WikiSysop: brisanje nepotrebnih znakova

2022-03-13T19:15:13Z

brisanje nepotrebnih znakova

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2022. u 19:15
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''David Herbert Lawrence'''-->~~[[Datoteka:DH Lawrence 1906.jpg\|mini\|'''David Herbert Lawrence''' u dobi od 21 godine ([[1906.]])]]		[[Datoteka:DH Lawrence 1906.jpg\|mini\|'''David Herbert Lawrence''' u dobi od 21 godine ([[1906.]])]]
	'''David Herbert Lawrence''' ([[Eastwood]], [[11. rujna]] [[1885.]] - [[Vence]], [[2. ožujka]] [[1930.]]), [[UK\|britanski]] romanopisac, pripovjedač, pjesnik, esejist, slikar, dramatičar i kritičar. Čovjek koji se može smatrati nasljednikom [[Guillaume Apollinaire\|Guillaumea Apollinairea]] i prethodnikom [[Henry Miller\|Henrya Millera]].		'''David Herbert Lawrence''' ([[Eastwood]], [[11. rujna]] [[1885.]] - [[Vence]], [[2. ožujka]] [[1930.]]), [[UK\|britanski]] romanopisac, pripovjedač, pjesnik, esejist, slikar, dramatičar i kritičar. Čovjek koji se može smatrati nasljednikom [[Guillaume Apollinaire\|Guillaumea Apollinairea]] i prethodnikom [[Henry Miller\|Henrya Millera]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-19T10:22:04Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:DH Lawrence 1906.jpg|mini|'''David Herbert Lawrence''' u dobi od 21 godine ([[1906.]])]]
'''David Herbert Lawrence''' ([[Eastwood]], [[11. rujna]] [[1885.]] - [[Vence]], [[2. ožujka]] [[1930.]]), [[UK|britanski]] romanopisac, pripovjedač, pjesnik, esejist, slikar, dramatičar i kritičar. Čovjek koji se može smatrati nasljednikom [[Guillaume Apollinaire|Guillaumea Apollinairea]] i prethodnikom [[Henry Miller|Henrya Millera]].

Ako je [[Henry Miller]] Mesija erotske proze, onda je D. H. Lawrence njen [[Ivan Krstitelj]]. [[Charles Bukowski]] ga je jako volio čitati, kako opisuje u svom [[roman]]u "[[Lovac ispod žita]]".

== Životopis ==
Rodio se u grofoviji [[Nottinghamshire]], koju je strašno volio smjestivši radnju nekih svojih djela u to područje. Otac mu je bio jedva pismeni rudar i [[Alkoholizam|alkoholičar]], a majka bivša ravnateljica škole, obrazovana žena. [[Djetinjstvo]] mu je obilježeno siromaštvom i napetošću između roditelja. U školi je mladi David bio uspješan, prvi koji je osvojio stipendiju općinskog vijeća za školovanje u obližnjem [[Nottingham]]u. Jedno vrijeme bio je učenik/učitelj na jednom koledžu. U 25. godini postaje slavan pisac svojim prvim važnijim djelom - "[[Bijeli paun]]". Nastavlja pisati, stvorivši djela poput "[[Sinovi i ljubavnici]]" (u kojem je opisao scenu kada je [[Eutanazija|eutanazirao]] vlastitu majku prevelikom dozom jednog lijeka), "[[Duga (roman)|Duga]]", "[[Zaljubljene žene]]" i zasigurno njegov najbolji rad, roman "[[Ljubavnik lady Chatterley]]". Zbog ovog djela je bio zabranjivan, proganjan, a [[moral]]isti su njegovo djelo prikazivali opscenim i [[Pornografija|pornografskim]]. Iako su ga izdavači molili da objavi pročišćeno izdanje, on je to uvijek glatko odbijao. Kada mu je jedna izdavačka kuća odbila objaviti rad, otvoreno ih je izvrijeđao. Bio je uspješan [[slika]]r. Sablazan je izazvao i vezom, kasnije i [[brak]]om sa Friedom von Richthofen, koja je zbog njega napustila muža i troje djece.

Život mu je nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] obilježen lutanjima. Obolio je od [[Tuberkuloza|tuberkuloze]] i umro u [[Francuska|francuskom]] gradu [[Vence]]u , sa samo 44 godine.

U knjizi "[[Pobuna pisaca]]" [[Terrence Dicks|Terrencea Dicksa]], koja govori o životima poznatih engleskih književnika, postoji [[karikatura]] u kojoj njegova majka zabranjuje njegovom ocu da David radi u besprizornom [[rudnik]]u, a mali David u sebi misli: "Umjesto toga pisat ću besprizorne knjige". No, njegove knjige, iako ponešto kontroverzne, zasigurno nisu besprizorne.

Kada je umro, Frieda je njegov pepeo prenijela u [[SAD]], u [[planine]] Novog Meksika.

Često je bio proganjan i zlostavljan od vojnih vlasti, trpio nedaće, [[siromaštvo]], cenzuru. Na jednu njegovu izložbu sredinom [[1929.]] u galeriji Warren u Londonu upala je policija i zapljenila mnogo radova. Vrijeme progonstva nazvao je "''divljačkim hodočašćem''". Bio je i u [[SAD]]-u gdje su on i Frieda kupili ranč od 160 rali zemlje za rukopis [[roman]]a "Sinovi i ljubavnici". Smrt majke ga je strašno pogodila, te je mjesece nakon njene [[smrt]]i nazvao svojom "bolesnom godinom". On i njegova Frieda, s kojom nije imao djece su putovali po svijetu, došavši čak do Australije, gdje je David na miru dovršio svoj roman "[[Klokan (roman)|Klokan]]". Imao je niz prijatelja, jedan od najodanijih mu je bio [[Aldous Huxley]], koji će urediti prvu zbirku njegovih pisama. Ukupno će biti objavljeno 8 svezaka njegovih pisama. Bio je i briljantan [[putopis]]ac, a najpoznatija zbirka mu nosi naslov "[[More i Sardinija]]". Izražavao je otvoreni [[prijezir]] prema bilo kojem militarizmu. Tijekom Prvog svjetskog rata on i Frieda bili su lažno optuženi da daju signale njemačkim podmornicama na obali Cornwalla. Volio je Italiju pa je i o njoj napravio zbirku eseja "Skice o etruščanskim mjestima". U njima Lawrence opisuje izlete na mnogobrojna arheološka nalazišta. Neke feministkinje ga još i dan danas kritiziraju zbog stavova o ženama i seksualnosti koje je iznio u svojim djelima. Imao je i kratku [[homoseksualnost|homoseksualnu]] aferu, a jednom je izjavio: "Mislim da sam najbliže savršenoj ljubavi bio sa jednim rudarom [[ugljen]]a kada mi je bilo oko 16".

Nakon smrti, izdane su mnoge osmrtnice, ali jedino je [[E.M. Forster]] objasnio njegov doprinos engleskoj književnosti. Njegovo posljednje djelo je roman pod naslovom "[[Djevica i ciganin]]". Mnogo puta u životu se borio protiv napadaja [[gripa|gripe]], a jednom je jedva preživio gotovo smrtonosni napadaj [[malarija|malarije]] i tuberkuloze.

== Vanjske poveznice ==

*[http://www.matica.hr/media/pdf_knjige/704/Lawrence%20biljeska.pdf Višnja Sepčić: David Herbert Lawrence]

[[Kategorija:Engleski književnici|Lawrence, David Herbert]]

David Herbert Lawrence - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnih znakova

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica