plantaža]]ma europskih vlasnika, 14 % [[industrija|industrijalci]], 12 % [[rudarstvo|rudari]], 9 % građevinari, 6,5 % vozači i 2 % državni službenici. Uoči neovisnosti u državnoj upravi radila su 3 Afrikanca na 4 600 Europljana.<ref>Zdravko Pečar-Afrika, Naprijed, Zagreb 1964., str. 285.-315.</ref>

DR Kongo je potkraj kolonijalnoga doba imao 4 900 km željeznica i 14 000 km plovnih voda, a samo 340 km [[željeznička pruga|željezničke pruge]] bilo je elektrificirano. Pri stjecanju neovisnosti u ovoj golemoj zemlji bilo je manje od 500 liječnika, a tada otvoreno jedino [[sveučilište]] pohađalo je 28 studenata. Od 26 540 osnovnih škola 80% su bile katoličke misionarske. [[Katolička crkva]] imala je 26 [[biskup]]a u DR Kongu, od kojih je jedan bio crnac. Ukupno je bilo oko 300 crnih [[svećenik]]a. I hrvatski franjevci djeluju u Kongu, od čega [[Od Hercegovine do Konga|hercegovački]] od 1968. godine.<ref>[https://www.tomislavcity.com/u-tomislavgradu-premijerno-prikazan-dokumentarni-film-laudato-tv-a-od-hercegovine-do-konga/ Tomislav City] TC: ''U Tomislavgradu premijerno prikazan dokumentarni film Laudato TV-a: „Od Hercegovine do Konga“'', 4. srpnja 2018. (pristupljeno 22. studenoga 2018.)</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Afrika}}
{{Frankofonija}}
[[Kategorija:Demokratska Republika Kongo| ]]

Demokratska Republika Kongo - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - 'Kategorija:Demokratska Republika Kongo' u 'Kategorija:DR Kongo'

WikiSysop: zamjena infookvira

WikiSysop: brisanje nepotrebnih znakova

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica