https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Damir_Agi%C4%8Di%C4%87Damir Agičić - Povijest promjena2026-09-04T03:16:55ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Damir_Agi%C4%8Di%C4%87&diff=427054&oldid=prevWikiSysop: brisanje nepotrebnih znakova2022-03-13T13:31:02Z<p>brisanje nepotrebnih znakova</p>
<table style="background-color: #fff; color: #202122;" data-mw="interface">
<col class="diff-marker" />
<col class="diff-content" />
<col class="diff-marker" />
<col class="diff-content" />
<tr class="diff-title" lang="hr">
<td colspan="2" style="background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;">←Starija inačica</td>
<td colspan="2" style="background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;">Inačica od 13. ožujak 2022. u 13:31</td>
</tr><tr><td colspan="2" class="diff-lineno" id="mw-diff-left-l1">Redak 1:</td>
<td colspan="2" class="diff-lineno">Redak 1:</td></tr>
<tr><td class="diff-marker" data-marker="−"></td><td style="color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div><del style="font-weight: bold; text-decoration: none;"><!--'''Damir Agičić'''--></del>[[Datoteka:Damir Agičić.jpg|250px|minijatura|desno]]</div></td><td class="diff-marker" data-marker="+"></td><td style="color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>[[Datoteka:Damir Agičić.jpg|250px|minijatura|desno]]</div></td></tr>
<tr><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>'''Damir Agičić''' ([[Davor]], 13. lipnja 1963), povjesničar, redoviti profesor Filozofskog fakulteta</div></td><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>'''Damir Agičić''' ([[Davor]], 13. lipnja 1963), povjesničar, redoviti profesor Filozofskog fakulteta</div></td></tr>
<tr><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>Sveučilišta u Zagrebu.</div></td><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>Sveučilišta u Zagrebu.</div></td></tr>
</table>WikiSysophttps://enciklopedija.cc/index.php?title=Damir_Agi%C4%8Di%C4%87&diff=11198&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-07-23T10:32:36Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Damir Agičić'''-->[[Datoteka:Damir Agičić.jpg|250px|minijatura|desno]]<br />
'''Damir Agičić''' ([[Davor]], 13. lipnja 1963), povjesničar, redoviti profesor Filozofskog fakulteta<br />
Sveučilišta u Zagrebu.<br />
<br />
== Životopis ==<br />
<br />
'''Damir Agičić''' rođen je u Davoru 13. lipnja 1963. godine. Osnovnu je školu završio u rodnom<br />
mjestu, a gimnaziju u Srpcu, u Bosni i Hercegovini. Studij povijesti i komparativne književnosti <br />
završio je u Zagrebu 1988. godine. Magisterij iz povijesti stekao je na Filozofskom fakultetu u <br />
Zagrebu obranom rada ''Tajna politika Srbije prema Balkanu sredinom 19. stoljeća'' 1992, a na istom je <br />
fakultetu i doktorirao 1997. godine obranom disertacije ''Hrvatsko-češke veze i odnosi na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće''. U međuvremenu je završio i poslijediplomski studij povijesti na Srednjoeuropskom <br />
sveučilištu u Budimpešti (1993).<br />
<br />
Od 1989. godine radi na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu kao asistent <br />
prof. dr. Ljubiši Doklestiću, odnosno kao docent (1999-2004), izvanredni profesor (2004-2009) i <br />
redoviti profesor (od 2009) te redoviti profesor u trajnom zvanju (od 2015). Drži nastavu iz predmeta <br />
Europska i svjetska povijest u 19. stoljeću, Hrvatska i Europa u 19. stoljeću: komparatističke teme, <br />
Hrvatska historiografija u 20. stoljeću i drugih te sudjeluje u nastavi na doktorskom studiju povijesti <br />
na Filozofskom fakultetu. Kao vanjski suradnik držao je nastavu na Pedagoškom/Filozofskom <br />
fakultetu u Puli, a predavao je i na Filozofskom fakultetu u Splitu te na doktorskom studiju povijesti <br />
na Hrvatskim studijima u Zagrebu. Bio je gost-profesor na Sveučilištu u Varšavi. Gostujuća je <br />
predavanja držao i u Krakovu, Ljubljani i Sarajevu. Od 2003. predstojnik je Katedre za svjetsku <br />
povijest novog vijeka. Između 2004. i 2006. i 2011-2012. bio je pročelnik Odsjeka za povijest i <br />
predstojnik Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta. Bio je član Vijeća područja <br />
humanističkih i društvenih znanosti Sveučilišta u Zagrebu (2004-2012) i zamjenik člana Senata <br />
Sveučilišta u Zagrebu (2008-2012).<br />
<br />
Bio je voditelj znanstveno-istraživačkih projekata ''Hrvati i slavenske integracijske ideologije u <br />
19. i 20. stoljeću''<br />
i <br />
''Hrvatska historiografija i nastava povijesti (19-21. stoljeće)''<br />
koje je financiralo <br />
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.<br />
<br />
Od 1996. urednik je udžbenika i priručnika za nastavu povijesti u Profil Internationalu. Godine <br />
1996. napisao je udžbenik povijesti za sedmi razred osnovne škole, koji je otad tiskan u više izdanja; <br />
suautor je udžbenika za treći i četvrti razred gimnazije. Bio je urednik opće povijesti novog vijeka u <br />
prvim svescima ''Hrvatske enciklopedije'' Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža. Od 2001. uredio je <br />
više od stotinu knjiga s područja povijesti i nastave povijesti objavljenih u izdanju različitih izdavača <br />
(Srednja Europa, FF Press, Profil i dr.).<br />
<br />
Sudjelovao je na brojnim znanstvenim skupovima i seminarima u zemlji i inozemstvu. Na <br />
nekoliko je skupova bio inicijator i predsjednik pripremnog odbora (između ostaloga i na dva <br />
međunarodna skupa u suradnji s poljskim povjesničarima). Sa suradnicima od 2014. organizira i vodi <br />
Festival povijesti Kliofest (http://www.kliofest.org) na kojima svake godine sudjeluje po osamdesetak <br />
povjesničara i drugih znanstvenika.<br />
<br />
Godine 2003. s grupom suradnika pokrenuo je časopis ''Povijest u nastavi'', kojemu je do 2008. <br />
glavni i odgovorni urednik. Od 2008. glavni je i odgovorni urednik časopisa ''Historijski zbornik''. Oba <br />
časopisa izdaje središnja udruga hrvatskih povjesničara, Društvo za hrvatsku povjesnicu. Član je <br />
međunarodnog uredništva časopisa ''Historijska traganja'' Instituta za historiju u Sarajevu te član savjeta <br />
nekoliko poljskih znanstvenih časopisa, između ostaloga i jednoga od središnjih časopisa ''Przegłąd Historyczny''.<br />
Pokrenuo je i uređuje web portal http://www.historiografija.hr.<br />
<br />
Član je Matičnog odbora za polja povijesti, povijesti umjetnosti, znanosti o umjetnosti, <br />
arheologije, etnologije i antropologije (od 2013) te član Upravnog vijeća Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata (od 2013). <br />
<br />
Od 2012. predsjednik je Hrvatskoga nacionalnog odbora za povijesne znanosti <br />
(https://sites.google.com/site/hrvatskinacionalniodbor), a od 2003 član Upravnog odbora Društva za <br />
hrvatsku povjesnicu. Bio je član Odbora za dodjelu Nagrade Matice hrvatske za znanost „Oton <br />
Kučera”.<br />
<br />
== Znanstvena djelatnost ==<br />
<br />
Prof. dr. sc. Damir Agičić znanstvena je istraživanja dosad vodio u tri glavna smjera: <br />
<br />
1) proučavanje hrvatske te povijesti srednje i jugoistočne Europe u 19. i na početku 20. st.; <br />
<br />
2) istraživanje problematike nastave povijesti i udžbenika; <br />
<br />
3) proučavanje povijesti hrvatske historiografije, bibliografije i tekstovi o povjesničarima. <br />
<br />
Njegovi su prvi znanstveni radovi bili posvećeni problematici položaja i vanjske politike Kneževine <br />
Srbije polovicom 19. stoljeća, o čemu je napisao nekoliko članaka i znanstvenu monografiju <br />
(prerađeni i dopunjeni magistarski rad). Nakon završenoga poslijediplomskog studija na <br />
Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti, gdje je magistrirao obranivši radnju o stanju u Hrvatskoj <br />
1914. i odjecima sarajevskoga atentata, Agičić je počeo istraživati hrvatsko-češke te hrvatsko-poljske <br />
kulturne i političke odnose u drugoj polovici 19. i na početku 20. stoljeća, odnosno problematiku <br />
neoslavizma. Objavio je niz članaka, jednu znanstvenu monografiju te priredio zbirku građe – <br />
korespondenciju iz Arhiva Narodnog muzeja u Pragu. Sudjelovao je na brojnim znanstvenim <br />
skupovima u zemlji i inozemstvu posvećenima problematici srednjoeuropske povijesti.<br />
<br />
Uskoro nakon što je magistrirao i objavio svoju prvu knjigu prof. dr. sc. Damir Agičić počeo <br />
se baviti i drugim područjem koje u velikoj mjeri obilježava njegov znanstveni i osobito stručni opus – <br />
pisanjem te analizom udžbenika povijesti i pitanjima nastave povijesti. Od polovice devedesetih <br />
Agičić je kao autor i urednik udžbenika te kao autor tekstova o udžbeničkoj problematici i nastavi <br />
povijesti, odnosno jedan od pokretača i prvi glavni urednik časopisa Povijest u nastavi, dao vrlo <br />
značajan doprinos promjeni udžbeničkih narativa i uvođenju novih, suvremenih udžbenika povijesti u <br />
Hrvatskoj. Svoja je znanja stjecao ali i prenosio i drugima sudjelujući na seminarima i na različitim <br />
skupovima u organizaciji Vijeća Europe, UNESCO-a, prosvjetnih ministarstava i strukovnih agencija <br />
za obrazovanje. <br />
<br />
U posljednjih nekoliko godina žarište svojih znanstvenih interesa profesor Agičić usmjerio je <br />
u istraživanje povijesti hrvatske historiografije. Organizirao je i sudjelovao na nekoliko znanstvenih <br />
skupova o hrvatskim povjesničarima i historiografiji 20. stoljeća. Prvi je takav skup 2011. bio <br />
posvećen Jaroslavu Šidaku, a posljednji Ljubi Bobanu. <br />
<br />
Osim u znanstvenim časopisima i zbornicima radova u Hrvatskoj, svoje je tekstove Agičić <br />
objavljivao u Poljskoj, Češkoj, Bosni i Hercegovini, Mađarskoj, Austriji, Rusiji i dr. Njegovi su radovi <br />
citirani u publikacijama drugih autora u tim i drugim zemljama, a neke se njegove knjige koriste (ili su <br />
se koristile) kao udžbenici/priručnici u nastavi na sveučilištima u Hrvatskoj i inozemstvu.<br />
<br />
Bio je glavni izvjestitelj s jednog seminara u organizaciji Vijeća Europe, suradnik na jednoj <br />
publikaciji Vijeća Europe koja je objavljena u elektronskom izdanju, te sudionik niza seminara i <br />
stručnih skupova u zemlji i inozemstvu. Autor je ili suautor nekoliko udžbenika i priručnika za <br />
osnovnoškolsku i gimnazijsku nastavu povijesti: za sedmi razred osnovne škole (u nekoliko različitih <br />
izdanja), radne bilježnice (u više izdanja), povijesne čitanke (prve u suvremenoj Hrvatskoj), povijesnih <br />
atlasa hrvatske, europske i svjetske povijesti u 19. stoljeću i u 20. stoljeću, udžbenika za treći i za <br />
četvrti razred gimnazije, te udžbenika hrvatske povijesti za pripadnike hrvatske nacionalne manjine u <br />
susjednim zemljama.<br />
<br />
== Nagrade i odlikovanja ==<br />
<br />
* Odlikovanje ministra kulture Republike Poljske ''Zaslužan za poljsku kulturu'' (2002.)<br />
* Državna nagrada za popularizaciju i promidžbu znanosti (2012.)<br />
* Odlikovanje ministra vanjskih poslova Republike Poljske ''Bene merito'' (2015.)<br />
<br />
<br />
== Djela ==<br />
<br />
1. ''Tajna politika Srbije u XIX. stoljeću'', AGM i Zavod za hrvatsku povijest, Zagreb 1994. <br />
<br />
2. (zajedno sa S. Leček i dr.) ''Moj Zagreb, tak imam te rad'', Zagreb 1999.<br />
<br />
3. ''Hrvatsko-češki odnosi na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće'', Ibis grafika, Zagreb 2000. <br />
<br />
4. ''Dragi Franta! Hrvatska korespondencija Františeka Hlaváčeka (1896.-1904)'', priredio Damir Agičić, Zagreb 2003. <br />
<br />
5. ''Podijeljena Poljska (1772.-1918)'', Zagreb 2004. (http://historiografija.hr/dokumenti/podijeljena-poljska-Web.pdf)<br />
<br />
6. ''Bibliografija hrvatske historiografije u povijesnim časopisima (2000-2004)'', uredili: V. Dugački, I. Starčević Stančić, D. Agičić, Zagreb 2008. (http://www.historiografija.hr/dokumenti/Bibliografijecasopisa00-04.pdf) <br />
<br />
7. ''Poslijediplomski magistarski studij Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu'', Zagreb 2009. (http://historiografija.hr/dokumenti/agicic_magisterij.pdf)<br />
<br />
8. ''Bibliografija hrvatske historiografije u povijesnim časopisima (2005-2008)'', uredili: I. Starčević Stančić, V. Dugački, D. Agičić, Zagreb 2010. <br />
<br />
9. ''Hrvatska Klio. O historiografiji i historičarima'', Zagreb 2015.<br />
<br />
10. ''Hrvatska Klio II. O nastavi i udžbenicima povijesti'', Zagreb 2015.<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
* [http://www.ffzg.unizg.hr/pov/pov2/biografija.php?id=1 Kratka biografija]<br />
== Vanjske poveznice ==<br />
<br />
* [http://www.ffzg.hr/pov/zaposlenici/agicic.htm Kratka biografija i bibliografija na stranicama FF Zagreb]<br />
* [http://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=5280 Tko je tko u hrvatskoj znanosti]<br />
<br />
{{GLAVNIRASPORED:Agičić, Damir}}<br />
[[Kategorija:Suvremeni hrvatski povjesničari]]</div>WikiSysop