WikiSysop: čišćenje redirekcija za infookvir monarh

2022-03-07T09:00:29Z

čišćenje redirekcija za infookvir monarh

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 09:00
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Darije I. Veliki'''-->{{~~Monarh~~		<!--'''Darije I. Veliki'''-->{{Infookvir monarh
	\| ime = Darije Veliki		\| ime = Darije Veliki
	\| titula = '''[[Veliki kralj]] [[Ahemenidsko Carstvo\|Perzijskog Carstva]]'''		\| titula = '''[[Veliki kralj]] [[Ahemenidsko Carstvo\|Perzijskog Carstva]]'''

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-16T07:01:59Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 16. studeni 2021. u 07:01
Redak 78:		Redak 78:
	[[Datoteka:Smuglewicz-Posłowie scytyjscy przed Dariuszem.jpg\|mini\|desno\|250px\|[[Skiti\|Skitski]] poslanici kod Darija Velikog, naslikao Franciszek Smuglewicz krajem [[18. stoljeće\|18. stoljeća]]]]		[[Datoteka:Smuglewicz-Posłowie scytyjscy przed Dariuszem.jpg\|mini\|desno\|250px\|[[Skiti\|Skitski]] poslanici kod Darija Velikog, naslikao Franciszek Smuglewicz krajem [[18. stoljeće\|18. stoljeća]]]]

	Darije Veliki je [[512. pr. Kr.]] krenuo u rat protiv nomadskih [[Skiti\|Skita]]. Velika perzijska armija je prešla [[Bospor]], zauzela istočnu [[Skudra\|Trakiju]] dok se [[Egejska Makedonija\|Makedonija]] dobrovoljno priključila Perziji, te prešla [[Dunav]].<ref name="Cernenko">{{~~cite book~~ \|last=Cernenko \|first=E. V. \|author-link=Yevhen Chernenko \|year=2012 \|chapter= \|editor-last= \|editor-first= \|editor-link= \|title=The Scythians 700–300 BC \|url=https://books.google.com/books?id=ByzDCwAAQBAJ \|series= \|language= \|volume= \|edition= \|location= \|publisher=[[Bloomsbury Publishing]] \|page= \|pages= \|isbn=978-1780967738 \|archive-url= \|archive-date= \|access-date= \|via= \|quote= \|ref=harv}}</ref> Svrha ove ekspedicije bilo je udar na [[Nomadi\|nomadska plemena]] s leđa i time osigurati sigurnost sjevernih granica carstva. Međutim, cijeli plan se zasnivao na netočnoj geografskoj pretpostavki koju je kasnije ponovio i [[Aleksandar Makedonski]]; vjerovali su kako je zapadna [[Indija]] neposredno uz istočne obale rijeke [[Don]] i [[Crno more\|Crnog mora]]. Nakon što su otišli predaleko u stepe, morali su se povući zbog predugih linija opskrbe i dezorijentiranosti. Prema grčkim izvorima ([[Herodot]]) Perzijanci su stigli čak i do rijeke [[Volga\|Volge]], no podatak nije pouzdan.		Darije Veliki je [[512. pr. Kr.]] krenuo u rat protiv nomadskih [[Skiti\|Skita]]. Velika perzijska armija je prešla [[Bospor]], zauzela istočnu [[Skudra\|Trakiju]] dok se [[Egejska Makedonija\|Makedonija]] dobrovoljno priključila Perziji, te prešla [[Dunav]].<ref name="Cernenko">{{Citiranje knjige \|last=Cernenko \|first=E. V. \|author-link=Yevhen Chernenko \|year=2012 \|chapter= \|editor-last= \|editor-first= \|editor-link= \|title=The Scythians 700–300 BC \|url=https://books.google.com/books?id=ByzDCwAAQBAJ \|series= \|language= \|volume= \|edition= \|location= \|publisher=[[Bloomsbury Publishing]] \|page= \|pages= \|isbn=978-1780967738 \|archive-url= \|archive-date= \|access-date= \|via= \|quote= \|ref=harv}}</ref> Svrha ove ekspedicije bilo je udar na [[Nomadi\|nomadska plemena]] s leđa i time osigurati sigurnost sjevernih granica carstva. Međutim, cijeli plan se zasnivao na netočnoj geografskoj pretpostavki koju je kasnije ponovio i [[Aleksandar Makedonski]]; vjerovali su kako je zapadna [[Indija]] neposredno uz istočne obale rijeke [[Don]] i [[Crno more\|Crnog mora]]. Nakon što su otišli predaleko u stepe, morali su se povući zbog predugih linija opskrbe i dezorijentiranosti. Prema grčkim izvorima ([[Herodot]]) Perzijanci su stigli čak i do rijeke [[Volga\|Volge]], no podatak nije pouzdan.

	==== Afrika ====		==== Afrika ====

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-02T02:39:12Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Monarh
| ime = Darije Veliki
| titula = '''[[Veliki kralj]] [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]]'''
| slika =[[Datoteka:Darius.jpg|200px]] ''Darije I. prema obrisima reljefa u [[Behistunski zapisi|Behistunu]], [[Iran]]''
| opis slike = Darije I. prema obrisima reljefa u [[Behistunski zapisi|Behistunu]], [[Iran]]
| vladavina = rujan [[522. pr. Kr.|522.]] - listopad [[486. pr. Kr.]] (36 godina)
| krunidba = [[522. pr. Kr.]]
| ostale titule = [[Veliki kralj]] [[Ahemenidsko Carstvo|Perzije]], [[faraon]] [[Drevni Egipat|Egipta]], [[kralj]] [[Babilonija|Babilona]]
| puno ime = Darije I. Veliki od Perzije
| datum rođenja = [[549. pr. Kr.]]
| mjesto rođenja =
| datum smrti = [[486. pr. Kr.]]
| mjesto smrti = [[Perzepolis]]
| mjesto pokopa = [[Nakš-e Rustam]]
| datum pokopa =
| prethodnik = [[Smerdis]]
| nasljednik = [[Kserkso I.|Kserkso I. Veliki]]
| način nasljeđivanja =
| prijestolonasljednik = [[Kserkso I.|Kserkso I. Veliki]]
| suprug =
| supruga =
| supruga 1 = [[Atosa]]
| supruga 2 = [[Artistona]]
| supruga 3 = [[Parmis]]
| supruga 4 = ''itd.''
| supruga 5 =
| supruga 6 =
| supruga 7 =
| supruga 8 =
| djeca = [[Kserkso]], [[Ahemen (satrap)|Ahemen]], [[Masist]], Histasp, Arsam, [[Artazostra]], brojni drugi.
| obitelj =
| dinastija = [[Ahemenidi]]
| vladarska himna =
| otac = [[Histasp]]
| majka = Rodoguna
}}

'''Darije I. Veliki''', ([[549. pr. Kr.|549.]] - [[486. pr. Kr.]]), [[Perzijanci|perzijski]] je [[veliki kralj]] iz [[iran]]ske dinastije [[Ahemenidi|Ahemenida]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.iranica.com/newsite/articles/v7f1/v7f134.html |accessdate=10. lipnja 2009. |title=Darije Veliki (enciklopedija Iranica) |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070313124643/http://www.iranica.com/newsite/articles/v7f1/v7f134.html |archivedate=13. ožujka 2007. }}</ref> koji je vladao [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskim Carstvom]] od [[522. pr. Kr.|522.]] do [[486. pr. Kr.]] Ostao je zapamćen kao jedan od najvećih [[Stari vijek|starovjekovnih]] vladara. Njegovo ime Darije (Dārayavahuš) prevedeno sa [[Perzijski jezik|staroperzijskog]] znači ''Dobri vladar''<ref>[http://books.google.com/books?id=jXuFAAAAIAAJ&printsec=titlepage&source=gbs_summary_r&cad=0#PPA185,M1 Henry Creswicke Rawlinson: „Perzijski zapisi na klinastom pismu“ (''The Persian Cuneiform Inscription'')]</ref><ref>[http://www.avesta.org/znames.htm Zoroastrijska imena (Avesta.org)]</ref>. Poput većine [[Perzijanci|Perzijanaca]], Darije je bio sljedbenik [[Ahura Mazda|Ahure Mazde]], [[Zoroastrizam|zoroastrijske religije]]<ref>[http://www.iranica.com/newsite/articles/v1f7/v1f7a009.html Ahura Mazda (enciklopedija Iranica)]</ref>. Nakon što je ugušio niz pobuna u istočnim provincijama, proveo je reorganizaciju državne uprave. Podijelio je državu na pokrajine ([[satrap]]ije) kojima je dao odgovarajuću autonomiju, ali je odvojio civilnu i vojnu vlast u njima da onemogući separatizam. Centralnu vlast pojačao je poreznim sustavom kojim su se ogromne količine novca slijevale u njegovu riznicu. Jedinstvu carstva služila je i prometna mreža koju je razvio, osobito popularna „[[Kraljevska cesta]]“. Sagradio je i novu perzijsku prijestolnicu, veličanstveni [[Perzepolis]]. Nakon što je uredio državu, ekonomiju i vojsku, krenuo je u proširenje carstva. [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijsko Carstvo]] je u njegovo doba postalo [[Popis najvećih carstava|najveća starovjekovna država]], veća i od kasnijeg [[Aleksandar Veliki|Aleksandrovog]] i [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]].

== Dolazak na vlast ==

Darije I. je pripadao plemićkoj obitelji unutar [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]]. Bio je rođak [[Kambiz II.|Kambiza II.]], nasljednika [[Kir Veliki|Kira Velikog]]. Poslije ubojstva Kambiza II. [[522. pr. Kr.]], [[magi]]jski uzurpator prijestolja [[Smerdis|Gaumata]] je nesmetano vladao kao tobožnji [[Smerdis]], ubijeni sin Kira Velikog i brat Kambriza II. Nitko se nije usudio ustati protiv lažnog kralja, osim Darija I. koji uz pomoć šest plemića iznenađuje i ubija uzurpatora [[522. pr. Kr.]] Darije Veliki tada postaje perzijski [[veliki kralj]]. Ženi se s [[Atosa|Atosom]], ženom lažnog velikog kralja i kćerkom Kira Velikog. Imali su sina [[Kserkso I.|Kserksa I.]], koji će naslijediti oca.
Iznenadnu promjenu na vrhu države vladari perzijskih provincija su vidjeli kao dobru priliku da dobiju nezavisnost. U [[Suza (Iran)|Suzi]], [[Babilon]]u, [[Medija|Mediji]] i [[Sagartija|Sagartiji]] uzurpatori su skupljali armije iza sebe. Međutim, Darije u dvije godine smiruje sve te pobune. Čak je i [[Babilon]], koji se dva puta pobunio, priznao vlast Darija Velikog.

== Carstvo ==

=== Organizacija ===
Veliki reformist i organizator Darije potpuno je izmijenio perzijski administrativni i [[Pravo|pravni sustav]]. Njegova revizija odnosila se na zakone svjedočenja, depozita, [[Korupcija|podmićivanja]] i [[Nasilje|nasilja]]. Mnogi narodi iz Darijevog vremena počeli su koristiti [[Perzijski|perzijsku]] riječ ''dāta'' (zakon, kraljev zakon) za dokumente, što se zadržalo do današnjeg dana.

Preko njegovih reformi i organizacije [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijsko Carstvo]] postaje restaurirano naslijeđe carstva [[Kir Veliki|Kira Velikog]]. Njegova organizacija carstva u 20 pokrajina ([[satrap]]ija) kojima su upravljali lokalni vladari, koji su imali pravo na specifične zakone, propise, tradicije i elitu. Visok stupanj lokalne političke autonomije nije uključivao i ovlast nad vojskom. Porezni sustav omogućavao je ogromne prihode u [[Zlato|zlatu]] i [[Srebro|srebru]].

Svaka provincija je također imala nezavisnog financijskoga kontrolora, nezavisnog vojnog koordinatora, te [[satrap]]a koji je kontrolirao administraciju i [[zakon]]. Sva trojica su direktno odgovarali kralju. Ovaj sustav organizacije i podjela vlasti bio je razlog stabilnosti i cjelovitosti zemlje, jer su šanse za pobunu ili separaciju smanjene na minimum. Darije je također povećao i broj članova državne uprave koja se sastojala od pisara, koji su promicali zakone i odredbe diljem carstva.

Vojnici mnogih naroda sudjelovali su u Darijevoj armiji, uključujući [[Asirija|Asirce]], [[Fenicija|Feničane]], [[Babilonija|Babilonce]], [[Indija|Indijce]], [[Drevni Egipat|Egipćane]], [[Grci|Grke]], [[Židovi|Židove]] i [[Arapi|Arape]].

=== Ekonomija i trgovina ===
[[Datoteka:Achaemenid coin daric 420BC front.jpg|mini|Perzijski zlatni [[darik]] iz [[490. pr. Kr.]]]]

Među ostalim, Darije je poznat i kao sjajan [[Ekonomija|ekonomist]]. Reformirao je ekonomski sustav i uveo zlatni [[novac]] „[[darik]]“ kao fiksno platežno sredstvo. Razvijao je trgovinu unutar carstva i s udaljenim zemljama. Na primjer, slao je ekspedicije na čelu s [[Karija|karijskim]] kapetanom Skilaksom koje su istraživale cijelu obalu [[Indijski ocean|Indijskog oceana]] od [[Indija|Indije]] do [[Afrika|Afrike]]. Tijekom njegove vladavine populacija je narasla, a u gradovima cvate industrija.

Fizikalne veličine poput [[Masa|mase]] i [[Dužina|dužine]] su standardizirane tzv. „kraljevskom mjerom“, iako su Egipćani i Babilonci nastavili koristiti se vlastitim mjernim jedinicama. Takvi propisi pojednostavnili su međunarodnu trgovinu što je imalo velik utjecaj na rast perzijskog gospodarstva, kao i razvoj komunikacija i administrativne mreže.

=== Ljudska prava ===

Darije je nastavio proces [[Tolerancija|religijske tolerancije]] prema podređenim narodima<ref>[http://www.iranchamber.com/history/darius/darius.php Darije Veliki (Iran Chamber)]</ref>, što je započeto još u doba njegovih prethodnika [[Kir Veliki|Kira Velikog]] i [[Kambiz II.|Kambiza II.]] Darije je osobno bio [[Zoroastrizam|zoroastrijski]] [[Monoteizam|monoteist]]; u kraljevskim zapisima Ahura Mazda se spominje kao jedini bog. Nasuprot [[Perzijanci]]ma i [[Židovi]]ma, većina naroda [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Perzijskog Carstva]] prakticirala je [[politeizam]]. Bio je dosljedan i prema perzijskoj zabrani ropstva, primjerice graditelji [[Perzepolis]]a i drugih perzijskih zdanja bili su plaćeni, što je bio revolucionarni pristup za to doba. [[Ljudska prava]] su također poštivana kao u doba njegovih prethodnika, što se prije svega odnosilo na famozni [[Kirov cilindar]] (prvi pisani dokument o [[Ljudska prava|ljudskim pravima]] u povijesti), prema kojem se svi ljudi rađaju jednaki i s istim pravima.

== Vanjska politika ==

=== Diplomacija ===
[[Datoteka:Achaemenid Empire.jpg|mini|desno|400px|[[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo]] krajem [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća p. n. e.]]]]

[[Ahemenidsko Carstvo|Perzija]] je tijekom vladavine Darija Velikog imala kontakte s [[Kartaga|Kartagom]] (prema zapisima sa [[Nakš-e Rustam]]a), te [[Sicilija|Sicilijom]] i [[Apeninski poluotok|Italijom]]. Darije se kao vladar pokazao vrlo dobroćudnim nastavljajući politiku njegova djeda Kira Velikog, pa je priznavao sve religije, npr. [[Židovi]]ma je dozvolio i financirao obnovu [[Jeruzalemski hram|Salomonovog hrama]] u [[Jeruzalem]]u kojeg su srušili [[Babilonija|Babilonci]]. U [[Drevni Egipat|Egiptu]] se njegovo ime spominje na [[hram]]ovima izgrađenima u [[Memfis]]u, [[Edfu]]u i [[Siwa (oaza)|Velikoj Oazi]]. U egipatskoj tradiciji Darije se smatra jednim od najvećih dobrotvora i zakonodavaca u egipatskoj povijesti. Sličan odnos Darije je imao i prema [[Grci]]ma kojima je financirao gradnju velikih [[Grčki hram|hramova]], ukidao [[ropstvo]] u [[Stara Grčka|grčkim gradovima]], te [[Apolon]]ova ''sveta područja'' oslobađao od poreza. To je stvorilo velike simpatije [[Jonija|jonskih]] i [[Egejska Makedonija|makedonskih]] Grka prema Dariju pa su stali na perzijsku stranu tijekom [[Grčko-perzijski ratovi|Grčko-perzijskih ratova]].

=== Vojne ekspedicije ===

==== Azija ====

[[Datoteka:Smuglewicz-Posłowie scytyjscy przed Dariuszem.jpg|mini|desno|250px|[[Skiti|Skitski]] poslanici kod Darija Velikog, naslikao Franciszek Smuglewicz krajem [[18. stoljeće|18. stoljeća]]]]

Darije Veliki je [[512. pr. Kr.]] krenuo u rat protiv nomadskih [[Skiti|Skita]]. Velika perzijska armija je prešla [[Bospor]], zauzela istočnu [[Skudra|Trakiju]] dok se [[Egejska Makedonija|Makedonija]] dobrovoljno priključila Perziji, te prešla [[Dunav]].<ref name="Cernenko">{{cite book |last=Cernenko |first=E. V. |author-link=Yevhen Chernenko |year=2012 |chapter= |editor-last= |editor-first= |editor-link= |title=The Scythians 700–300 BC |url=https://books.google.com/books?id=ByzDCwAAQBAJ |series= |language= |volume= |edition= |location= |publisher=[[Bloomsbury Publishing]] |page= |pages= |isbn=978-1780967738 |archive-url= |archive-date= |access-date= |via= |quote= |ref=harv}}</ref> Svrha ove ekspedicije bilo je udar na [[Nomadi|nomadska plemena]] s leđa i time osigurati sigurnost sjevernih granica carstva. Međutim, cijeli plan se zasnivao na netočnoj geografskoj pretpostavki koju je kasnije ponovio i [[Aleksandar Makedonski]]; vjerovali su kako je zapadna [[Indija]] neposredno uz istočne obale rijeke [[Don]] i [[Crno more|Crnog mora]]. Nakon što su otišli predaleko u stepe, morali su se povući zbog predugih linija opskrbe i dezorijentiranosti. Prema grčkim izvorima ([[Herodot]]) Perzijanci su stigli čak i do rijeke [[Volga|Volge]], no podatak nije pouzdan.

==== Afrika ====

Darije je neposredno prije smrti pripremao gušenje pobune u [[Drevni Egipat|Egiptu]] no umro je [[486. pr. Kr.]] pa je pobunu ugušio njegov sin [[Kserkso]].

==== Europa ====
{{glavni|Grčko-perzijski ratovi}}

Europski [[Grci]] poput polisa [[Atena (polis)|Atene]] i [[Eretrija|Eretrije]] pomaganjem [[Jonski ustanak|Jonskog ustanka]] i [[Gusari|gusarenjem]] u [[Egejsko more|Egejskom moru]] započinju rat s Perzijom. Nakon što su Atenjani razorili grad [[Sard]], Darije Veliki se zakleo na osvetu. Odlučujuća bitka odigrala se [[494. pr. Kr.]] kod Lade na ulazu u [[milet]]sku luku. Perzijska flota, sastavljena od [[Drevni Egipat|egipatskih]] i [[Fenicija|feničanskih]] brodova, razbila je grčke snage. [[Milet]] je osvojen i podčinjen. Ovi događaji označili su slom Jonskog ustanka.

Nekoliko godina poslije sloma [[Jonski ustanak|Jonskog ustanka]] Darije je pripremio pohod na [[Stara Grčka|Grčku]]. Prva perzijska ekspedicija [[492. pr. Kr.]] doživjela je krah u oluji kod [[Brdo Atos|Atosa]]; Perzijanci pod zapovjedništvom [[Datis]]a i [[Artafern Mlađi|Artaferna]] su se dvije godine poslije iskrcali na [[Periferija Atika|Atici]], ali ih je [[Atena (polis)|atenska]] vojska pod vodstvom vojskovođe [[Miltijad Mlađi|Miltijada]] porazila u [[Bitka kod Maratona|Maratonskoj bitci]]<ref>[http://www.britannica.com/eb/article-1714/Darius-I Darije I. Veliki (enciklopedija Britannica)]</ref>. Poslije Darijeve smrti ekspediciju protiv europske Grčke nastavio je njegov sin Kserkso Veliki koji je u znak odmazde spalio [[Atena (polis)|Atenu]] i [[Eretrija|Eretriju]].

== Graditeljski projekti ==

=== Perzepolis ===
{{glavni|Perzepolis}}

[[Datoteka:Bull capital Apadana Louvre AOD1 (1).jpg|mini|200px|[[Kapitel]] [[Ahemenidsko Carstvo|perzijskog]] stupa iz [[Apadana|apadane]] u Darijevoj palači u '''[[Suza (Iran)|Suzi]]''' ([[6. stoljeće pr. Kr.]])]]

Darije je bio veliki graditelj, pa su tijekom njegove vladavine izgrađeni mnogi veliki [[Arhitektura|arhitektonski]] i građevinski projekti. Najznačajniji projekt bio je gradnja novog glavnog grada '''[[Perzepolis]]a''', remek-djela drevne arhitekture. S obzirom da se dotadašnji glavni grad [[Pasargad]] uglavnom dovodio u kontekst njegovih prethodnika [[Kir Veliki|Kira Velikog]] i [[Kambiz II.|Kambiza II.]], Darije je odlučio sagraditi novi. Zgrade u Perzopolisu su zbijene na prirodnoj kamenoj terasi čija površina iznosi oko 500 x 273 metra. Krovove velikih dvorana podupirali su višestruki stupovi, od kojih su se neki sačuvali (uglavnom kameni). Stupovi su bili visoki 20 metara što ih čini najvišim i najtanjim (u odnosu na visinu) starovjekovnim stupovima, a rasponi stupova od 8.65 metara su također veći od bilo kojeg arhitektonskog zdanja tog doba. S obzirom da je [[Robovlasništvo|ropstvo]] bilo zabranjeno u Perziji, cijeli kompleks su izgradili plaćeni radnici koji su dolazili i iz [[Egipat|Egipta]], [[Indija|Indije]], [[Grčka|Grčke]], [[Kavkaz (regija)|Kavkaza]], [[Arapski poluotok|Arabije]], itd. Perzepolis je prva građevina s planiranim drenažnim sustavom, izgrađenim prije postavljanja temelja. Na terase se dolazilo karakterističnim dvostrukim stubištem, od kojih glavno vodi prema jugu do [[Apadana|apadane]] (dvorane za prijeme), a prema istoku do drugog nedovršenog ulaza koji gleda na prijestolnu dvoranu (tzv. „Dvoranu od tisuću stupova“). Darije je kasnije pokopan u grobnici [[Nakš-e Rustam]] ukopanoj u stijenama planine nedaleko od grada.

=== Suza ===
{{glavni|Suza (Iran)}}
U gradu '''[[Suza (Iran)|Suzi]]''' Darije Veliki gradi jednu od svojih rezidencijalnih palača. Na sjeveru palače nalazila se velika [[apadana]] (dvorana za prijem) s 36 stupova i kraljevskim tronom, dok se na južnoj strani nalazila raskošna palača s tri unutrašnja vrta, od kojih je najveći služio za vojsku. Na zapadnoj strani nalazio se pričuvni ulaz, a na istočnoj ''Velika vrata''. Zapisi pronađeni u Darijevoj palači detaljno opisuju kako je građena<ref name="Suza (IranTour.org)">{{Citiranje časopisa |url=http://www.irantour.org/Iran/city/SUSA.html |accessdate=7. svibnja 2009. |title=Suza (IranTour.org) |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110725051438/http://www.irantour.org/Iran/city/SUSA.html |archivedate=25. srpnja 2011. }}</ref>. Palača u Suzi očito je bila omiljena Darijeva rezidencija<ref>[http://www.livius.org/aa-ac/achaemenians/DSf.html Ahemenidski kraljevski zapisi iz Suze (Livius.org)]</ref>, jer [[Stara Grčka|grčki]] povjesničar [[Herodot]] spominje isključivo Suzu kao glavni grad Perzije, dok ne spominje [[Pasargad]] i [[Perzepolis]]. Darije je Suzu povezao [[Kraljevska cesta|Kraljevskom cestom]]<ref name="Suza (IranTour.org)"/> koja je vodila punih 2700 km do [[Sard]]a u zapadnoj [[Mala Azija|Maloj Aziji]], zbog čega je Suza postala velikim trgovačkim središtem<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/575503/Susa Suza (enciklopedija Britannica)]</ref>.
Detalji raskoša grada Suze opisani su u [[Biblija|biblijskoj]] priči o Estheri<ref>[http://www.livius.org/su-sz/susa/susa00.html Grad Suza (Livius.org)]</ref>.

=== Kraljevska cesta ===
{{glavni|Kraljevska cesta}}
[[Datoteka:Map achaemenid empire en.png|350px|desno|mini|Karta [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog carstva]] s označenom '''[[Kraljevska cesta|Kraljevskom cestom]]''']]

Da bi olakšao komunikaciju diljem golemog [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog carstva]], Darije je dao izgraditi '''[[Kraljevska cesta|Kraljevsku cestu]]'''. Cesta se protezala od [[Lidija|lidijskog]] grada [[Sard]]a na zapadu do perzijskih gradova [[Suza (Iran)|Suze]], [[Pasargad]]a i [[Perzepolis]]a na istoku. Udaljenost među dvaju gradovima bila je 2.700 km, a glasnici na konjima prelazili su taj put za samo sedam dana. Uspredbe radi, za isto putovanje pješice bilo je potrebno 90 dana, odnosno tri mjeseca. Gradnja tako dugačke i sofisticirane ceste kroz [[Mala Azija|maloazijske]] planine, [[Asirija|asirske]] pustinje, [[Babilonija|babilonske]] močvare i neprohodna područja zapadnog [[Iran]]a predstavljala je vrhunac starovjekovnog graditeljskog umijeća. Zbog njene iznimne kvatitete, cesta je korištena i u [[Rimsko Carstvo|rimsko doba]] za vrijeme [[Trajan]]a i [[Hadrijan]]a, gotovo 700 godina nakon Darijeve vladavine<ref>[http://www.livius.org/ro-rz/royal_road/royal_road.htm Kraljevska cesta (Livius.org)]</ref>.

=== Darijev kanal ===
{{glavni|Sueski kanal}}
Darije je ostao upamćen i po '''[[Sueski kanal|Sueskom kanalu]]''' kojeg je dao izgraditi između [[Nil]]a i [[Suez]]a, i kojim su perzijski brodovi prolazili iz [[Crveno more|Crvenog mora]] u [[Sredozemno more|Mediteran]] i obrnuto.

== Smrt ==
[[Datoteka:The tomb of Darius I.jpg|mini|desno|300px|Grobnica Darija Velikog, [[Nakš-e Rustam]], [[Iran]]]]

Darije Veliki umro je s 64 godine između 17. studenog i 1. prosinca [[486. pr. Kr.]] nakon mjesec dana bolesti. Ostao je upamćen kao jedan od najvećih vladara ikad što su priznali i njegovi neprijatelji [[Atena (polis)|Atenjanji]]<ref name="Darije Veliki (Livius.org)">[http://www.livius.org/da-dd/darius/darius_i_9.html Darije Veliki (Livius.org)]</ref>, a doba njegove vladavine smatra se zlatnim dobom [[Ahemenidsko Carstvo|Perzije]]. Sahranjen je u unaprijed izgrađenu grobnicu isklesanu u stijenama [[Nakš-e Rustam]]a<ref name="Darije Veliki (Livius.org)"/>, gdje se nalazi čitava serija grobnica [[Ahemenidi|perzijskih vladara]]. Darija je naslijedio njegov sin [[Kserkso I.|Kserkso I. Veliki]].

== Djeca ==

;Sa kćeri [[Gobrias (elamski satrap)|Gobriasa]]:
:Artabazan
:Ariabign
:Neimenovani sin

;Sa [[Atosa|Atosom]]
:[[Kserkso]]
:[[Ahemen (satrap)|Ahemen]]
:Histasp
:[[Masist]]
:Mandana (ponekad se poistovjećuje s Sandaucom)

;Sa [[Artistona|Artistonom]]
:Arsam
:Gobrias
:[[Artazostra]], žena [[Mardonije|Mardonija]]

;Sa [[Parmis]], kćeri [[Smerdis]]a
:Ariomard

;Sa Fratagunom
:Abrokom
:Hiperant

;Sa Fedimijom, kćeri [[Otan]]a
:Nepoznato

;Sa nepoznatim ženama'''
:Ariamen (ponekad ga se poistovjećuje s jednim od tri sina Gobriasove žene)
:Arsamen
:Neimenovana žena Artoca
:Neimenovana žena [[Dauris]]a
:Neimenovana žena [[Hijam]]a
:Sandauce (ponekad se poistovjećuje s Mandanom)
:Ištin
:Pandušaša

== Kronologija ==

* [[549. pr. Kr.]] - rođenje Darija Velikog.
* [[525. pr. Kr.]] - postaje kopljonoša [[Kambiz II.|Kambizu II.]] nakon pohoda u [[Drevni Egipat|Egiptu]].
* [[522. pr. Kr.]] - [[Smerdis|Gaumatina]] uzurpacija.
* [[522. pr. Kr.]] - smrt [[Kambiz II.|Kambiza II.]], Darijev povratak u Perziju.
* [[522. pr. Kr.]] - krunidba za Velikog kralja [[Ahemenidsko Carstvo|Perzije]].
* [[522. pr. Kr.]] - pobuna u [[Babilon]]u.
* [[521. pr. Kr.]] - još jedna pobuna u Babilonu.
* [[521. pr. Kr.]] - kraj daljnjih pobuna protiv Darija.
* [[519. pr. Kr.]] - pobjeda protiv [[Skiti|skitskih]] plemena [[Skiti#Povijest|Sakovije]].
* [[519. pr. Kr.]] - rođen Darijev sin [[Kserkso]].
* [[518. pr. Kr.]] - ekspedicije u [[Drevni Egipat|Egiptu]].
* [[515. pr. Kr.]] - osnovan [[Perzepolis]].
* [[513. pr. Kr.]] - osvojena [[Kirenaika]] (istočna [[Libija]]).
* [[513. pr. Kr.]] - pohod protiv [[Skiti|Skita]].
* [[513. pr. Kr.]] - osvojena [[Skudra|Trakija]].
* [[512. pr. Kr.]] - uvođenje [[darik]]a kao platežnog sredstva.
* [[507. pr. Kr.]] - sporazum s [[Atena (polis)|Atenom]].
* [[500. pr. Kr.]] - otvoren [[Sueski kanal]].
* [[499. pr. Kr.]] - pobuna u [[Jonija|Joniji]], uništenje [[Sard]]a.
* [[494. pr. Kr.]] - osvojen [[Milet]], kraj [[Jonski ustanak|Jonskog ustanka]].
* [[492. pr. Kr.]] - vojna ekspedicija u [[Stara Grčka|Grčkoj]] predvođena [[Mardonije]]m; mornarica teško stradala u oluji.
* [[490. pr. Kr.]] - neuspješna vojna ekspedicija protiv [[Atena (polis)|Atene]] koju su vodili [[Datis]] i [[Artafern Mlađi|Artafern]].
* [[486. pr. Kr.]] - pobuna u [[Drevni Egipat|Egiptu]].
* [[486. pr. Kr.]] - smrt Darija Velikog.

== Poveznice ==
* '''[[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo]]'''
* [[Ahemenidi]]
* [[Kir Veliki]]
* [[Kir Veliki#Kirov cilindar|Kirov cilindar]]
* [[Grčko-perzijski ratovi]]
* [[Bitka kod Maratona]]
* [[Sueski kanal#Povijest|Sueski kanal]]
* [[Kraljevska cesta]]
* [[Kserkso I.]]

{{Redoslijed|
|prethodnik = [[Smerdis|Smerdis (Gaumata)]] ([[521. pr. Kr.|521.]] - [[522. pr. Kr.]])
|gl_članak_funkcija=[[Veliki kralj]] [[Ahemenidsko Carstvo|Perzije]] ([[522. pr. Kr.|522.]] - [[486. pr. Kr.]]) ____________________ [[Faraon]] [[Drevni Egipat|Egipta]] ([[522. pr. Kr.|522.]] - [[486. pr. Kr.]])
|nasljednik=[[Kserkso I.]] ([[486. pr. Kr.|486.]] - [[465. pr. Kr.]])
}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://web.archive.org/web/20070313124643/http://www.iranica.com/newsite/articles/v7f1/v7f134.html Darije Veliki (enciklopedija Iranica)]
* [http://www.livius.org/da-dd/darius/darius_i_0.html Darije Veliki livius.org (Livius.org, Jona Lendering)]
* [http://ancienthistory.about.com/library/bl/bl_text_herodotus_3.htm Herodot o Dariju Velikom (Ancienthistory.about.com)]
* [http://www.iranchamber.com/history/darius/darius.php Darije Veliki (Iran Chamber)]

{{Iranski vladari}}
{{Popis faraona}}

[[Kategorija:Ahemenidski vladari|Darije I. Veliki]]
[[Kategorija:Faraoni]]

Darije I. Veliki - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnih znakova

WikiSysop: čišćenje redirekcija za infookvir monarh

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2022. u 16:46
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Darije I. Veliki'''-->~~{{Infookvir monarh		{{Infookvir monarh
	\| ime = Darije Veliki		\| ime = Darije Veliki
	\| titula = '''[[Veliki kralj]] [[Ahemenidsko Carstvo\|Perzijskog Carstva]]'''		\| titula = '''[[Veliki kralj]] [[Ahemenidsko Carstvo\|Perzijskog Carstva]]'''