Daltonova atomska teorija - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '.- 1' u '. — 1'

2025-04-08T01:42:36Z

Zamjena teksta - '.- 1' u '. — 1'

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2025. u 01:42
Redak 1:		Redak 1:
	[[File:John Dalton.jpg\|mini\|250px\|desno\| John Dalton]]		[[File:John Dalton.jpg\|mini\|250px\|desno\| John Dalton]]

	'''[[John Dalton\|Johna Daltona]]''' (1766 g.- 1844.g.) možemo smatrati ocem moderne kemije. Prvi je postavio postulate na kojima se može graditi kemijska znanost a prestaje biti filozofija. Od grčkih filozofa Leukipa i Demokrita preuzeo je pojam "atom" (grč. atomos = nedjeljiv). Na radovima A. L. Lavoisiera (''Zakon o održanju mase''), Josepha Prousta (''Zakon stalnih omjera masa''), Jeremias Benjamina Richtera (''Zakon spojnih masa''), nastavio je istraživanja i došao do ''"Zakona o umnoženim omjerima masa"'', koji je objavio 1802. g. Svoju proširenu teoriju iznio je 1808. u knjizi ''"A New System of Chemical Philosophy"''.		'''[[John Dalton\|Johna Daltona]]''' (1766 g. — 1844.g.) možemo smatrati ocem moderne kemije. Prvi je postavio postulate na kojima se može graditi kemijska znanost a prestaje biti filozofija. Od grčkih filozofa Leukipa i Demokrita preuzeo je pojam "atom" (grč. atomos = nedjeljiv). Na radovima A. L. Lavoisiera (''Zakon o održanju mase''), Josepha Prousta (''Zakon stalnih omjera masa''), Jeremias Benjamina Richtera (''Zakon spojnih masa''), nastavio je istraživanja i došao do ''"Zakona o umnoženim omjerima masa"'', koji je objavio 1802. g. Svoju proširenu teoriju iznio je 1808. u knjizi ''"A New System of Chemical Philosophy"''.

	Daltonovu '''atomsku teoriju''' možemo sažeti u šest postulata:		Daltonovu '''atomsku teoriju''' možemo sažeti u šest postulata:

WikiSysop: brisanje nepotrebnih znakova

2022-03-13T13:20:50Z

brisanje nepotrebnih znakova

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2022. u 13:20
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Daltonova atomska teorija'''-->~~[[File:John Dalton.jpg\|mini\|250px\|desno\| John Dalton]]		[[File:John Dalton.jpg\|mini\|250px\|desno\| John Dalton]]

	'''[[John Dalton\|Johna Daltona]]''' (1766 g.- 1844.g.) možemo smatrati ocem moderne kemije. Prvi je postavio postulate na kojima se može graditi kemijska znanost a prestaje biti filozofija. Od grčkih filozofa Leukipa i Demokrita preuzeo je pojam "atom" (grč. atomos = nedjeljiv). Na radovima A. L. Lavoisiera (''Zakon o održanju mase''), Josepha Prousta (''Zakon stalnih omjera masa''), Jeremias Benjamina Richtera (''Zakon spojnih masa''), nastavio je istraživanja i došao do ''"Zakona o umnoženim omjerima masa"'', koji je objavio 1802. g. Svoju proširenu teoriju iznio je 1808. u knjizi ''"A New System of Chemical Philosophy"''.		'''[[John Dalton\|Johna Daltona]]''' (1766 g.- 1844.g.) možemo smatrati ocem moderne kemije. Prvi je postavio postulate na kojima se može graditi kemijska znanost a prestaje biti filozofija. Od grčkih filozofa Leukipa i Demokrita preuzeo je pojam "atom" (grč. atomos = nedjeljiv). Na radovima A. L. Lavoisiera (''Zakon o održanju mase''), Josepha Prousta (''Zakon stalnih omjera masa''), Jeremias Benjamina Richtera (''Zakon spojnih masa''), nastavio je istraživanja i došao do ''"Zakona o umnoženim omjerima masa"'', koji je objavio 1802. g. Svoju proširenu teoriju iznio je 1808. u knjizi ''"A New System of Chemical Philosophy"''.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-25T06:19:35Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[File:John Dalton.jpg|mini|250px|desno| John Dalton]]

'''[[John Dalton|Johna Daltona]]''' (1766 g.- 1844.g.) možemo smatrati ocem moderne kemije. Prvi je postavio postulate na kojima se može graditi kemijska znanost a prestaje biti filozofija. Od grčkih filozofa Leukipa i Demokrita preuzeo je pojam "atom" (grč. atomos = nedjeljiv). Na radovima A. L. Lavoisiera (''Zakon o održanju mase''), Josepha Prousta (''Zakon stalnih omjera masa''), Jeremias Benjamina Richtera (''Zakon spojnih masa''), nastavio je istraživanja i došao do ''"Zakona o umnoženim omjerima masa"'', koji je objavio 1802. g. Svoju proširenu teoriju iznio je 1808. u knjizi ''"A New System of Chemical Philosophy"''.

Daltonovu '''atomsku teoriju''' možemo sažeti u šest postulata:

# Atomi su najmanje čestice nekog elementa koje mogu sudjelovati u kemijskoj reakciji.
# Atomi istog elementa međusobno su jednakih svojstava i mase.
# Atomi različitih elemenata imaju različita svojstva i masu.
# Atomi jednog elementa ne mogu se pretvarati u atome drugog elementa.
# Kemijski spojevi nastaju spajanjem atoma različitih elemenata i nastaje nova čestica [[molekula]].
# U određenom spoju omjer broja različitih atoma je stalan.

Navedeni postulati tumače zakone spajanja po masi Daltonovih prethodnika. Također iz postulata proizlazi da atomi nekog elementa mogu ući u kemijski spoj ili izaći iz njega, atomi se time preraspoređuju dok je njihova ukupna masa u sustavu nepromijenjena, masa reaktanata jednaka je masi produkata. Brojčani omjeri masa elementarnih tvari koje reagiraju jednaki su omjeru masa samih atoma.

Uveo je pojam [[Relativna atomska masa|'''relativne atomske mase''']] (''A<sub>r</sub>''), koju je nazvao ''atomskom težinom''. Pretpostavio je za ''[[Vodik|vodikov atom]]'' da ima najmanju masu i uzeo ga je kao [[Atomska jedinica mase|''atomsku jedinicu mase'']]:

:<math>A_r(H) = 1 \qquad A_r(O) = 16 \qquad A_r(X) = \frac{m_a(X)}{m_a(H)} </math>

Svi postulati koje je Dalton iznio vrijede u osnovi i danas. Vrijednost njegova rada je osobito u tome što se on temelji na eksperimentalnim dokazima.

== Izvori ==

Filipović, Lipanović: "Opća i anorganska kemija", 9. izd., Školska knjiga, Zagreb, 1995., {{ISBN|953-0-30907-4}}, str.33-36

Sikirica, Korpar, Čolig: Kemija s vježbama 1, Školska knjiga, Zagreb, 2000., {{ISBN|953-0-20540-6}}, str. 50-51

[[Kategorija:Opća kemija]]
[[Kategorija:Fizikalne veličine]]