Defekt čvrstog stanja - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnih znakova

2022-03-13T20:58:11Z

brisanje nepotrebnih znakova

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2022. u 20:58
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Defekt čvrstog stanja'''-->~~[[datoteka:MoS2 antisites&vacancies.jpg\|mini\|desno\|250px\|Snimka defekta s [[Elektronski mikroskop\|elektronskim mikroskopom]] (a, Mo zamijenjen sa S) i upražnjena mjesta (b, nedostaju atomi S) u jednom sloju [[molibden]]ovog disulfida MoS<sub>2</sub>. Mjerna veličina (žuto): 1 [[metar\|nm]].<ref>{{Citiranje časopisa \| doi = 10.1038/ncomms7293\| pmid = 25695374\| pmc = 4346634\| title = Exploring atomic defects in molybdenum disulphide monolayers\| journal = Nature Communications\| volume = 6\| pages = 6293\| year = 2015\| last1 = Hong \| first1 = J. \| last2 = Hu \| first2 = Z. \| last3 = Probert \| first3 = M. \| last4 = Li \| first4 = K. \| last5 = Lv \| first5 = D. \| last6 = Yang \| first6 = X. \| last7 = Gu \| first7 = L. \| last8 = Mao \| first8 = N. \| last9 = Feng \| first9 = Q. \| last10 = Xie \| first10 = L. \| last11 = Zhang \| first11 = J. \| last12 = Wu \| first12 = D. \| last13 = Zhang \| first13 = Z. \| last14 = Jin \| first14 = C. \| last15 = Ji \| first15 = W. \| last16 = Zhang \| first16 = X. \| last17 = Yuan \| first17 = J. \| last18 = Zhang \| first18 = Z. \| bibcode = 2015NatCo...6E6293H}}</ref>]]		[[datoteka:MoS2 antisites&vacancies.jpg\|mini\|desno\|250px\|Snimka defekta s [[Elektronski mikroskop\|elektronskim mikroskopom]] (a, Mo zamijenjen sa S) i upražnjena mjesta (b, nedostaju atomi S) u jednom sloju [[molibden]]ovog disulfida MoS<sub>2</sub>. Mjerna veličina (žuto): 1 [[metar\|nm]].<ref>{{Citiranje časopisa \| doi = 10.1038/ncomms7293\| pmid = 25695374\| pmc = 4346634\| title = Exploring atomic defects in molybdenum disulphide monolayers\| journal = Nature Communications\| volume = 6\| pages = 6293\| year = 2015\| last1 = Hong \| first1 = J. \| last2 = Hu \| first2 = Z. \| last3 = Probert \| first3 = M. \| last4 = Li \| first4 = K. \| last5 = Lv \| first5 = D. \| last6 = Yang \| first6 = X. \| last7 = Gu \| first7 = L. \| last8 = Mao \| first8 = N. \| last9 = Feng \| first9 = Q. \| last10 = Xie \| first10 = L. \| last11 = Zhang \| first11 = J. \| last12 = Wu \| first12 = D. \| last13 = Zhang \| first13 = Z. \| last14 = Jin \| first14 = C. \| last15 = Ji \| first15 = W. \| last16 = Zhang \| first16 = X. \| last17 = Yuan \| first17 = J. \| last18 = Zhang \| first18 = Z. \| bibcode = 2015NatCo...6E6293H}}</ref>]]

	[[Datoteka:Vector de Burgers.PNG\|mini\|desno\|250px\|Gore desno: stepenasta [[dislokacija]].<br>Dolje desno: vijčana dislokacija.]]		[[Datoteka:Vector de Burgers.PNG\|mini\|desno\|250px\|Gore desno: stepenasta [[dislokacija]].<br>Dolje desno: vijčana dislokacija.]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite journal +{{Citiranje časopisa)

2021-11-26T02:02:52Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite journal +{{Citiranje časopisa)

←Starija inačica		Inačica od 26. studeni 2021. u 02:02
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Defekt čvrstog stanja'''-->[[datoteka:MoS2 antisites&vacancies.jpg\|mini\|desno\|250px\|Snimka defekta s [[Elektronski mikroskop\|elektronskim mikroskopom]] (a, Mo zamijenjen sa S) i upražnjena mjesta (b, nedostaju atomi S) u jednom sloju [[molibden]]ovog disulfida MoS<sub>2</sub>. Mjerna veličina (žuto): 1 [[metar\|nm]].<ref>{{~~Cite journal~~ \| doi = 10.1038/ncomms7293\| pmid = 25695374\| pmc = 4346634\| title = Exploring atomic defects in molybdenum disulphide monolayers\| journal = Nature Communications\| volume = 6\| pages = 6293\| year = 2015\| last1 = Hong \| first1 = J. \| last2 = Hu \| first2 = Z. \| last3 = Probert \| first3 = M. \| last4 = Li \| first4 = K. \| last5 = Lv \| first5 = D. \| last6 = Yang \| first6 = X. \| last7 = Gu \| first7 = L. \| last8 = Mao \| first8 = N. \| last9 = Feng \| first9 = Q. \| last10 = Xie \| first10 = L. \| last11 = Zhang \| first11 = J. \| last12 = Wu \| first12 = D. \| last13 = Zhang \| first13 = Z. \| last14 = Jin \| first14 = C. \| last15 = Ji \| first15 = W. \| last16 = Zhang \| first16 = X. \| last17 = Yuan \| first17 = J. \| last18 = Zhang \| first18 = Z. \| bibcode = 2015NatCo...6E6293H}}</ref>]]		<!--'''Defekt čvrstog stanja'''-->[[datoteka:MoS2 antisites&vacancies.jpg\|mini\|desno\|250px\|Snimka defekta s [[Elektronski mikroskop\|elektronskim mikroskopom]] (a, Mo zamijenjen sa S) i upražnjena mjesta (b, nedostaju atomi S) u jednom sloju [[molibden]]ovog disulfida MoS<sub>2</sub>. Mjerna veličina (žuto): 1 [[metar\|nm]].<ref>{{Citiranje časopisa \| doi = 10.1038/ncomms7293\| pmid = 25695374\| pmc = 4346634\| title = Exploring atomic defects in molybdenum disulphide monolayers\| journal = Nature Communications\| volume = 6\| pages = 6293\| year = 2015\| last1 = Hong \| first1 = J. \| last2 = Hu \| first2 = Z. \| last3 = Probert \| first3 = M. \| last4 = Li \| first4 = K. \| last5 = Lv \| first5 = D. \| last6 = Yang \| first6 = X. \| last7 = Gu \| first7 = L. \| last8 = Mao \| first8 = N. \| last9 = Feng \| first9 = Q. \| last10 = Xie \| first10 = L. \| last11 = Zhang \| first11 = J. \| last12 = Wu \| first12 = D. \| last13 = Zhang \| first13 = Z. \| last14 = Jin \| first14 = C. \| last15 = Ji \| first15 = W. \| last16 = Zhang \| first16 = X. \| last17 = Yuan \| first17 = J. \| last18 = Zhang \| first18 = Z. \| bibcode = 2015NatCo...6E6293H}}</ref>]]

	[[Datoteka:Vector de Burgers.PNG\|mini\|desno\|250px\|Gore desno: stepenasta [[dislokacija]].<br>Dolje desno: vijčana dislokacija.]]		[[Datoteka:Vector de Burgers.PNG\|mini\|desno\|250px\|Gore desno: stepenasta [[dislokacija]].<br>Dolje desno: vijčana dislokacija.]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-18T08:04:16Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:MoS2 antisites&vacancies.jpg|mini|desno|250px|Snimka defekta s [[Elektronski mikroskop|elektronskim mikroskopom]] (a, Mo zamijenjen sa S) i upražnjena mjesta (b, nedostaju atomi S) u jednom sloju [[molibden]]ovog disulfida MoS2. Mjerna veličina (žuto): 1 [[metar|nm]].<ref>{{Cite journal | doi = 10.1038/ncomms7293| pmid = 25695374| pmc = 4346634| title = Exploring atomic defects in molybdenum disulphide monolayers| journal = Nature Communications| volume = 6| pages = 6293| year = 2015| last1 = Hong | first1 = J. | last2 = Hu | first2 = Z. | last3 = Probert | first3 = M. | last4 = Li | first4 = K. | last5 = Lv | first5 = D. | last6 = Yang | first6 = X. | last7 = Gu | first7 = L. | last8 = Mao | first8 = N. | last9 = Feng | first9 = Q. | last10 = Xie | first10 = L. | last11 = Zhang | first11 = J. | last12 = Wu | first12 = D. | last13 = Zhang | first13 = Z. | last14 = Jin | first14 = C. | last15 = Ji | first15 = W. | last16 = Zhang | first16 = X. | last17 = Yuan | first17 = J. | last18 = Zhang | first18 = Z. | bibcode = 2015NatCo...6E6293H}}</ref>]]

[[Datoteka:Vector de Burgers.PNG|mini|desno|250px|Gore desno: stepenasta [[dislokacija]]. Dolje desno: vijčana dislokacija.]]

[[Datoteka:Dislocation edge d2.svg|mini|desno|250px|Prikaz stepenaste dislokacije.]]

'''Defekt čvrstog stanja''' ili '''kristalografske greške''' su nepravilnosti u [[Kristalna rešetka|kristalnoj rešetki]] tvari u [[Krutine|čvrstom stanju]] zbog nepravilna rasporeda [[atom]]a u [[kristal]]u. Mnoga svojstva čvrstih tvari u velikoj mjeri ovise o najmanjim veličinama defekata (takozvana strukturno osjetljiva svojstva, za razliku od strukturno neosjetljivih svojstava u koja se ubrajaju [[gustoća]], [[toplinski kapacitet]] i drugo). Postoje četiri vrste defekata čvrstog stanja:
* '''Točkasti defekti''' su nepravilnosti koje su ograničene na mjestu jednog atoma u kristalnoj rešetki. To može biti praznina u rešetki ili, na primjer, atom stranog [[Kemijski element|kemijskog elementa]], kao što je [[arsen]] u [[germanij]]u, [[nikal]] u [[Bakar (element)|bakru]] i tako dalje. O njima u velikoj mjeri ovisi [[električna vodljivost]] [[kovina]] na niskim temperaturama, električna svojstva [[izolator]]a, mehanička [[čvrstoća]], [[boja]] kristala, [[vodljivost]] [[poluvodič]]a, [[luminiscencija]] i drugo.
* '''Linijski defekti''' ili [[Dislokacija|dislokacije]] su nepravilnosti koje obuhvaćaju velik broj atoma duž linije u kristalu. Znatno utječu na mehanička, električna, magnetska, toplinska i druga svojstva čvrstih tvari. Kretanje i stvaranje točkastih defekata u kristalnoj rešetki vezano je u velikoj mjeri uz linijske defekte. Kada je broj linijskih defekata jako velik, toliko se isprepletu da se ne mogu kretati, osobito u kombinaciji s točkastim defektima, i na taj se način postiže poboljšanje mehaničkih svojstava pojedinih kovina ([[kovanje]], [[kaljenje]], dodavanje [[ugljik]]a u [[željezo]] i drugo).
* '''Plošni defekti''' su nepravilnosti kristalne rešetke u dvije dimenzije. Općenito, nema kristala bez te vrste defekta, jer sama vanjska ploha sadrži atome koji svojim položajem nisu jednakovrijedni (ekvivalentni) atomima unutar kristala. Međutim, poznat je niz drugih plošnih defekata, kao na primjer granice kristalića, granice faza, nepravilnosti u poretku atoma i drugo.
* '''Volumni defekti''' u čvrstim tvarima šupljine su, kristalići druge faze ili materije (precipitati) i slično. Iako volumne defekte nalazimo u velikom broju u normalnim materijalima, njihovo proučavanje u [[Fizika čvrstog stanja|fizici čvrstog stanja]] manje je razvijeno. [[Istraživanje]] jednostavnijih defekata zahtijeva gotovo idealne kristale, a ti obično ne sadržavaju volumne defekte.<ref>'''defekti čvrstog stanja''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=14184] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

== Dislokacija ==
{{Glavni|Dislokacija}}

'''Dislokacija''' je linijski poremećaj koji nastaje na [[Granica kristalnog zrna|granici]] između skliznutih i neskliznutih dijelova [[kristalna rešetka|kristalne rešetke]], a može se odrediti i kao vrsta jednodimenzionalne ili linijske greške kristalne rešetke (defekt čvrstog stanja). Dislokacije nisu [[termodinamika|termodinamički]] stabilne, to jest ne mogu se nalaziti u termodinamičkoj ravnoteži kao prazna mjesta. Prispijećem dislokacije na površinu kristalne rešetke oslobađa se pohranjena elastična [[energija]]. U krajnjem slučaju dislokacije se dijele na stepenaste dislokacije i vijčane (spiralne) dislokacije.

Jedna od osnovnih spoznaja [[fizika|fizike]] čvrstog stanja je ta, da svojstva [[metal]]a ovise na jednoj strani o [[Kristalni sustavi|kristalnoj građi]], a na drugoj o greškama kristalne rešetke. Pojam dislokacija uveden je 1934. Pri mehaničkom [[Naprezanje|naprezanju]] [[kristal]]a metala dolazi do plastične deformacije kod znatno manjih opterećenja, nego što bi se moglo očekivati na osnovi [[Kemijska veza|međuatomskih veza]] u savršenoj kristalnoj rešetki. Prvi rezultati mjerenja mehaničkih svojstava monokristala metala izazvali su mnoštvo [[teorija|teorijskih]] rasprava. Tako je Frenkel 1926. izračunao teorijsko kritično smicajno naprezanje jednog kristala metala uz pretpostavku, da se za vrijeme plastične deformacije struktura ne mijenja tj. da se deformacija zbiva istovremenim skliznućem susjednih atomskih ravnina za cjelobrojne periode kristalne rešetke. Na ovaj način izračunata teoretska vrijednost za kritično smicajno naprezanje bila je 104 - 105 veća od vrijednosti dobivenih [[eksperiment]]alnim putem, što je ujedno ukazivalo na krivu predodžbu o plastičnoj deformaciji metala. Značajan doprinos objašnjenju ove pojave dali su Smekal, Prandt i Dehlinger 1928. Prema njima, međusobni pomak dvaju ravnina kristalne rešetke dešava se na način da se lokalno izazove poremećaj, koji se zatim postepeno pomiče uzduž promatrane ravnine poput gibanja "nabora tepiha". Na površini kristala, pod djelovanjem smicajnog naprezanja, nastaje stepenica, koja se zatim kreće u unutrašnjost kristala, ali ne istovremenim već postepenim (sukcesivnim) pomicanje [[atom]]a. Ovakav poremećaj (greška) rešetke naziva se dislokacija.<ref>[http://www.simet.unizg.hr/nastava/predavanja/Fizikalna%20metalurgija%20I.pdf/view] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140704150245/http://www.simet.unizg.hr/nastava/predavanja/Fizikalna%20metalurgija%20I.pdf/view |date=4. srpnja 2014. }} "Fizikalna metalurgija I", dr.sc. Tanja Matković, dr.sc. Prosper Matković, www.simet.unizg.hr, 2011.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Metalurgija]]
[[Kategorija:Kristalografija]]
[[Kategorija:Fizika čvrstog stanja]]