Suradnik10 u (test) 00:01, 9. siječanj 2026.

2026-01-09T00:01:10Z

←Starija inačica		Inačica od 9. siječanj 2026. u 00:01
Redak 1:		Redak 1:
	~~{{Izdvojeni članak\|prosinac 2006.}}~~
	{{dz}}		{{dz}}
	[[Datoteka:HRV Dalmatia COA.svg\|mini\|Grb Dalmacije iz štita na kruni [[Grb Republike Hrvatske\|grba Republike Hrvatske]]]]		[[Datoteka:HRV Dalmatia COA.svg\|mini\|Grb Dalmacije iz štita na kruni [[Grb Republike Hrvatske\|grba Republike Hrvatske]]]]

WikiSysop: brisanje nepotrebnih znakova

2022-03-13T12:58:26Z

brisanje nepotrebnih znakova

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2022. u 12:58
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Dalmacija'''-->~~{{Izdvojeni članak\|prosinac 2006.}}		{{Izdvojeni članak\|prosinac 2006.}}
	{{dz}}		{{dz}}
	[[Datoteka:HRV Dalmatia COA.svg\|mini\|Grb Dalmacije iz štita na kruni [[Grb Republike Hrvatske\|grba Republike Hrvatske]]]]		[[Datoteka:HRV Dalmatia COA.svg\|mini\|Grb Dalmacije iz štita na kruni [[Grb Republike Hrvatske\|grba Republike Hrvatske]]]]
Redak 173:		Redak 173:
	{{izvori}}		{{izvori}}

	~~<!--{{mrva-zemlj}}-->~~

	[[Kategorija:Dalmacija\| ]]		[[Kategorija:Dalmacija\| ]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-18T02:11:08Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2021. u 02:11
Redak 170:		Redak 170:

	== Izvori ==		== Izvori ==
	~~{{Commonscat\|Dalmatia}}~~
	{{izvori}}		{{izvori}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-27T03:50:58Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Izdvojeni članak|prosinac 2006.}}
{{dz}}
[[Datoteka:HRV Dalmatia COA.svg|mini|Grb Dalmacije iz štita na kruni [[Grb Republike Hrvatske|grba Republike Hrvatske]]]]
[[Datoteka:Dalmatia map municipalities.png|mini|{{Obojani okvir|#f70000}} Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske]]
'''Dalmacija''' ([[Talijanski jezik|tal.]] ''la'' ''Dalmazia'', [[Latinski jezik|lat.]] ''Dalmatia'', [[čakavsko narječje|čakavski]]: ''Dalmocija, Delmoacija, Durmacija''<ref>[http://www.istarski-rjecnik.com/pregled_rijeci/116641/ Istarski rječnik]</ref>) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Prvi se put spominje [[8. pr. Kr.|osme godine prije Krista]] kad ju je osnovao rimski car [[August]] kao naziv za područje između [[Promina|Promine]] i [[Cetina|Cetine]] koje je nastanjivalo [[Iliri|ilirsko]] pleme [[Dalmati|Dalmata]], odnosno kao sinonim za dio ''Ilirika'', kako su širi prostor postojbine raznih ilirskih plemena nazivali [[Rimljani]].

Iako se prostorni opseg Dalmacije u prošlosti znatno mijenjao i obuhvaćao i susjedne države [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]], [[Crna Gora|Crnu Goru]] i [[Albanija|Albaniju]], taj se pojam održao od [[Antika|antičkog]] doba do danas jedino u dijelu Hrvatske. Dapače, na sjeverozapadu se još u srednjem vijeku proširio na dijelove jugoistočne antičke i ranosrednjovjekovne Liburnije. Do kraja I. svjetskog rata funkcionirala je Dalmacija kao posebna pokrajina u Austro-Ugarskoj Monarhiji i tada je uključivala na sjeverozapadu Rapsku otočnu skupinu, a na jugoistoku prostor Boke kotorske i Budve sve do Spiča.

Suvremeni pojam Dalmacije, ne kao upravni već kao vernakularni, tj. tradicionalni, odnosi se na područje od [[Velebit]]a (odnosno [[Tribanj]]-Krušćice) na sjeveru do [[Konavle|Konavala]], odnosno [[Rt Oštro|rta Oštro]] na jugu, na moru uključujući otok [[Pag]] i sve istočnojadranske otoke jugoistočno od Kvarneričkih vrata.<ref>[[Opća i nacionalna enciklopedija]], Zagreb, 2005., {{ISBN|953-7224-04-X}}, sv. 4, str. 292.</ref> Tako izdvojena cjelina identična je s donedavnim pojmom ''Južno hrvatsko primorje'', koji je odgovarao prostoru funkcionalnog okupljanja oko [[split]]skog makroregionalnog središta i triju regionalnih centara: [[Zadar|Zadra]], [[Šibenik]]a i [[Dubrovnik]]a. Suvremena regionalizacija Hrvatske, u sklopu Jadranske Hrvatske kao europske regije II. razine prepoznaje dalmatinski prostor kao prostor četiriju županija s naglašenim značenjem Splita i Zadra kao izraženih središta (nad)regionalne razine u južnom i središnjem dijelu Jadranske Hrvatske, te Šibenika i Dubrovnika kao subregionalnih središta. Posebno je značenje integrativne uloge Splita za središnji južni dalmatinski prostor te Zadra u nodalno-funkcionalnom vezivanju prostora Sjeverne Dalmacije i Like. Naime, obuhvatom Zadarske županije i dijela prostora Južne Like izmijenjene su upravno-teritorijalne okolnosti donedavnog poimanja dalmatinskog prostora u granicama Jadranske Hrvatske.

Dakle, središnje i južno hrvatsko primorje, odnosno Središnja i Južna Jadranska Hrvatska koje se najvećim dijelom poistovjećuju s pojmom Dalmacije, izduženi su primorski pojas, oko 400 km dužine i do 70 km širine u središnjem dijelu. U prostranijem sjeverozapadnom dijelu omeđen je planinskim nizovima [[Velebit]]a, [[Dinara|Dinare]] i [[Kamešnica|Kamešnice]], dok je prema jugoistoku prirodna međa manje izrazita i nalazi se u neposrednom zaobalju uskog priobalnog pojasa.

Prostire se na površini od oko 12.951 km2 ili na oko 22 % površine [[Hrvatska|Hrvatske]], gdje je [[2011.]] godine živjelo 817.758 stanovnika ili 20 % stanovništva Hrvatske. Prosječna gustoća naseljenosti niža je od prosjeka za Hrvatsku – 71,5 stan./km2 (Hrvatska: 75,7 stan./km2).

Zaštitnik Dalmacije je [[sveti Jeronim]].

== Povijest ==
{{glavni|Povijest Dalmacije}}
[[Datoteka:Coat of arms of Dalmatia.svg|mini|150px|Povijesni dalmatinski grb često korišten u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] monarhiji (1851. – 1919.)]]

== Reljef i klima ==
Prevladava krški reljef Dinarida, a [[klima]] je većinom sredozemna (mediteranska), odnosno polusredozemna (submediteranska) s pripadajućim klimazonalnim zajednicama raslinja.

Primorsko obilježje regije ojačano je velikim udjelom ''otočnog pojasa''. U dalmatinskom akvatoriju, nalazi se 942 otoka, otočića, hridi i grebena ili 78 % njihovog broja u Hrvatskoj. Prostiru se na oko 2070 km2 (63,5 % površine svih hrvatskih otoka, odnosno 16 % površine Dalmacije).

Po postanku i građi otoci su dio susjednog dinarskog kopna (nepotopljeni dijelovi reljefnih uzvisina). Sjevernodalmatinski otoci su brojniji, a, osim [[Pag]]a, i manji. Izduženi su i pružaju se usporedno s obalom i planinskim nizom u zaobalju, u pravcu sjeverozapad - jugoistok (tzv. dinarski pravac pružanja reljefa, odnosno ''dalmatinski tip obale'').
Izraziti primjeri takva tipa obale jesu [[Pag]], [[Ugljan]], [[Pašman]], [[Dugi otok]], [[Kornat]] i [[Žirje]].

Otvorena kopnena obala oko rta Ploče kod [[Rogoznica|Rogoznice]], kao međaš Sjeverne i Srednje Dalmacije, odnosno Srednje i Južne Jadranske Hrvatske, odvaja ih od srednjodalmatinskih otoka, koji su veći i pružaju se u pravcu zapad - istok (''hvarski pravac pružanja''). To su [[Hvar]], [[Brač]], [[Šolta]], [[Korčula]], [[Vis]], [[Lastovo]] i [[Čiovo]]. Sjeverozapadno od Visa nalaze se pučinski otočići [[Jabuka]] i [[Brusnik]], koji su vulkanskog porijekla.

Najjužniji otoci – [[Mljet]] i [[Elafitski otoci]] te [[poluotok]] [[Pelješac]] pružaju se dinarskim pravcem, sjeverozapad - jugoistok.

U reljefu većih otoka ističu se vapnenačke uzvisine i niži dijelovi, udubljenja, građena od manje propusnih dolomita. Niži dijelovi ponegdje su zamočvareni (''blata'' na Pagu, ''blatine'' na Mljetu itd.), dok su na rubovima udolina djelovanjem [[abrazija|abrazije]] stvorena slikovita [[žalo|žala]].

''Kopneni obalni pojas'' Dalmacije dug je oko 1200 km, što je gotovo 2/3 hrvatske kopnene obale. Najnepovoljniji je južni dio velebitskog primorja i priobalje oko rta Ploče, kod Rogoznice, koje obilježavaju strma i krševita obala te slabija povezanost sa zaobaljem. Najvećom vrijednošću ističe se sjevernodalmatinsko priobalje s plodnim Ravnim kotarima oko Zadra i Biograda te priobalje između [[Trogir]]a i [[ušće|ušća]] Neretve, s kaštelanskom [[fliš]]nom zonom i šljunkovitim podbiokovskim žalama.

Južno od Dubrovnika obala je otvorena prema pučini i time dolazi pod najveći utjecaj abrazije.

U zaobalju priobalnog planinskog niza srednje Dalmacije, između Promine i donjeg toka Neretve, pruža se oko 150 km dug krški pojas [[Zagora|Zagore]]. Sjeverozapadno od Promine prevladavaju niski reljef [[Ravni kotari|Ravnih kotara]] te sjevernodalmatinska krška zaravan i krško pobrđe [[Bukovica|Bukovice]].

== Vode ==

[[Datoteka:Cetina mouth.JPG|mini|Ušće Cetine u Omišu]]

Prevladavajuća krška podloga odražava se u bogatoj i složenoj cirkulaciji voda te razmjernom siromaštvu površinskih tokova. Od većih rijeka ističu se [[Cetina]] (105 km), [[Krka]] (75 km), [[Zrmanja]] (64 km) i [[Neretva]] (218 km, od čega 20 km u Hrvatskoj). U Dalmaciji se nalaze dva od tri najveća prirodna jezera u Hrvatskoj:

* [[Vransko jezero (Dalmacija)|Vransko jezero]] kod Pakoštana (''Vrana'') – 30 km2
* [[Prokljansko jezero]] u donjem toku Krke, kod [[Šibenik]]a – 11,5 km2

Od većih jezera još se ističu [[Perućko jezero]] na rijeci Cetini, najveća umjetna vodosprema u Hrvatskoj (13 km2) te dva krška jezera – [[Modro jezero|Modro]] i [[Crveno jezero]] kraj Imotskog, te [[Baćinska jezera]] (skupina od 5 jezera, međusobno povezanih) kod [[Ploče|Ploča]] i aluvijalno jezero [[Kuti (jezero)|Kuti]] kod [[Opuzen]]a.

== Tla ==

U Dalmaciji prevladavaju tla koja su se razvila pod prevladavajućim utjecajem litološkog sastava podloge. Najtipičniji predstavnik takve skupine tala je '''[[crvenica]]''' (''terra rossa''), nastala kao posljedica otapanja karbonatne osnove, [[vapnenac]]a i [[dolomit]]a. U Ravnim kotarima i oko Kaštelanskog zaljeva rasprostranjena su '''smeđa tla''', odnosno '''nerazvijena tla na [[fliš]]u''', a u [[Riječna delta|delti]] Neretve prevladavaju '''aluvijalna tla''', odnosno mlađi riječni nanosi sa slabo izraženim pedološkim svojstvima.

== Vegetacija ==

Na svim pučinskim otocima i cijelom dužinom uskog kopnenog priobalja, od Vira i Zadra na sjeverozapadu, proteže se eumediteransko područje zimzelenog raslinja ([[hrast crnika]], [[alepski bor]], [[dalmatinski crni bor]]). U kopnenoj unutrašnjosti rasprostranjen je [[hrast medunac]] s [[bjelograb]]om i [[crni grab|crnograbom]].
U pojasevima visina većih od 1000 m pojavljuje se [[bukva]], koju na još višim dijelovima zamjenjuje [[klekovina]].

Prisutni su razni degradacijski vegetacijski stadiji, kao posljedica rane naseljenosti i tisućljetnog iskorištavanja ograničenih gospodarskih potencijala krške prirodne osnove:

* ''[[makija]]'' – teško prohodne, guste i visoke šikare pravog sredozemnog pojasa
* ''[[garig]]'' – niske i svijetle šikare pravog sredozemnog pojasa
* ''[[kamenjar]]'' – obrasao niskim polugrmovima i zeljastim biljkama.

== Poljoprivreda i gospodarstvo ==

U Dalmaciji je relativno malo obradivih površina, no i ono malo što se nađe među kamenjem u škrtom tlu izuzetno vrijedi jer se radi o tlu koje dobro upija i zadržava vodu, [[crvenica|crvenici]]. Najrazvijeniji poljoprivredni krajevi Dalmacije su [[Ravni kotari]] i [[Delta Neretve|neretvanska dolina]], ali i područja krških polja (npr. [[Petrovo polje|Petrovo]], [[Kosovo polje|Kosovo]], [[Imotsko polje|Imotsko]]). Najzastupljenije kulture su [[vinova loza]], [[maslina]] i [[smokva]]. U zadarskom zaobalju uzgaja se [[maraska|višnja maraska]] te se od nje proizvodi čuveni liker [[Maraschino]], a u [[Delta Neretve|neretvanskoj dolini]] ima dosta [[agrumi|agruma]] (poglavito [[mandarina]]) te [[lubenica]]. Zastupljeno je i [[povrtlarstvo]]. Najvažnije stočarske grane su [[ovčarstvo]] i [[kozarstvo]], ali i [[pčelarstvo]]. Autohtona životinjska vrsta je [[magarac]]. [[Izvorno hrvatsko|Dosta cijenjeni i široko prepoznati proizvodi]] koji dolaze iz Dalmacije su [[paški sir]] i [[dalmatinski pršut]]. Na otoku [[Pag]]u i u [[Ston]]u od najstarijih vremena se vadi [[morska sol]] na stari, tradicionalni način. Iznimno značajni su i [[ribarstvo]] i [[školjkarstvo]]. Riba i ostali morski organizmi i plodovi se love u slobodnom izlovu, ali se i [[akvakultura|uzgajaju]].
[[Datoteka:Hidden Beach (15093910956).jpg|mini|300px|Plaža u južnoj Dalmaciji]]
Daleko najjača gospodarska grana u Dalmaciji koja od polovice 20. stoljeća potiskuje sve ostale zasigurno je [[Turizam u Hrvatskoj|turizam]]. Dalmatinski prostor je svojevrsni biser hrvatskog turizma. Ovaj hrvatski areal posjetiteljima nudi mnoštvo kvalitetnih sadržaja, od razgledavanja brojnih prirodnih i kulturnih znamenitosti do uživanja u vrhunskim jelima i gastronomskim specijalitetima niza restorana, hotela i ostalih ugostiteljskih objekata. [[Jadransko more|Hrvatsko jadransko more]] spada među toplija mora u svijetu, a mnoge [[plaža|plaže]] priobalnih gradova i mjesta vode se kao [[Plava zastava|plaže s čistim morem]].

== Promet ==

Izgradnjom suvremene i dugoiščekivane [[Autocesta A1|''autoceste kralja Tomislava'']] od Zagreba do [[Zadar|Zadra]] 2003., [[Split]]a ([[2005.]]) te Ploča (2013.) i Dubrovnika (u planu) i ova hrvatska regija povezuje je kvalitetnom cestovnom prometnicom s ostatkom zemlje. Kao dio Jadransko-jonske prometnice, [[Autocesta A1|Autocesta]] se gradi i dalje prema [[jug]]u, a najveći problem u potpunom povezivanju je tzv. Neumski koridor BiH, te je potrebno izgraditi [[Pelješki most]] čija gradnja trenutačno traje, a rok izgradnje je 31. siječnja 2022. Za vrijeme [[SR Hrvatska|socijalističke Hrvatske]], 1961. puštena je u promet dužobalna Jadranska turistička cesta (JTC) [[Državna cesta D8|jadranska magistrala]].

== Stanovništvo i naseljenost ==

Dalmatinski prostor, odnosno Srednje i Južno hrvatsko primorje pokazuje stalni porast stanovništva unatoč naglašenom iseljavanju, posebice na prijelazu [[19. stoljeće|19.]] u [[20. stoljeće]], i kasnije sve do danas. Međutim, to je ublažavano razmjerno visokom stopom prirodnog priraštaja, pa je održana ravnoteža rasta. Posljednjih desetljeća stopa rasta je ublažena, a u razdoblju 2001.-2011. dvije su županije imale rast, a dvije pad broja stanovnika. Uzrok tome je gospodarska stagnacija posebice pomorskog i industrijskog gospodarstva, dok turističko gospodarstvo bilježi susljedan porast.

Jedino<ref>Autohtonim bi se na ovom području mogli smatrati i [[Iliri]], kad bi ih bilo. Naime oni su romanizirani i asimilirani u vrijeme Rimskog Carstva nakon što su konačno poraženi 168. godine prije Krista.</ref> autohtono i većinsko stanovništvo su [[Hrvati]]. Ostali čine manje od 10% stanovništva.

Današnja snažna regionalna središta su [[Split]] (178.102 stanovnika 2011.) grad smješten u sredini priobalnog dijela Dalmacije, te [[Zadar]] (75.062 stanovnika 2011.) nekadašnje upravno središte položeno u središtu hrvatske obale Jadrana, sa sve većom ulogom središta i za najveći dio susjedne Like, te [[Šibenik]] (46.332 stanovnika) i [[Dubrovnik]] (42.615 stanovnika). Značajan je i niz manjih središta – priobalno [[Starigrad|Starigrad Paklenica]], [[Vir (Zadarska županija)|Vir]], [[Bibinje]], [[Pag (grad)|Pag]], [[Nin]], [[Biograd na Moru]], [[Vodice]], [[Trogir]], [[Kaštela]], [[Solin]], [[Podstrana]], [[Omiš]], [[Makarska]] i [[Ploče]], a u zaobalju [[Obrovac]], [[Benkovac]], [[Knin]], [[Drniš]], [[Skradin]], [[Vrlika]], [[Sinj]], [[Trilj]], [[Imotski]], [[Vrgorac]], [[Metković]] i [[Opuzen]]. Od naseljenih otoka mogu se izdvojiti [[Brač]], [[Hvar]], [[Vis]] i [[Korčula]] te [[Krk]], [[Pag]], [[Vir]], [[Murter]] i [[Čiovo]] koji su povezani mostom s kopnom.

=== Gradovi ===
==== Gradovi s više od 20.000 stanovnika (2011.) ====
{| class="sortable wikitable" cellspacing="2" style="margin-top:7px; margin-right:0; background:none; text-align:left; font-size:90%;"
|- style="font-size:100%; text-align:right;"
! Grb !! Grad !! Županija !! Površina (km2)!! Stanovništvo ([[Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011.|Popis 2011.]])
|-
| [[Datoteka:Coat of arms of Split.svg|23px]] || [[Split]] || {{ZD+X/HŽ|SDŽ}} || style="text-align:right;padding-right:2px"|79,00 km² || style="text-align:right;padding-right:2px"| 178.192
|-
| [[Datoteka:Zadar_(grb).gif|23px]] || [[Zadar]] || {{ZD+X/HŽ|ZDŽ}} || style="text-align:right;padding-right:2px"|194,00 km² || style="text-align:right;padding-right:2px"| 75.062
|-
| [[Datoteka:Šibenik_(grb).gif|23px]] || [[Šibenik]] || {{ZD+X/HŽ|ŠKŽ}} || style="text-align:right;padding-right:2px"| 134,55 km² || style="text-align:right;padding-right:2px"| 46.332
|-
| [[Datoteka:Dubrovnik_grb_grada.svg|23px]] || [[Dubrovnik]] || {{ZD+X/HŽ|DNŽ}} || style="text-align:right;padding-right:2px"| 143,35 km² || style="text-align:right;padding-right:2px"| 42.615
|-
| [[Datoteka:Kaštela_(grb).gif|23px]] || [[Kaštela]] || {{ZD+X/HŽ|SDŽ}} || style="text-align:right;padding-right:2px"| 57,67 km² || style="text-align:right;padding-right:2px"| 38.667
|-
| [[Datoteka:Sinj (grb).gif|23px]] || [[Sinj]] || {{ZD+X/HŽ|SDŽ}} || style="text-align:right;padding-right:2px"| 181,00 km² || style="text-align:right;padding-right:2px"| 24.826
|-
| [[Datoteka:Solin (grb).gif|23px]] || [[Solin]] || {{ZD+X/HŽ|SDŽ}} || style="text-align:right;padding-right:2px"| 18,37 km² || style="text-align:right;padding-right:2px"| 23.926
|}

==== Gradovi s manje od 20.000 stanovnika (2011.) ====
{| class="sortable wikitable" cellspacing="2" style="margin-top:7px; margin-right:0; background:none; text-align:left; font-size:90%;"
|- style="font-size:100%; text-align:right;"
! Grb !! Grad !! Županija !! Površina (km2)!! Stanovništvo ([[Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011.|Popis 2011.]])
|-
| [[Datoteka:Coat_of_arms_Metkovic.svg|23px]] || [[Metković]] || {{ZD+X/HŽ|DNŽ}} || style="text-align:right;padding-right:2px"| 50,82 km² || style="text-align:right;padding-right:2px"| 16.788
|-
| [[Datoteka:Knin_(grb).gif|23px]] || [[Knin]] || {{ZD+X/HŽ|ŠKŽ}} || style="text-align:right;padding-right:2px"| 355,00 km² || style="text-align:right;padding-right:2px"| 15.407
|-
| [[Datoteka:Omiš_(grb).gif|23px]] || [[Omiš]] || {{ZD+X/HŽ|SDŽ}} || style="text-align:right;padding-right:2px"| 266,20 km² || style="text-align:right;padding-right:2px"| 14.936
|-
| [[Datoteka:Makarska_(grb).gif|23px]] || [[Makarska]] || {{ZD+X/HŽ|SDŽ}} || style="text-align:right;padding-right:2px"| 28,00 km² || style="text-align:right;padding-right:2px"| 13.834
|-
| [[Datoteka:Trogir_(grb).gif|23px]] || [[Trogir]] || {{ZD+X/HŽ|SDŽ}} || style="text-align:right;padding-right:2px"| 39,10 km² || style="text-align:right;padding-right:2px"| 13.192
|-
| [[Datoteka:Benkovac_(grb).gif|23px]] || [[Benkovac]] || {{ZD+X/HŽ|ZDŽ}} || style="text-align:right;padding-right:2px"|514,00 km² || style="text-align:right;padding-right:2px"| 11.026
|-
| [[Datoteka:Imotski_(grb).gif|23px]] || [[Imotski]] || {{ZD+X/HŽ|SDŽ}} || style="text-align:right;padding-right:2px"|73,25 km² || style="text-align:right;padding-right:2px"| 10.764
|-
| [[Datoteka:Ploče_(grb).gif|23px]] || [[Ploče]] || {{ZD+X/HŽ|DNŽ}} || style="text-align:right;padding-right:2px"|142,00 km² || style="text-align:right;padding-right:2px"| 10.135
|-
| [[Datoteka:Trilj_(grb).gif|23px]] || [[Trilj]] || {{ZD+X/HŽ|SDŽ}} || style="text-align:right;padding-right:2px"|267,00 km² || style="text-align:right;padding-right:2px"| 9109
|-
| [[Datoteka:Opcina_konavle_grb.gif|23px]] || [[Konavle]] || {{ZD+X/HŽ|DNŽ}} || style="text-align:right;padding-right:2px"|209,25 km²|| style="text-align:right;padding-right:2px"| 8577
|-
| [[Datoteka:Vodice (novi grb).gif|23px]] || [[Vodice]] || {{ZD+X/HŽ|ŠKŽ}} || style="text-align:right;padding-right:2px"|130,59 km² || style="text-align:right;padding-right:2px"| 6755
|-
| [[Datoteka:Vrgorac_(grb).gif|23px]] || [[Vrgorac]] || {{ZD+X/HŽ|SDŽ}} || style="text-align:right;padding-right:2px"|284,00 km² || style="text-align:right;padding-right:2px"| 6572
|-
| [[Datoteka:Biograd_na_Moru_(grb).gif|23px]] || [[Biograd na Moru]] || {{ZD+X/HŽ|ZDŽ}} || style="text-align:right;padding-right:2px"|37,00 km² || style="text-align:right;padding-right:2px"| 5900
|-
| [[Datoteka:Korčula_(grb).gif|23px]] || [[Korčula (grad)|Korčula]] || {{ZD+X/HŽ|DNŽ}} || style="text-align:right;padding-right:2px"|112,31 km² || style="text-align:right;padding-right:2px"| 5889
|-
| [[Datoteka:Obrovac_(grb).gif|23px]] || [[Obrovac]] || {{ZD+X/HŽ|ZDŽ}} || style="text-align:right;padding-right:2px"|350,00 km² || style="text-align:right;padding-right:2px"| 4323
|-
| [[Datoteka:Hvar_(grb).gif|23px]] || [[Hvar (grad)|Hvar]] || {{ZD+X/HŽ|SDŽ}} || style="text-align:right;padding-right:2px"|62,8 km² || style="text-align:right;padding-right:2px"| 4138
|-
| [[Datoteka:Supetar_(grb).png|23px]] || [[Supetar]] || {{ZD+X/HŽ|SDŽ}} || style="text-align:right;padding-right:2px"|30,00 km² || style="text-align:right;padding-right:2px"| 4074
|-
| [[Datoteka:Pag_(grb).gif|23px]] || [[Pag (grad)|Pag]] || {{ZD+X/HŽ|ZDŽ}} || style="text-align:right;padding-right:2px"|162,00 km² || style="text-align:right;padding-right:2px"| 3846
|-
| [[Datoteka:Skradin_(grb).gif|23px]] || [[Skradin]] || {{ZD+X/HŽ|ŠKŽ}} || style="text-align:right;padding-right:2px"|186,79 km² || style="text-align:right;padding-right:2px"| 3825
|-
| [[Datoteka:Opuzen_(grb).gif|23px]] || [[Opuzen]] || {{ZD+X/HŽ|DNŽ}} || style="text-align:right;padding-right:2px"|24,04 km² || style="text-align:right;padding-right:2px"| 3254
|-
| [[Datoteka:Drniš_(grb).gif|23px]] || [[Drniš]] || {{ZD+X/HŽ|ŠKŽ}} || style="text-align:right;padding-right:2px"|355,00 km² || style="text-align:right;padding-right:2px"| 3144
|-
| [[File:Coat of arms of Stari Grad.svg|23px]] || [[Stari Grad]] || {{ZD+X/HŽ|SDŽ}} || style="text-align:right;padding-right:2px"|52,59 km² || style="text-align:right;padding-right:2px"| 2781
|-
| [[Datoteka:Nin_(grb).gif|23px]] || [[Nin]] || {{ZD+X/HŽ|ZDŽ}} || style="text-align:right;padding-right:2px"|91,00 km² || style="text-align:right;padding-right:2px"| 2744
|-
| [[Datoteka:Vrlika_(grb).gif|23px]] || [[Vrlika]] || {{ZD+X/HŽ|SDŽ}} || style="text-align:right;padding-right:2px"|237,73 km² || style="text-align:right;padding-right:2px"| 2177
|-
| [[Datoteka:Vis_(grb).gif|23px]] || [[Vis (grad)|Vis]] || {{ZD+X/HŽ|SDŽ}} || style="text-align:right;padding-right:2px"| 52,00 km² || style="text-align:right;padding-right:2px"| 1934
|-
| [[Datoteka:Komiža_(grb).gif|23px]] || [[Komiža]] || {{ZD+X/HŽ|SDŽ}} || style="text-align:right;padding-right:2px"| 48,00 km² || style="text-align:right;padding-right:2px"| 1526
|}

==Šport==
[[Pljočkanje]], hrvatska tradicijska igra uvrštena u popis nematerijalnih kulturnih dobara RH, prisutna je u Istri i Dalmaciji. U Dalmaciji se igra dalmatinska verzija.

U više [[Popis borba bikova u Hrvatskoj|dalmatinskih mjesta]] održavaju se [[borba bikova|borbe bikova]].

Održava se [[Paragliding XC Dalmatian Open]].

== Izvori ==
{{Commonscat|Dalmatia}}
{{izvori}}



[[Kategorija:Dalmacija| ]]

Dalmacija - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 00:01, 9. siječanj 2026.

WikiSysop: brisanje nepotrebnih znakova

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica