Suradnik10: Zamjena teksta - '{{wikipedizirati}}' u '{{HIEpedizirati}}'

2025-05-27T03:17:20Z

Zamjena teksta - '{{wikipedizirati}}' u '{{HIEpedizirati}}'

←Starija inačica		Inačica od 27. svibanj 2025. u 03:17
Redak 1:		Redak 1:
	{{stilska dorada}}		{{stilska dorada}}
	{{~~wikipedizirati~~}}		{{HIEpedizirati}}
	{{nedostaju izvori}}		{{nedostaju izvori}}

WikiSysop: brisanje nepotrebnih znakova

2022-03-13T19:26:58Z

brisanje nepotrebnih znakova

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2022. u 19:26
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''David Ricardo'''-->~~{{stilska dorada}}		{{stilska dorada}}
	{{wikipedizirati}}		{{wikipedizirati}}
	{{nedostaju izvori}}		{{nedostaju izvori}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-30T23:11:28Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{stilska dorada}}
{{wikipedizirati}}
{{nedostaju izvori}}

[[Datoteka:David Ricardo.jpg|mini|'''David Ricardo''']]
'''David Ricardo''' ([[London]], [[18. travnja]] [[1772.]] - [[Gatcombe Park]], [[11. rujna]] [[1823.]]), [[UK|britanski]] ekonomist.

== Teorija komparativnih prednosti ==
[[File:Ricardo - Opere, 1852 - 5181784.tif|thumb|''Works'', 1852]]

A. Smith u teoriji apsolutnih prednosti dokazao je da se isplati specijalizacija i izvoz robe koja se u zemlji proizvodi efikasnije nego u inozemstvu. D.Ricardo postavlja pitanje što bi se dogodilo kad bi jedna zemlja imala apsolutnu prednost u proizvodnji svih proizvoda?

Pretpostavke ove teorije su:
- razmatraju se dva proizvoda
- razmjena se obavlja između dva proizvoda
- postoje stalni troškovi proizvodnje
- jednoličan je sastav kapitala
- zanemariju se transportni troškovi
- apstrahira se novac kao sredstvo razmjene

Teorija komparativnih prednosti nastoji objasniti strukturu međunarodne razmjene. Bavi se određivanjem dobara koje će neka zemlja sudionica vanjske trgovine izvoziti i uvoziti u određenom trenutku. Dvije su verzije teorije komparativnih prednosti koje dominiraju u razvoju suvremene teorije vanjske teorije:

• Ricardova – razloge specijalizacije i razmjene vidi u različitoj produktivnosti proizvodnih faktora.
Ovo je načelo formulirao 1817. David Ricardo na modelu dviju zemalja koje proizvode dva ista proizvoda s različitim troškovima proizvodnje.
Pretpostavio je za razliku od Smitha da jedna od dviju zemalja ima apsolutnu prednost u proizvodnji oba proizvoda.
Prema tom načelu svaka zemlja uživa korist ako se specijalizira za proizvodnju i izvoz onih dobara koje može proizvesti uz relativno niže troškove.

Ricardo je smatrao kako je trgovina među zemljama određena onim u čemu je svaka zemlja relativno bolja. Ricardo ističe da «isto pravilo», koje ravna relevantnom vrijednošću robe u jednoj zemlji, ne ravna relativnom vrijednošću robe, koja se zamjenjuje između dvije zemlje ili više njih u sistemu potuno slobodne trgovine. Npr. količina vina koju Portugal mora dobiti u zamjenu za englesko platno, nije određena odnosnim količinama rada uloženim u jednu ili drugu robu, kao što bi to bilo kad bi one bile proizvedene u Engleskoj ili Portugalu. Na primjeru trgovine ove dvije zemlje i dva proizvoda Ricardo dokazuje da bi bilo dobro za Portugal da izvozi vino u zamjenu za platno čak i u slučaju da se platno može proizvoditi u Portugalu uz manja ulaganja nego u Engleskoj.

David Ricardo napisao je "Načela političke ekonomije i oporezivanja" 1817.g. Posvećuje se pitanju raspodjele bogatstva, a ne njegovog stvaranja, smatrajući da je Smith sasvim dobro riješio problem stvaranja bogatstva. Ricardo zastupa radnu teoriju vrijednosti. Roba, ako je korisna, dobiva prometnu vrijednost iz dva razloga : njena rijetkost i količina rada koja je potrebna za njenu proizvodnju.

• [[Heckscher-Ohlinov]]a – razoge za specijalizaciju i razmjenu vidi u različitoj raspoloživosti proizvodnih faktora

{{GLAVNIRASPORED:Ricardo, David}}

[[Kategorija:Britanski znanstvenici]]
[[Kategorija:Britanski ekonomisti]]

David Ricardo - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{wikipedizirati}}' u '{{HIEpedizirati}}'

WikiSysop: brisanje nepotrebnih znakova

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica