WikiSysop: brisanje nepotrebnih znakova

2022-03-13T18:31:44Z

brisanje nepotrebnih znakova

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2022. u 18:31
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''David Brewster'''-->~~{{Znanstvenik		{{Znanstvenik
	\| ime = David Brewster		\| ime = David Brewster
	\| slika = David-Brewster.jpg		\| slika = David-Brewster.jpg

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-29T05:34:59Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = David Brewster
| slika = David-Brewster.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[11. prosinca]] [[1781.]]
| mjesto_rođenja = [[Jedburgh]], [[Škotska]], [[Ujedinjeno kraljevstvo]]
| datum_smrti = [[10. veljače]] [[1868.]]
| mjesto_smrti = [[Allerby]], [[Cumbria]], [[Ujedinjeno kraljevstvo]]
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Škoti|Škot]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Fizika]], [[matematika]] [[Astronomija]]
| radna_institucija = [[Sveučilište u Edinburghu]], Sveučilište u St Andrewsu (Škotska)
| alma_mater = [[Sveučilište u Edinburghu]]
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti =
| poznat_po = [[Brewsterovo pravilo]], [[Kaleidoskop]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = Član [[Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti|Kraljevskog društva]] (1815.) [[Copleyeva medalja]] (1815.)
| religija =
| fusnote =
}}

'''David Brewster''' ([[Jedburgh]], 11. prosinca 1781. – [[Allerby]], 10. veljače 1868.), škotski [[fizičar]]. Istraživao [[Refrakcija |refrakciju]] ([[lom svjetlosti]]) i [[Polarizirana svjetlost|polarizaciju svjetlosti]]. Našao je pravilo prema kojemu je lomljena zraka potpuno linearno polarizirana ako [[svjetlost]] pada na ravnu plohu pod takvim kutem ([[Brewsterov kut]]) da su reflektirana i lomljena zraka okomite. Upadni [[kut]] ''α'' zrake svjetlosti je Brewsterov kut ako je:

:<math> \tan\alpha = \frac{n_2}{n_1} </math>

gdje su: ''n1'' i ''n2'' - [[indeks loma|indeksi loma]] sredstava. Na primjer Brewsterov kut za [[zrak]]–[[staklo]] približno je 56°.

Brewster je izumio [[kaleidoskop]] (1817.) i usavršio [[stereoskop]] (1839.). Član Kraljevskog društva ([[Engleski jezik|eng]]. ''Royal Society'') od 1815. i Kraljevske švedske akademije znanosti od 1821. <ref> '''Brewster, David''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=9454] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018. </ref>

== Brewsterov zakon ==
{{glavni|Brewsterovo pravilo}}
[[datoteka:Polarizirana svjetlost 6.pdf|mini|desno|300px|Brewsterovo pravilo je pravilo prema kojemu je lomljena zraka ([[refrakcija]]) potpuno [[Polarizirana svjetlost|linearno polarizirana]] ako [[svjetlost]] pada na ravnu plohu pod takvim kutem da su odbijena ([[Refleksija|reflektirana]]) i lomljena zraka okomite.]]
D. Brewster je ispitivanjem dokazao da od nepolariziranog vala svjetlosti refleksijom na prozirnom sredstvu nastaje polarizirani val samo onda, kad je kut između reflektirane (polarizirane) i lomljene zrake pravi kut, to jest kada je:

:<math>\alpha + \beta = 90^\circ </math>

Budući da je [[indeks loma]] ''n'':

:<math> n = \frac{\sin\alpha}{\sin\beta} </math>

a iz prvog izraza izlazi:

:<math>\beta = 90^\circ - \alpha </math>

to je:

:<math> n = \frac{\sin\alpha}{\sin(90^\circ - \alpha)} = \frac{\sin\alpha}{\cos\alpha} </math>

pa je:

:<math> n = \tan\alpha </math>

Prema tome Brewsterov zakon glasi: '''Ako je tangens kuta upadanja nepolarizirane zrake na neko prozirno sredstvo jednak indeksu loma toga sredstva, onda je reflektirana zraka potpuno (totalno) polarizirana.'''

Kako je indeks loma stakla ''n'' = 1,53 to iz jednadžbe ''n = tg α'' izlazi da je kut totalne polarizacije za staklo ''α'' ≈ 57°. Reflektirana svjetlost je polarizirana i kod drugih upadnih kutova, ali samo djelomično. Refleksijom na vodi nastaje potpuna polarizacija kada je ''tg α'' = 4/3, odnosno ''α'' ≈ 53°. Kut upadanja ''α'', za koji je odbijena (reflektirana) zraka potpuno (totalno) polarizirana zove se kut potpune polarizacije. Titranje u polariziranoj zraci, koja se odbije refleksijom nepolarizirane svjetlosti je okomito na ravninu upadanja. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

== Kaleidoskop ==
{{glavni|Kaleidoskop}}
[[datoteka:Teleidoscope animation.gif|mini|lijevo|200px|Unutrašnjost kaleidoskopa.]]
'''Kaleidoskop''' ([[Engleski jezik|eng]]. ''kaleidoscope'', od kalo- + [[Grčki jezik|grč]]. ''εἶδος'': slika + -skop) [[optika|optička]] je naprava, [[cijev]] duž koje su postavljena najčešće tri pravokutna [[zrcalo|zrcala]], međusobno nagnuta pod oštrim kutom, obično od 60° ili 72°. Na jednoj je strani cijevi otvor za promatračevo [[oko]], a na drugoj prozirna komorica u kojoj se nalaze šarena stakalca ili neki drugi sitni pomični predmeti. Kako cijev se vrti (rotira), sitni predmeti na njezinu kraju mijenjaju položaje, a višestrukom refleksijom nastaje niz centralnosimetričnih figura, koje tvore vrlo lijepe slike. Izumio ga je i patentirao David Brewster 1817. <ref> '''kaleidoskop''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=29889] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018. </ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Brewster, David}}
[[Kategorija: Britanski fizičari]]
[[Kategorija: Životopisi, Škotska]]

David Brewster - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnih znakova

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica