WikiSysop: brisanje nepotrebnih znakova

2022-03-13T21:00:51Z

brisanje nepotrebnih znakova

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2022. u 21:00
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Deformacija'''-->~~[[datoteka :Deformation due to compression.svg\|mini\|desno\|200px\| Tlačne [[sile]] stvaraju deformaciju na tijelo koje ga skraćuju, ali istovremeno ga i šire.]]		[[datoteka :Deformation due to compression.svg\|mini\|desno\|200px\| Tlačne [[sile]] stvaraju deformaciju na tijelo koje ga skraćuju, ali istovremeno ga i šire.]]

	[[datoteka:Metal yield.svg\|mini\|300px\|desno\|[[Dijagram naprezanja]] (''σ'' - vlačnog naprezanja i ''ε'' - linijske vlačne deformacije) za tipični neželjezni materijal:<br>		[[datoteka:Metal yield.svg\|mini\|300px\|desno\|[[Dijagram naprezanja]] (''σ'' - vlačnog naprezanja i ''ε'' - linijske vlačne deformacije) za tipični neželjezni materijal:<br>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-17T05:46:55Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka :Deformation due to compression.svg|mini|desno|200px| Tlačne [[sile]] stvaraju deformaciju na tijelo koje ga skraćuju, ali istovremeno ga i šire.]]

[[datoteka:Metal yield.svg|mini|300px|desno|[[Dijagram naprezanja]] (''σ'' - vlačnog naprezanja i ''ε'' - linijske vlačne deformacije) za tipični neželjezni materijal: 
1: Stvarna granica elastičnosti 
2: Granica proporcionalnosti 
3: Granica elastičnosti 
4: [[Granica razvlačenja]] ili σ0,2 ([[naprezanje]] pri kojem nastaje trajno produljenje od 0,2% prvobitne dužine šipke ili štapa)]]

'''Deformacija''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''deformatio'': izobličenje, nagrđivanje), u [[fizika|fizici]], je promjena oblika tijela (rastezanje, svijanje, sukanje i drugo) pod utjecajem vanjskih ili unutarnjih [[sila]]. Može biti [[Elastičnost|elastična]], kada se nakon prestanka djelovanja sile tijelo vraća u prvobitni oblik, i neelastična, kada deformirani oblik ostaje i nakon prestanka djelovanja sile ([[plastičnost]]).

'''Duljinska elastična deformacija''' (znak ''ε'') [[Mjerna veličina|fizikalna je veličina]] koja opisuje relativnu promjena duljine izduljenoga elastičnog tijela: ''ε = ΔL/L0'', gdje je ''ΔL'' promjena duljine nakon djelovanja sile, a ''L0'' početna [[duljina]]. Može se opisati [[Hookeov zakon|Hookeovim zakonom]]. Mjerna je jedinica duljinske elastične deformacije broj jedan.

'''Volumna elastična deformacija''' (znak ''θ'') fizikalna je veličina koja opisuje relativnu promjena [[volumen]]a elastičnog tijela: ''θ = ΔV/V0'', gdje je ''ΔV'' promjena volumena nakon djelovanja sile, a ''V0'' početni volumen. Mjerna je jedinica volumne elastične deformacije broj jedan.<ref>'''deformacija''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=42938] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190121121816/http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=42938 |date=21. siječnja 2019. }} "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

== Hookeov zakon ==
{{Glavni|Hookeov zakon}}

'''Hookeov zakon''' je zakonitost koja opisuje ovisnost promjene oblika čvrstoga tijela u obliku štapa o djelovanju vanjske sile, što ju je utvrdio [[Robert Hooke]]. Opterećenjem izazvano naprezanje ''σ'' razmjerno je deformaciji ''ε'', odnosno:

:<math>\sigma = E \cdot \varepsilon</math>

Faktor razmjernosti ''E'' je [[Youngov modul elastičnosti|modul elastičnosti]] i karakterističan je za pojedini materijal. Do određene granice naprezanja Hookeov zakon može se primijeniti na većinu [[Konstrukcijski čelik|konstrukcijskih materijala]]. Za složenija opterećenja tijela različitih oblika rabi se Hookeov zakon u poopćenom obliku, koji se izražava s više skalarnih linearnih jednadžba.<ref>'''Hookeov zakon''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=42938] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190121121816/http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=42938 |date=21. siječnja 2019. }} "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

== Dijagram naprezanja ==
{{Glavni|Dijagram naprezanja}}

'''Dijagram naprezanja''' prikazuje medusobnu ovisnost ''σ'' - [[Vlačna čvrstoća|vlačnog naprezanja]] i ''ε'' - relativnog produljenja ili linijske vlačne deformacije. U [[materijal]]u koji je opterećen nekom [[sila|silom]] ''F'' nastaju naprezanja ''σ'' koja uzrokuju njegovo rastezanje. Naprezanje ''σ'' je omjer sile ''F'' i [[Površina|ploštine]] ''A'' presjeka štapa ili šipke (okomitog na smjer sile).<ref>[http://www.fesb.hr/~djelaska/documents/ES-skripta-760.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120131031429/http://www.fesb.hr/~djelaska/documents/ES-skripta-760.pdf |date=31. siječnja 2012. }} "Elementi strojeva", Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, Prof. dr. sc. Damir Jelaska, 2011.</ref>

:<math>\sigma = \frac{F}{A}</math>

Zbog djelovanja sile ''F'' (a time nastalog naprezanja ''σ'') štap ili šipka će se od početne duljine ''L0'' rastegnuti na duljinu ''L''. Tako je produljenje štapa ili šipke:

:<math>\varepsilon =\frac{\Delta L}{L_0}=\frac{L-L_0}{L_0}</math>

'''Relativno produljenje''' ''ε'' (duljinska ili uzdužna deformacija) štapa ili šipke je produljenje s obzirom na početnu duljinu Lo. Početno je naprezanje linearno (deformacija je izravno razmjerna naprezanju). U području linearnog rastezanja ([[Hookeov zakon]]) materijal je elastičan i nakon prestanka djelovanja sile, odnosno naprezanja, on se vraća u početno stanje. [[Youngov modul elastičnosti]] je omjer naprezanja i relativnog produljenja (u području elastičnosti).<ref>[http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/katedre/konstruiranje/kolegiji/ke1/ke1_materijali_vj/1.UvodOsnove.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170228170156/http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/katedre/konstruiranje/kolegiji/ke1/ke1_materijali_vj/1.UvodOsnove.pdf |date=28. veljače 2017. }} "Konstrukcijski elementi I", Tehnički fakultet Rijeka, Božidar Križan i Saša Zelenika, 2011.</ref>

Tehnička granica [[elastičnost]]i je naprezanje pri kojem osjetljiva mjerila osjete prvo primjetno trajno produljenje materijala (pri još nepromijenjenom presjeku Ao). Nakon te granice (obično na kraju linearnog rastezanja) materijal se rasteže plastično i nakon prestanka djelovanja sile ne vraća se više na početnu duljinu ''L0'', već ostaje određeno trajno produljenje, uz suženje presjeka, ''A < A0)''.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Klasična mehanika]]

Deformacija - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnih znakova

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica