Daurija - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{ru}}' u '{{rus oznaka}}'

2025-06-02T02:21:03Z

Zamjena teksta - '{{ru}}' u '{{rus oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 2. lipanj 2025. u 02:21
Redak 21:		Redak 21:
	[[Slika:CEM-44-La-Chine-la-Tartarie-Chinoise-et-le-Thibet-1734-Amur-2572.jpg\|mini\|lijevo\|<center>Daurija (''Tagour'') smještena između rijeka [[Nonni]] i [[Amur]] na francuskoj karti iz 1734 . ''[[Albazin\|Yaxa]]'' je bio Daurski grad prije njegova pada pod [[Jarofej Kabarov\|Kabarov]]im ruskim osvajačima 1651.]]		[[Slika:CEM-44-La-Chine-la-Tartarie-Chinoise-et-le-Thibet-1734-Amur-2572.jpg\|mini\|lijevo\|<center>Daurija (''Tagour'') smještena između rijeka [[Nonni]] i [[Amur]] na francuskoj karti iz 1734 . ''[[Albazin\|Yaxa]]'' je bio Daurski grad prije njegova pada pod [[Jarofej Kabarov\|Kabarov]]im ruskim osvajačima 1651.]]
	==Povijest==		==Povijest==
	Kitanskog podrijetla, Dauri su bili nomadski jahači koji su u 17. stoljeću obitavali uz rijeku [[Šilka]] do spajanja s rijekom [[Argun (azijska rijeka)\|Argun]], čime nastaje gornji [[Amur]]. To golemo područje od oko 1.000 km² je postalo poznato kao Daurija. Sredinom 17. st. potpali su pod vlast [[Mandžurci\|mandžurijske]] [[kina\|kineske]] [[Dinastija Qing\|dinastije Qing]] koja je skršila otpor [[Evenki]]-Daurskog saveza 1640. god. No, već početkom 1650-ih ruski poduzetnik [[Jarofej Kabarov]] vodio je kozačke konjanike u osvajački pohod u ovom području. Zbog kozačkih racija Dauri su se većinom odselili na obale rijeke [[Nen (rijeka)\|Nen]] u kineskoj Unutarnjoj Mongoliji, gdje i danas živi njihov veliki broj. U Dauriji, grad Yaxa je postao rusko središte Albazin, kojega su Kinezi ponovno osvojili tek 1680-ih<ref>Vadim Turayev, O karakteru omaški u objavljenim dokumentima ruskih istraživača iz 17. stoljeća ''([http://zab.chita.ru/archiv.php?gurnal=12&article=252 О ХАРАКТЕРЕ КУПЮР В ПУБЛИКАЦИЯХ ДОКУМЕНТОВ РУССКИХ ЗЕМЛЕПРОХОДЦЕВ XVII] {{Webarchive\|url=https://archive.is/20041230211733/http://zab.chita.ru/archiv.php?gurnal=12&article=252 \|date=30. prosinca 2004. }})'' {{ru}} Pristupljeno 13. srpnja 2017.</ref>.		Kitanskog podrijetla, Dauri su bili nomadski jahači koji su u 17. stoljeću obitavali uz rijeku [[Šilka]] do spajanja s rijekom [[Argun (azijska rijeka)\|Argun]], čime nastaje gornji [[Amur]]. To golemo područje od oko 1.000 km² je postalo poznato kao Daurija. Sredinom 17. st. potpali su pod vlast [[Mandžurci\|mandžurijske]] [[kina\|kineske]] [[Dinastija Qing\|dinastije Qing]] koja je skršila otpor [[Evenki]]-Daurskog saveza 1640. god. No, već početkom 1650-ih ruski poduzetnik [[Jarofej Kabarov]] vodio je kozačke konjanike u osvajački pohod u ovom području. Zbog kozačkih racija Dauri su se većinom odselili na obale rijeke [[Nen (rijeka)\|Nen]] u kineskoj Unutarnjoj Mongoliji, gdje i danas živi njihov veliki broj. U Dauriji, grad Yaxa je postao rusko središte Albazin, kojega su Kinezi ponovno osvojili tek 1680-ih<ref>Vadim Turayev, O karakteru omaški u objavljenim dokumentima ruskih istraživača iz 17. stoljeća ''([http://zab.chita.ru/archiv.php?gurnal=12&article=252 О ХАРАКТЕРЕ КУПЮР В ПУБЛИКАЦИЯХ ДОКУМЕНТОВ РУССКИХ ЗЕМЛЕПРОХОДЦЕВ XVII] {{Webarchive\|url=https://archive.is/20041230211733/http://zab.chita.ru/archiv.php?gurnal=12&article=252 \|date=30. prosinca 2004. }})'' {{rus oznaka}} Pristupljeno 13. srpnja 2017.</ref>.
	Ostatak Daurije je postao „oblast” [[Rusko Carstvo\|carske Rusije]] s glavnim gradom [[Nerčinsk]]om, a potom [[Čita (Čitska oblast, Rusija)\|Čitom]]. Bila je dijelom kratkotrajne [[SSSR\|sovjetske]] [[Dalekoistočna Republika\|Dalekoistočne Republike]] (1920. – 1922.), a od tada je bila podijeljena na [[Ruski federalni subjekti\|ruske federalne subjekte]] [[Zabajkalski kraj]] (koji je dio današnje [[Čitska oblast\|Čitske oblasti]]) i [[Burjatija]], te pokriva gotovo cijela ova dva područja.		Ostatak Daurije je postao „oblast” [[Rusko Carstvo\|carske Rusije]] s glavnim gradom [[Nerčinsk]]om, a potom [[Čita (Čitska oblast, Rusija)\|Čitom]]. Bila je dijelom kratkotrajne [[SSSR\|sovjetske]] [[Dalekoistočna Republika\|Dalekoistočne Republike]] (1920. – 1922.), a od tada je bila podijeljena na [[Ruski federalni subjekti\|ruske federalne subjekte]] [[Zabajkalski kraj]] (koji je dio današnje [[Čitska oblast\|Čitske oblasti]]) i [[Burjatija]], te pokriva gotovo cijela ova dva područja.

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T01:30:32Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 01:30
Redak 1:		Redak 1:
	{{UNESCO-svjetska baština		{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = Krajolici Daurije		\|ime mjesta = Krajolici Daurije
	\|slika = Daurian_reservate.jpg		\|slika = Daurian_reservate.jpg

WikiSysop: brisanje nepotrebnih znakova

2022-03-13T17:45:15Z

brisanje nepotrebnih znakova

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2022. u 17:45
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Daurija'''-->~~{{UNESCO-svjetska baština		{{UNESCO-svjetska baština
	\|ime mjesta = Krajolici Daurije		\|ime mjesta = Krajolici Daurije
	\|slika = Daurian_reservate.jpg		\|slika = Daurian_reservate.jpg

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-27T01:46:24Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Krajolici Daurije
|slika = Daurian_reservate.jpg
|godina = [[2017.]] (41. zasjedanje)
|vrst baštine = Prirodno dobro
|mjerilo = ix, x
|ugroženost = ne
|poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/1448/ 1448]
|država = {{ZD+X/R|RUS}} {{ZD+X/M|MNG}}
 
{{Lokacijska karta|Mongolija|width=250|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|label=Daurija|position=left
|lat_deg=49|lat_min=55|lat_sec=49|lat_dir=N
|lon_deg=115|lon_min=25|lon_sec=32|lon_dir=E
}}Lokacija Daurije u Mongoliji
}}
'''Daurija''' ([[ruski]]: Даурия, [[mongolski jezik]]: Дагуурстан), '''Transbajkal''' ili '''Zabajkalje''' (ruski: Забайка́лье) je planinska regija istočno (ili „iza”) [[Bajkalsko jezero|Bajkalskog jezera]] koje se nalazi u pograničnom području između [[Mongolija|Mongolije]] i [[Rusija|Rusije]] (manji dio). Naziv je dobila po mongolskom narodu [[Daguri]] (ili Dauri) koji govori [[Daurski jezik]], a koji obitava na širokom području Daurije u Rusiji i Mongoliji, te sjeverne [[Unutarnja Mongolija|Unutarnje Mongolije]] u [[Kina|Kini]].
{{Široka slika|Daursky Nature Reserve banner.jpg|800px|<center>Daurski rezervat biosfere (Rusija)|40%|left}}
God. 2017. [[rezervat biosfere]] Dornod (njenih 858.803 ha), uz ruski Daurski rezervat biosfere (208.600 ha), te mongolska jezera Chuh-Nuur (7.361 ha) i Ugtam prirodno sklonište (46.160 ha), upisani su na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]] pod nazivom '''Krajolici Daurije''' kao „izvanredan primjer stepske eko-regije s jedinstvenim suhikm i vlažnim razdobljima koji su doveli do velike raznolikosti vrsta i ekosustava globalnog značaja”<ref name=UNESCO>[http://whc.unesco.org/en/list/1448/ Landscapes of Dauria] na službenim stranicama [[UNESCO]]-a {{eng oznaka}} Pristupljeno 13. srpnja 2017.</ref>.
[[Slika:CEM-44-La-Chine-la-Tartarie-Chinoise-et-le-Thibet-1734-Amur-2572.jpg|mini|lijevo|<center>Daurija (''Tagour'') smještena između rijeka [[Nonni]] i [[Amur]] na francuskoj karti iz 1734 . ''[[Albazin|Yaxa]]'' je bio Daurski grad prije njegova pada pod [[Jarofej Kabarov|Kabarov]]im ruskim osvajačima 1651.]]
==Povijest==
Kitanskog podrijetla, Dauri su bili nomadski jahači koji su u 17. stoljeću obitavali uz rijeku [[Šilka]] do spajanja s rijekom [[Argun (azijska rijeka)|Argun]], čime nastaje gornji [[Amur]]. To golemo područje od oko 1.000 km² je postalo poznato kao Daurija. Sredinom 17. st. potpali su pod vlast [[Mandžurci|mandžurijske]] [[kina|kineske]] [[Dinastija Qing|dinastije Qing]] koja je skršila otpor [[Evenki]]-Daurskog saveza 1640. god. No, već početkom 1650-ih ruski poduzetnik [[Jarofej Kabarov]] vodio je kozačke konjanike u osvajački pohod u ovom području. Zbog kozačkih racija Dauri su se većinom odselili na obale rijeke [[Nen (rijeka)|Nen]] u kineskoj Unutarnjoj Mongoliji, gdje i danas živi njihov veliki broj. U Dauriji, grad Yaxa je postao rusko središte Albazin, kojega su Kinezi ponovno osvojili tek 1680-ih<ref>Vadim Turayev, O karakteru omaški u objavljenim dokumentima ruskih istraživača iz 17. stoljeća ''([http://zab.chita.ru/archiv.php?gurnal=12&article=252 О ХАРАКТЕРЕ КУПЮР В ПУБЛИКАЦИЯХ ДОКУМЕНТОВ РУССКИХ ЗЕМЛЕПРОХОДЦЕВ XVII] {{Webarchive|url=https://archive.is/20041230211733/http://zab.chita.ru/archiv.php?gurnal=12&article=252 |date=30. prosinca 2004. }})'' {{ru}} Pristupljeno 13. srpnja 2017.</ref>.
Ostatak Daurije je postao „oblast” [[Rusko Carstvo|carske Rusije]] s glavnim gradom [[Nerčinsk]]om, a potom [[Čita (Čitska oblast, Rusija)|Čitom]]. Bila je dijelom kratkotrajne [[SSSR|sovjetske]] [[Dalekoistočna Republika|Dalekoistočne Republike]] (1920. – 1922.), a od tada je bila podijeljena na [[Ruski federalni subjekti|ruske federalne subjekte]] [[Zabajkalski kraj]] (koji je dio današnje [[Čitska oblast|Čitske oblasti]]) i [[Burjatija]], te pokriva gotovo cijela ova dva područja.

==Zemljopisne odlike==
[[Slika:White-naped_crane_arp.jpg|mini|<center>[[Daurski ždral]] ''(Antigone vipio)'']]
Veliki dio ruske Daurije pripada [[Daurski rezervat biosfere|Daurskom rezervatu biosfere]] (''Даурский заповедник'') od 208.600 ha<ref>[http://www.rusnature.info/zap/093.htm Daursky Nature Reserve], www.rusnature.info {{eng oznaka}} Pristupljeno 13. srpnja 2017.</ref>, koji se preko granice nastavlja na golemi mongolski [[rezervat biosfere Dornod]] od 8.429.072 ha<ref>"[http://www.unesco.org/new/en/natural-sciences/environment/ecological-sciences/biosphere-reserves/world-network-wnbr/ World Network of Biosphere Reserves]", Ecological Sciences for Sustainable Development, UNESCO {{eng oznaka}} Pristupljeno 13. srpnja 2017.</ref>, što čini najveće nedirnuto travnato područje na svijetu.

<gallery>
Slika:Tschita0132.JPG|<center>[[Čita (Čitska oblast, Rusija)]] je upravno središte ruske Daurije
Slika:%D0%9E%D0%B7%D0%B5%D1%80%D0%BE_%D0%97%D1%83%D0%BD-%D0%A2%D0%BE%D1%80%D0%B5%D0%B9_(6).JPG|<center>Jezero [[Zun-Torey]]
Slika:Торейские озера.JPG|<center>Torejskijsko jezero
Slika:Участок Адон-Челон.JPG|<center>Stepa u Borzinskom rejonu
</gallery>

==Bioraznolikost==

Daurija je prekrivena različitim vrstama [[stepa]], travnatih i šumovitih, s mnogo [[jezero|jezera]] i [[močvara]] koji služe kao obitavalište velike [[bioraznolikost]]i. Krajolik Daurije je dom za milijune [[ugrožena vrsta|ugroženih]] [[ptice selice|migracijskih ptica]], kao što su [[Daurski ždral]] ''(Antigone vipio)'', [[Velika droplja]] (''Otis tarda'') i [[Daurska lastavica]] (''Cecropis daurica''). Ovo područje je također glavna migracijska ruta za [[Mongolska gazela|Mongolske gazele]] (''Procapra gutturosa'')<ref name=UNESCO/>, a mogu se pronaći i vrste sisavaca kao što su [[Pallasova mačka]] (Otocolobus manul) i [[Daurski jež]] (''Mesechinus dauuricus'').

==Izvori==
{{izvori}}

{{Svjetska baština u Mongoliji}}
{{Svjetska baština u Rusiji}}

{{coord|49|55|49|N|115|25|32|E|scale:100000_source:frwiki|display=title}}

[[Kategorija:Zemljopis Rusije]]
[[Kategorija:Zemljopis Mongolije]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Rusiji]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Mongoliji]]
[[Kategorija:Rezervati biosfere u Aziji]]
[[Kategorija:Sibir]]