Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Makedonski grad' u '{{Infookvir makedonski grad‏‎'

2025-04-10T16:26:26Z

Zamjena teksta - '{{Makedonski grad' u '{{Infookvir makedonski grad‏‎'

←Starija inačica		Inačica od 10. travanj 2025. u 16:26
Redak 1:		Redak 1:
	{{~~Makedonski grad~~		{{Infookvir makedonski grad‏‎
	\| ime = Demir Kapija		\| ime = Demir Kapija
	\| izvorno ime = Демир Капија		\| izvorno ime = Демир Капија

WikiSysop: brisanje nepotrebnih znakova

2022-03-13T21:59:16Z

brisanje nepotrebnih znakova

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2022. u 21:59
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Demir Kapija'''-->~~{{Makedonski grad		{{Makedonski grad
	\| ime = Demir Kapija		\| ime = Demir Kapija
	\| izvorno ime = Демир Капија		\| izvorno ime = Демир Капија

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-30T05:39:53Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Makedonski grad
| ime = Demir Kapija
| izvorno ime = Демир Капија
| latinično ime =
| slika =
| općina = Općina Demir Kapija
| stanovništvo = 3725
| godina popisa = 2002
| šire stanovništvo =
| godina popisa šireg stanovništva =
| površina =
| šira površina =
| gustoća stanovništva =
| šira gustoća stanovništva =
| visina = 108
| širina-stupnjevi = 41
| širina-minute = 26
| širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 22
| dužina-minute = 09
| dužina-oznaka = E
| poštanski broj =1442
| pozivni broj = 043
| registarska oznaka = NE
| gradonačelnik =
| stranica =
| z. širina = 41.39
| z. dužina = 22.15
}}
'''Demir Kapija''' ([[Makedonski jezik|makedonski]]: ''Демир Капија'' od [[Turski jezik|turskog]]: ''Demir Kapı'' = ''Željezna vrata'') je grad od 5 507 stanovnika na jugu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Demir Kapija leži na uviru rječice ''Bošave'' u [[Vardar]].

Sjedište je istoimene [[Općina Demir Kapija|Općine Demir Kapija]], koja ima oko 4
545 stanovnika (po popisu iz [[2002.]])<ref>[http://www.stat.gov.mk/pdf/kniga_13.pdf Rezultati makedonskih izbora2002]</ref> .

==Povijest==

U okolici Demir Kapije postojalo je naselje već za [[Antika|antičkih]] vremena, pod [[Grčki jezik|grčkim imenom]]: ''[[Stenae]]'' ( klisura). Danas na tom mjestu postoji [[Arheologija|arheološko]] nalazište utvrda ''[[Prosek]]''.

Za [[Rimsko Carstvo|rimskih]] vremena naselje ''Stenae'' izraslo je u grad, smješten u ravnici na ušću rječice ''Bošave'' u [[Vardar]], neposredno prije klisure Prosek<ref>[http://www.promacedonia.org/im3/im_negotino.htm Иван Микулчиќ: Средновековни градови и тврдини во Македонија]</ref>. Grad je bio prosperitetan jer su se u njegovoj blizini nalazili rudnici [[Željezo|željeza]] i [[Bakar|bakra]].
Za [[Bizant|kasne antike]] stanovnici Stenae napustili su svoj grad, koji je gospodarski
potpuno zamro i preselili se na novu lokaciju, na ''[[Markov Grad]]'', visok kameni brijeg
koji dominira ulazom u klisuru Prosek. Tu je izgrađena utvrda velikog vojnog značenja, koja je trebala spriječavati barbarske prodore u [[Egejska Makedonija|Egejsku Makedoniju]].

Pred kraj [[12. stoljeće|XII stoljeća]] [[Bizant]] je toliko oslabio da je to iskoristio [[Strumica|strumički]] vlastelin ''Dobromir Hrs'' te je priključio utvrdu ''Prosek'' svom posjedu (oko 1186. ?). [[1201.]] godine [[Bizant]] je povratio vlast nad utvrdom Prosek, godinu kasnije utvrdom su ovladali [[Bugari]].
U [[1207.]] godine Prosekom vlada [[sevastokrator]] ''[[Strez]]'', koji se odmetnuo od bugarske vlasti, na taj način je Prosek bio prijestolnica velike kneževine koja je obuhvaćala cijelo [[Povardarje]] i [[Pelagonija|Pelagoniju]]. Po Strezovoj smti (оko [[1215.]]) Prosek pada u ruke [[Latinsko carstvo|Latinskog carstva]], pa pod [[Epirska Despotovina|Epirsku Despotovinu]] ( [[1216.]]), zatim njime vlada [[Bizant]] i [[Povijest Srbije|Srpsko carstvo]].

[[Otomansko carstvo|Turci]] su Prosek zauzeli najvjerojatnije oko [[1385.]] godine<ref>[http://www.promacedonia.org/im3/im_negotino.htm Иван Микулчиќ: Средновековни градови и тврдини во Македонија]</ref>.

Utvrda je izgubila značaj, a stanovnici se raselili. Umjesto toga u neposrednoj okolici
Proseka u [[16. stoljeće|XVI st.]] imamo prvi pisani trag o selu Demir Kapija.

Bivši [[Kraljevina Jugoslavija|jugoslavenski]] kralj [[Aleksandar I. Karađorđević|Aleksandar Karadjordjević]] posjedovao je veliko poljoprivredno gospodarstvo sa vinarijom od 150.000 litara i ljetnikovac ''Kraljica Marija'' u Demir Kapiji.

Za potrebe imanja [[1928.]] godine otkupljeno je zemljište od 2700 hektara od tadašnjih [[Turci|turskih]] veleposjednika ''Usni-bega'' i ''Mehmed bega''.
Jedan kilometar jugozapadno od gospodarstva izgrađena je moderna [[ergela]] za uzgoj [[Lipicanac|lipicanaca]] (demontirana je za [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] [[1943.]] kad su konji prebačeni u ergelu ''Hostoun'' u [[Češka|Češku]]).
Prvi upravitelj kraljevog imanja bio je Miloš Leovac iz [[Beograd|Beograda]].
[[1947.]] godine posjed je nacionaliziran i predan na upravljanje ''[[poljoprivredna zadruga|Poljoprivrednoj zadruzi]] Demir Kapija''. Do [[1995.]] posjed je bio pod upravom tadašnjeg poduzeća VV Povardarje, a nakon stečaja [[2002.]] godine posjed je kupilo poduzeće ''Agrolin'' (obitelj Elenov).

Demir Kapija se počela brže razvijati nakon izgradnje tadašnje ''autoceste Bratstva i jedinstva'' [[1970-ih]], današnjeg europskog cestovnog pravca [[Autocesta E75|E75]], pored grada.

==Zemljopisne odlike ==

Rijeka [[Vardar]] je upravo kod Demir Kapije napravila sebi prolaz prema svom uviru
u more u visokim kamenim stijenama ( do 220 m) - klisuru od 10 km koja počinje od Demir Kapije i završava kod mjesta ''Udovo''. Najuži dio klisure je na njenom sjevernom dijelu kod mjesta ''Prosek''.
Nakon izlaska iz klisure ''Demir Kapija (Željezna vrata)'', Vardar ulazi se u ravničarski kraj [[Solunska nizina|Solunske nizine]].
U kamenim stijenama Demir Kapije nalazi se pećina ''[[pećina Bela Voda|Bela Voda]]'' sa svojom impresivnom dužinom od 955 m. Danas su kamene stijene Demir Kapije postale atraktivne [[Ekstremni sportovi|slobodnim penjačima]].

Demir Kapija je poznata po izuzetno visokim ljetnim temperaturama, rekordna temperatura od 45,7 C zabilježena je [[24. srpnja]] [[2007.]] godine.

== Gospodarstvo==

Demir kapija je središte poljoprivrednog kraja, u kojem je osobio razvijeno [[vinogradarstvo]].
Tako u Demir Kapiji danas rade dvije vinarije; ''Agropin'' (bivši podrum kralja Aleksandra)
i vinarija ''Popova Kula'', koja je podružnica Vinske kuće ''Inteko d.o.o.'' Demir Kapija ima i mlin ''Dekamel'', te farmu peradi ''Salmak''.

U Demir Kapiji djeluje najveća psihijatrijska bolnica u Makedoniji - ''Specijalen Zavod''.

== Stanovništvo ==

Po posljednjem popisu stanovništa Demir Kapija je imala 3 725 stanovnika<ref>Makedonski popis stanovništva 2002. godine [http://www.stat.gov.mk/pdf/kniga_13.pdf Попис на населението, домаќинствата и становите во Република Македонија, 2002: Дефинитивни податоци]</ref>, a njihov sastav bio je sljedeći:
* [[Makedonci]] 3161 (96,52%)
* [[Turci]] 19
* [[Albanci]] 19
* [[Srbi]] 16
* [[Romi]] 16
* ostali 26

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [https://web.archive.org/web/20060329040938/http://www.cybermacedonia.com/demirkap.html Demir Kapija na stranicama cyber macedonia]
* [https://web.archive.org/web/20060518074401/http://www.gomacedonia.com/demir_kapija.shtml Demir Kapija na stranicama Go Macedonia]
* [https://web.archive.org/web/20060512220734/http://www.srichinmoyraces.org/climbing/recent/dkapija/document_view Demir Kapija na stranicama slobodnih penjača]

{{Gradovi u Makedoniji}}
[[Kategorija:Gradovi u Sjevernoj Makedoniji]]

Demir Kapija - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Makedonski grad' u '{{Infookvir makedonski grad‏‎'

WikiSysop: brisanje nepotrebnih znakova

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica