WikiSysop: brisanje nepotrebnih znakova

2022-03-13T22:00:27Z

brisanje nepotrebnih znakova

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2022. u 22:00
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Demićka'''-->~~{{Infookvir rijeka		{{Infookvir rijeka
	\| ime = Demićka		\| ime = Demićka
	\| slika =		\| slika =

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-12T02:11:53Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir rijeka
| ime = Demićka
| slika =
| slika_opis =Demićka na ušću u Vrbanju
| Duljina =9
| Nadmorska visina izvora = 1.150
| Prosječni istjek =
| Površina porječja =
| Izvor = Obronci [[Zastijenje|Zastijenja]]
| Ušće =
| Tip ušća =
| Pritoke = Grozničavica, Djevojački potok i Brestovača
| Države kroz koje protječe = [[BiH]]
| Gradovi kroz koje protječe =
| Slijev = [[Crnomorski slijev|Crnomorski]]
| Ulijeva se u = [[Vrbanja (rijeka u BiH)|Vrbanju]]
| Plovna = Nije plovna
}}
'''Dèmićka''' je najsnažnija lijeva pritoka [[Vrbanja (rijeka u BiH)|Vrbanje]], u koju se ulijeva u [[Šiprage|Šipragama]].<ref> Bertić I., Ur. (1987): Veliki geografski atlas Jugoslavije. SNL, Zagreb</ref>

==Vodotok==
Izvire na južnim padinama Zastijenja (lokalizam: Zāstinje), na vodno bogatom dijelu [[vlašić|podvlašićkog]] platoa.<ref>Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo</ref>
<ref>Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo.</ref>

U mnoštvu potoka i potočića njenog slijeva najveći su Grozničavica, Djevojački potok i Brestovača, a zatim Dolovi, Svinjčijski potok, Smrčki do i Kuratin potok. U gornjem toku, njene desne obale su obrasle gustom [[bukva|bukovo]]-[[grab]]ovom i bukovo-[[smreka|smrekovom]] šumom, dok lijevu obalu omeđava litica Dunića stijene.

U njegovom relativno malom području, s ove vododijelnice osim nje otječu i mnoge pritoke Vrbanje ([[Ćorkovac]], [[Sadika]], [[Duboka]]) i [[Ugar (rijeka)|Ugra]] (slijev [[Kobilja (rijeka)|Kobilje]]) i drugi potoci. Ispod Dunića stijena ulazi u kraći [[kanjon]] (dubine do oko 300 m u odnosu na selo Duniće), a zatim protječe ispod sela Dèmići (po kojem je i imenovana), a prije ušća ulazi u ljevkastu dolinu oko Vrbanje.

==Zanimljivosti==

Pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća u slijevu Demićke je bilo čak 17 [[vodenica]], od kojih su preostale samo tri.

== Značaj u povijesti ==
Iz ptičje perspektive, usječeni kanjon ispod Dunića stijena je toliko neupadljiv da su partizani tijekom 6. neprijateljske ofenzive [[1943.]]/[[1944.]] na šumovitim padinama u klisuri Dèmićke uspotavili 12. divizijsku bolnicu Petog korpusa (u dvije barake i zemunicama). Ona se tu održala sve do taktičkog premiještanja na drugu lokaciju ([[4. siječnja]] [[1944.]]), unatoč višekratnih bombardiranja obližnjih Šipraga (zbog nepreciznog lociranja glavnog cilja – Bolnice)<ref>Đondović R., Ur. (1989): Sanitetska služba u narodnooslobodilačkom ratu Jugoslavije 1941-1945, Knj. 2: Nastanak i razvoj sanitetske službe u oružanim snagama narodnooslobodilačkog pokreta u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Makedoniji; Biblioteka Ratna prošlost naroda i narodnosti Jugoslavije, knj. 361. Monografija Jedinica NOV i PO Jugoslavije, Knj. 150). Vojnoizdavački i novinski centar, Sanitetska uprava SSNO, Beograd.</ref>. Glede predostrožnosti, tada je oko 600 ranjenika i bolesnika premješteno u sela Stopan i Loziće, a zatim u Palvuk, Čudnić i [[Kruševo Brdo|Kruševo Brdo]]. Nakon odlaska njemačkih i četničkih postrojba, ova "pokretna bolnica" brzo se vratila u Šiprage ([[15. siječnja]] [[1944.]])<ref>Petrić N., Ur. (1985): Opštine Kotor-Varoš i Skender-Vakuf u NOB-u 1941-1945. Radnički univerzitet "Đuro Pucar Stari", Kotor Varoš.</ref>. Preminuli ranjenici i drugi bolesnici su kasnije, iz primarnih grobnica (u šumi), premješteni u zajedničko Partizansko groblje u Šipragama (lokalitet: Zagradine).

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Porječje Vrbasa]]

Demićka - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnih znakova

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica