WikiSysop: brisanje nepotrebnih znakova

2022-03-13T16:26:16Z

brisanje nepotrebnih znakova

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2022. u 16:26
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Danski jezik'''-->~~{{pravopis}}		{{pravopis}}
	{{Infookvir jezik\|ime=Danski jezik		{{Infookvir jezik\|ime=Danski jezik
	\|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici='''dansk''' ili '''det danske sprog'''		\|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici='''dansk''' ili '''det danske sprog'''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-05T11:48:49Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{pravopis}}
{{Infookvir jezik|ime=Danski jezik
|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici='''dansk''' ili '''det danske sprog'''
|familycolor=lawngreen
|države=[[Danska]], [[Farski otoci]], [[Grenland]], [[Island]], [[Njemačka]] ([[Schleswig-Holstein]])
|regije=Uglavnom [[Sjeverna Europa]]
|govornici=blizu 6 milijuna
|rang=-
|jezična porodica=[[Indoeuropski jezici|indoeuropski]]<br>
 [[Germanski jezici|germanski]]<br>
  [[Sjevernogermanski jezici|sjevernogermanski]]<br>
   [[Istočnoskandinavski jezici|istočnoskandinavski]]<br>
    '''danski'''
|država=[[Danska]], [[EU]], [[Njemačka]] (zaštićena manjina)
|ustanova= [[Dansk Sprognævn]] ("Danski jezični odbor")
|iso1=da|iso2=dan|sil=DNS
}}

'''Danski jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/ISO639-3/documentation.asp?id=dan dan]), jezik [[Istočnoskandinavski jezici|istočnoskandinavske]] podskupine šire [[Sjevernogermanski jezici|sjevernogermanske]] skupine [[Germanski jezici|germanskih]] jezika kojim govori otprilike šest milijuna ljudi. Usko je povezan sa [[Norveški jezik|norveškim jezikom]], osobito u pisanom obliku, ali i sa [[Švedski jezik|švedskim jezikom]].

Danski se govori u [[Danska|Danskoj]] (5.450.000 [[2007.]]; 5.000.000, [[1980.]]), ali također i u [[Njemačka|njemačkoj]] pokrajini [[Schleswig-Holstein]] točnije u Schleswigu (dan. Sydslesvig) (21.000; 2000.), na [[Grenland]]u (7.830; 1986.)<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=dan Ethnologue (16th)]</ref> i na [[Føroyar|Ovčjim otocima]], gdje je i službeni jezik, uz [[grenlandski]] i [[ferojski]].
Danski je jezik manjim dijelom zastupljen i na [[Island]]u (2.250; 2001.<ref>[http://www.ethnologue.com/15/show_language.asp?code=dan Ethnologue (15th)]</ref>), gdje se uči kao obavezan predmet u školama (sve do 1999. danski je bio prvi strani jezik u školama, kada ga je zamijenio engleski jezik).

==Povijest jezika, podjela i reforme==

Po gramatičkom ustrojstvu i rječniku najbliži je književnom norveškom jeziku ([[bokmål]]), što je posljedica dugotrajne državne zajednice Danaca i Norvežana. U početku je postojao jedan [[Nordijski jezici|nordijski jezik]] (čiji su [[Rune|runski]] natpisi nastali još u 3. st.) pa se danska djela tog doba nisu razlikovala od švedskih, norveških i [[Islandski jezik|islandskih]]. Značajne promjene u jeziku nastale su u [[Vikinzi|vikinškom razdoblju]] (otprilike 800.-1050.).

Povijesno gledano, danski je jezik prošao tri glavne razvojne faze. Tako razlikujemo:

1. starodanski (800.-1100.)

2. srednjodanski (1100.-1500.)

3. suvremeni danski jezik (od 1500.)

Književni danski jezik uglavnom se razvijao između 1350. i 1500. Kasnije biva pod velikim utjecajem [[Donjonjemački jezici|donjonjemačkog jezika]] (poglavito zbog [[Hanza|Hanze]]).

Posljednja pravopisna reforma u Danskoj provedena je [[1948.]], kada se veliko početno slovo za opće imenice zamijenilo malim (time [[Njemački jezik|njemački]] postaje jedini preostali jezik sa tom karakteristikom) te se umjesto slova ''aa'' uvelo slovo ''å''. No u prezimenima poput Vestergaard ili [[Søren Kierkegaard|Kierkegaard]]) te u imenima nekih gradova ([[Aalborg]], Aars, [[Aabenraa]]) i dalje se koristi slovo ''aa'', često usporedo s ''å'' (Ålborg, Års itd.). Dakako, razlike u izgovoru između ''aa'' i ''å'' nema.

Također, došlo je do promjene u pisanju kombinacije slova ''ld'' i ''nd'' koji su zamijenjeni sa ''ll'' i ''nn'' zbog sličnosti nekih riječi i mogućnosti razlikovanja. Tako se, na primjer, modalni glagol ''ville'' (ranije vilde - htjeti) sada razlikuje od pridjeva ''vilde'' (hrv. divlji), a modalni glagol ''kunne'' (ranije kunde - moći) od imenice ''kunde'' (hrv. klijent, kupac).

==Dijalekti==
{{pravopis}}

Danski se jezik može podijeliti na nekoliko glavnih dijalekata:

1. '''Jysk''' - jutlandski (na poluotoku [[Jylland|Jyllandu]]), koji se pak dijeli na:

- ''Sønderjysk'' - južnojutlandski

- ''Øst-/Vestjysk'' - istočno-/zapadnojutlandski, koji zajedno čine tzv. ''nørrejysk''

2. '''Ømål''' - dijalekt na [[Sjælland|Sjællandu]], [[Fyn|Fynu]] i otocima istočno od [[Mali Belt|Malog Belta]]

3. '''Østdansk''' ('''Bornholmsk''') - istočnodanski (bornholmski) na otoku [[Bornholm]]

Ove tri glavne skupine dijalekata se nadalje dijele na:
[[File:Danishdialectmap.png|thumb|350px|Danski dijalekti]]

'''Jutlanski''' ('''Jysk''')''':'''

- ''Zapadnojutlandski'' (''Vestjysk''):

• Thybomål (po gradiću [[Thyborøn]])

• Morsingmål (na otoku [[Mors]])

• Sallingmål (na poluotoku [[Salling]])

• Hardsysselsk (po staroj pokrajini [[Hardsyssel]])

• Fjandbomål (po području Fjand u općini [[Holstebro]])

• Sydvestjysk (jugozapadnojutlandski)

- ''Istočnojutlandski'' (''Østjysk''):

• Vendelbomål (po staroj pokrajini Vendsyssel na sjeveru [[Jylland|Jyllanda]])

• Hanherredmål (po području Han Hered na sjeveru Jyllanda)

• Læsøsk (na otoku [[Læsø]])

• Himmerlandsk (na poluotoku Himmerland)

• Ommersysselsk (po području Ommersyssel)

• Djurslandsk (na poluotoku [[Djursland]] (sa otocima [[Samsø]] i [[Anholt]]))

• Midøstjysk

• Sydøstjysk

- ''Južnojutlandski'' (''Sønderjysk''):

• Vestsønderjysk (sa otocima [[Mandø]] i [[Rømø]])

• Østsønderjysk (sa otokom [[Als]])

• Mellemslesvigsk (južno od danske granice, u Njemačkoj)

• Angelmål (južno od danske granice, u Njemačkoj)

• Fjoldemål (južno od danske granice, u [[Njemačka|Njemačkoj]])

'''Ømål:'''

- ''Amagermål'' (na otoku [[Amager]])

- ''Sjællandsk'':

• Nordsjællandsk (na sjevernom dijelu otoka [[Sjælland]])

• Nordvestsjællandsk (na sjeverozapadnom dijelu otoka Sjælland)

• Sydvestsjællandsk (na jugozapadnom dijelu otoka Sjælland)

• Østsjællandsk (na istočnom dijelu otoka Sjælland)

• Sydsjællandsk (na južnom dijelu otoka Sjælland)

- ''Fynsk'':

• Østfynsk (na istočnom dijelu otoka [[Fyn]])

• Vestfynsk (na zapadnom dijelu otoka Fyn (nordvestfynsk i sydvestfynsk))

• Sydfynsk (na južnom dijelu otoka Fyn)

• Langelandsk (na otoku [[Langeland]])

• Tåsingsk (na otoku [[Tåsinge]] (sa otokom [[Thurø]]))

• Ærøsk (na otoku [[Ærø]] (sa otocima [[Lyø]], [[Avernakø]], [[Strynø]], [[Birkholm]] i [[Drejø]]))

- ''Sydømål'':

• Østmønsk (na istočnom dijelu otoka [[Møn]])

• Vestmønsk (na zapadnom dijelu otoka Møn)

• Nordfalstersk (na sjevernom dijelu otoka [[Falster]])

• Sydfalstersk (na južnom dijelu otoka Falster)

• Lollandsk (na otoku [[Lolland]])

'''Østdansk:'''

- ''Bornholmsk'' (na otoku [[Bornholm]])

- ''Skånsk'' (u švedskoj pokrajini Skåne (jak utjecaj [[Švedski jezik|švedskog jezika]] – naročito iza [[1900.]]))

- ''Listermålet'' (u švedskoj pokrajini [[Blekinge]] (jak utjecaj švedskog jezika – naročito iza 1900.))

- ''Hallandsk'' (u švedskoj pokrajini [[Halland]] (jak utjecaj švedskog jezika– naročito iza 1900.))

==Narječja, sociolekti i regionalni jezici==

[[File:Denmark-gender.png|thumb|250px|Zapadno od crvene crte koristi se samo jedan član tj. n-riječ. Razlika između Zapadnojutlandskog narječja i narječja u ostalim dijelovima Danske može se vidjeti i na primjeru ''ae hus'' i ''huset'' (kuća). Na zapadu se član stavlja ispred imenice, a u ostalim se dijelovima dodaje kao nastavak na imenicu.]]

Izgovor danskog jezika razlikuje se od regije do regije u [[Danska|Danskoj]], te ovisi i o društvenom okruženju (sociolekti). Tradicionalnih narječja je sve manje i oni postupno ustupaju mjesto danskom standardnom jeziku ([[Rigsdansk]]).

U danskim narječjima postoje jedan, dva ili čak tri gramatička roda, ovisno o području.
Treći [[Gramatika|gramatički]] rod je gotovo u potpunosti nestao. Na otoku [[Zeland|Zelandu]] (''Sjælland'') su tek u novije vrijeme prešli s tri na dva člana. Jednim članom ("n-riječ") služe se u Zapadnojutlandskom (''Vestjysk'') dijalektu, u zapadnom dijelu poluotoka [[Jylland|Jyllanda]].

Društveno uvjetovane razlike najizraženije su u [[Kopenhagen|Kopenhagenu]], gdje još uvijek postoje jasne podjele između tzv. visokokopenhaškog (''Højkøbenhavnsk'') i niskokopenhaškog (''Lavkøbenhavnsk'') oblika izgovora.

Na [[Ovčji otoci|Ovčjim otocima]] (fer. Føroyar / dan. Færøerne) postoji poseban oblik danskog jezika, tzv. ''gøtudanskt'' (''Gøta-danski'') ili ulični danski koji se razvio pod jakim utjecajem ferojskog jezika.

Konačno, mnoge etničke manjine imaju izgovore koji se razlikuju od standardnog danskog jezika, takozvane etnolekte.

==Abeceda==

Danski jezik koristi [[Latinica|latinično]] pismo s nekoliko preinaka (znakovi æ, ø te å, poput [[Norveški jezik|norveškog]] jezika).

[[Abeceda]] se sastoji od 29 slova, od čega je 9 [[Samoglasnik|samoglasnika]] (''a,e,i,o,u,y,æ,ø,å'') i 20 [[Suglasnik|suglasnika]]:

''A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z Æ Ø Å''

==Brojevi==

''nula - nul, jedan - en, dva - to, tri - tre, četiri - fire, pet - fem, šest -seks, sedam - syv, osam - otte, devet - ni, deset - ti'',

''jedanaest - elleve, dvanaest - tolv, trinaest - tretten, četrnaest - fjorten, petnaest - femten, šesnaest - seksten, sedamnaest - sytten, osamnaest - atten, devetnaest - nitten, dvadeset - tyve'',

''dvadeset jedan - enogtyve, trideset - tredive, četrdeset - fyrre, pedeset - halvtreds, šezdeset - tres, sedamdeset - halvfjerds, osamdeset - firs, devedeset - halvfems, stotinu - hundrede'',

''tisuću - tusind, milijun - en million''.

U danskom numeričkom sustavu desetice i jedinice brojeva iznad 20 u govornom se obliku izgovaraju obrnuto. Tako na primjeru broja 21, ''enogtyve'', doslovno "jedan i dvadeset", vidimo filozofiju strukture. Slične konstrukcije postoje u [[Njemački jezik|njemačkom]], [[Nizozemski jezik|nizozemskom]], nekim varijantama norveškog, [[Slovenski jezik|slovenskom]], [[Arapski jezik|arapskom]] te [[Afrikaans|afrikaansu]] kao i u arhaičnom [[Engleski jezik|engleskom jeziku]].

Brojka ''halvanden'' znači 1½ (doslovno "pola drugog/druge, što podrazumijeva "jedan plus pola drugog/druge"). Brojke ''halvtredje'' (2½) i ''halvfjerde'' (3½) zastarjeli su oblici, međutim i dalje u upotrebi u tzv. [[Vigezimalan|vigezimalnom]] (vicezimalnom) brojnom sustavu. Sličan primjer vremenske oznake ''klokken halv fem'', doslovno "pola pet sati", je u stvari četiri i pol sata.

Zanimljiv detalj u danskom jeziku je činjenica da su brojevi od 40 do 90 zasnovani na vigezimalnom sistemu koji je prije također bio u upotrebi u norveškom i švedskom. To znači da se 20 koristi kao osnova brojanja. ''Tres'' (skraćeno za ''tre-sinds-tyve'' što znači "tri puta dvadeset") je šezdeset dok ''halvtreds'' (skraćeno za ''halvtredje-sinds-tyve'', doslovno "pola trećeg puta dvadeset", 2½x20=50) znači pedeset.

U modernom danskom jeziku četrdeset je ''fyrre'', što dolazi od originalnog ''fyrretyve'' (proizlazi iz starodanskog ''fyritiughu'', što u prijevodu znači "4 desetice"), a danas se koristi samo u iznimno formalnim strukturama ili u humoristične svrhe.
Broj pedeset tri je ''treoghalvtreds'' iz sada zastarjelog ''treoghalvtredsindstyve'', dok je pedeset treći ''treoghalvtredsindstyvende''.

'''Konstrukcija rednih brojeva'''

''1. første, 2. anden, 3. tredje, 4. fjerde, 5. femte, 6. sjette, 7. syvende, 8. ottende, 9. niende, 10. tiende'',

''11. ellevte, 12. tolvte, 13. trettende, 14. fjortende, 15. femtende, 16. sekstende, 17. syttende, 18. attende, 19. nittende, 20. tyvende'',

''21. enogtyvende, 30. tredivte, 31. enogtredivte''

ali ''40. fyrretyvende, 41. enogfyrretyvende, 50. halvtredsindstyvende, 60. tresindstyvende, 70. halvfjerdsindstyvende, 80. firsindstyvende, 90. halvfemsindstyvende''

što ukazuje na broj 20 kao osnovu za [[Redni broj|redne brojeve]] od 40 do 99 u ovom slučaju.

==Članovi==

Kao i mnogi jezici, danski jezik ima dva člana, određeni i neodređeni. Kod neodređenog člana su to ''en'' i ''et'', dok su kod određenog člana to ''den'' i ''det'' (jednina) i ''de'' (množina). Oba oblika imaju zajednički član en/den (tzv. ''n-ord'' ili n-riječ), a član et/det, tzv. ''t-ord'' ili t-riječ, predstavlja srednji rod.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

*[http://www.ethnologue.com/14/show_language.asp?code=DNS Ethnologue (14th)]
*[[:da:|Wikipedija na danskom jeziku]]

{{Službeni jezici EU}}

{{Istočnoskandinavski jezici}}
[[Kategorija:Istočnoskandinavski jezici]]
[[Kategorija:Jezici Danske]]
[[Kategorija:Jezici Njemačke]]
[[Kategorija:Jezici Grenlanda]]
[[Kategorija:jezici po abecedi:D]]

Danski jezik - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnih znakova

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica