WikiSysop: brisanje nepotrebnih znakova

2022-03-13T12:48:35Z

brisanje nepotrebnih znakova

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2022. u 12:48
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Dalibor Brozović'''-->~~[[Slika:DBrozovic2.JPG\|mini\|Dalibor Brozović]]		[[Slika:DBrozovic2.JPG\|mini\|Dalibor Brozović]]

	'''Dalibor Brozović''' ([[Sarajevo]], [[28. srpnja]] [[1927.]] – [[Zagreb]], [[19. lipnja]] [[2009.]]), [[Hrvatska\|hrvatski]] jezikoslovac, [[kroatist]], [[akademik]] i političar.		'''Dalibor Brozović''' ([[Sarajevo]], [[28. srpnja]] [[1927.]] – [[Zagreb]], [[19. lipnja]] [[2009.]]), [[Hrvatska\|hrvatski]] jezikoslovac, [[kroatist]], [[akademik]] i političar.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-16T09:50:39Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Slika:DBrozovic2.JPG|mini|Dalibor Brozović]]

'''Dalibor Brozović''' ([[Sarajevo]], [[28. srpnja]] [[1927.]] – [[Zagreb]], [[19. lipnja]] [[2009.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] jezikoslovac, [[kroatist]], [[akademik]] i političar.
Suprug hrvatske povjesničarke umjetnosti [[Nevenka Košutić Brozović|Nevenke Košutić Brozović]].

== Životopis ==

Pučku je školu pohađao u [[Zenica|Zenici]], gimnaziju u Visokom, [[Sarajevo|Sarajevu]] i [[Zagreb]]u. Diplomirao je [[hrvatski jezik]] i južnoslavenske književnosti (1951.)<ref>http://dns1.vjesnik.hr/html/2009/06/22/Clanak.asp?r=kul&c=6</ref> na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskome fakultetu]] u Zagrebu. Doktorirao je [[1957.]] disertacijom ''Govori u dolini rijeke Fojnice''. Asistentom je na Akademiji za kazališnu umjetnost u Zagrebu (1953. – 1956.) Bio je i lektorom te predavačem na Sveučilištu u [[Ljubljana|Ljubljani]]. Od [[1956.]] do [[1990.]] je bio profesorom na Filozofskome fakultetu u [[Zadar|Zadru]]. Također je bio gostujućim predavačem u SAD-u (University of Michigan), [[Njemačka|Njemačkoj]] (Regensburg) i drugdje.

Brozović je jedan od autora [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]] iz [[1967.]], koja je označila početak kraja jugoslavenskoga jezičnoga [[Jugounitarizam|unitarizma]] i nametanja hibridnoga ''[[srpskohrvatski jezik|srpsko-hrvatskoga]]'' jezika. Godine 1971. održao je u [[Šibenik]]u predavanje pod naslovom Deset teza o hrvatskom jeziku.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.ihjj.hr/oHrJeziku-10teza.html |accessdate=22. lipnja 2009. |title=Arhivirana kopija |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081211033944/http://www.ihjj.hr/oHrJeziku-10teza.html |archivedate=11. prosinca 2008. }}</ref> Redoviti član [[HAZU]] je od 1986. godine, primljen je u članstvo [[Makedonska akademija znanosti i umjetnosti|MANU]], [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti BiH]], te Academie Europaea. Brozović je također bio dugogodišnjim [[esperanto|esperantistom]] i predsjednikom Hrvatskoga saveza za esperanto.<ref name="Rašić">Nikola Rašić, [http://www.esperanto.hr/dalibor_brozovic_omagxe.htm ''Hòmāgīj Daliboru Brozoviću] // Službene stranice Hrvatskoga saveza za esperanto, Zagreb, 23. lipnja 2009. – Pristupljeno 12. ožujka 2012.</ref>

Potkraj [[1980-ih|osamdesetih]] i početkom [[1990-ih|devedesetih]] bio je suosnivačem i potpredsjednikom [[HDZ|Hrvatske demokratske zajednice]], te potpredsjednik tadašnjega Predsjedništva [[SRH|Socijalističke Republike Hrvatske]] i saborski zastupnik u [[Drugi saziv Hrvatskog sabora|drugom sazivu Sabora]]. Od [[1991.]] do [[2000.]] godine bio je glavnim ravnateljem [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže]]. Članom je uredništva Europskoga i [[Općeslavenski lingvistički atlas|Općeslavenskoga dijalektološkoga atlasa]]. Brozović je objavio mnoštvo radova iz područja općega [[jezikoslovlje|jezikoslovlja]], [[slavistika|slavistike]] te dijalektologije i povijesti hrvatskoga standardnoga jezika. Umro je u Zagrebu.<ref>http://info.hazu.hr/index/news/news/show/id=275#275</ref>

Sa suprugom Nevenkom Košutić Brozović dobio je troje djece: Ladu (1957.-2008.), [[Dunja Brozović-Rončević|Dunju]] (1960.) i Hrvoja (1965.).<ref>*[[Josip Lisac]]: [http://hrcak.srce.hr/49030 Profesorica Nevenka Košutić Brozović] [http://hrcak.srce.hr/file/75562] Croatica et Slavica Iadertina, sv.5 br.5. ožujak 2010.</ref>

== Znanstveni rad ==

Izuzetno su važne njegove studije iz standardologije slavenskih jezika (poglavito u knjizi "Standardni jezik", 1970.). Uz obilje vrijednih studija iz hrvatske dijalektologije, fonologije i povijesnoporedbene lingvistike, Brozović je, koristeći konceptualni instrumentarij strukturalne lingvistike (Havranek, Trubeckoj, Jakobson) ocrtao posve novu sliku hrvatske jezične povijesti koja je zamijenila rudimentarni i često pogrješni prikaz kakav je vladao u udžbenicima koji su slijedili zastarjeli mladogramatičarski pojmovni aparat i pristup.

U maestralnoj studiji ''Hrvatski jezik, njegovo mjesto unutar južnoslavenskih i drugih slavenskih jezika, njegove povijesne mijene kao jezika hrvatske književnosti'', 1978., Brozović je podijelio hrvatski jezičnopovijesni razvoj u 3 predstandardna razdoblja i 3 standardna (za bolje objašnjenje pogledati poveznicu), s početcima standardizacije oko 1600. i uznapredovalim procesom 1750. – time bitno promijenivši do tada vladajuće predodžbe koje su se usredotočile na ulogu Hrvatskoga narodnog preporoda i [[Ljudevit Gaj|Ljudevita Gaja]].

=== Nepotpun popis djela ===

* "Rječnik jezika ili jezik rječnika? : varijacije na temu varijanata" // Posebno izdanje ''Kritike – časopisa za kritiku, umjetnost i kulturno-politička pitanja'', sv. 2. / gl. ur. Vlatko Pavletić, ur.: Dalibor Cvitan, Branimir Donat, Danilo Pejović, Petar Selem, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1969.
* "Standardni jezik", Matica hrvatska, Zagreb, 1970.
* "Deset teza o hrvatskome jeziku" (Zagreb, 1971.),
* "Jezik, srpskohrvatski/hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski", Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", Zagreb, 1988.,
* "Fonologija hrvatskoga književnog jezika" u knjizi ''Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika'' (Zagreb, 1991.).
* "Prvo lice jednine", Matica hrvatska, Zagreb, 2005., {{ISBN|953-150-725-2}}
* "Neka bitna pitanja hrvatskoga jezičnog standarda", Školska knjiga 2006., 316 str., {{ISBN|953-050840-9}}
* "Fonologija hrvatskoga standardnog jezika", Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2007., {{ISBN|978-953-167-199-6}}
* "Povijest hrvatskoga književnog i standardnoga jezika", Školska knjiga, Zagreb, 2008., {{ISBN|978-953-0-60845-0}}

Napomena: ovdje su pobrojana djela koje je lako naći u knjižnici svakog većeg grada Hrvatske, ukupan broj bibilografskih jedinica Dalibora Brozovića je veći od tisuću (znanstveni članci i rasprave<ref>http://www.hazu.hr/Akademici/DBrozovic-Bibl_articles.html</ref>, konferencijska priopćenja<ref>http://www.hazu.hr/Akademici/DBrozovic-Bibl_konf-pr.html</ref>, knjige ili poglavlja<ref>http://www.hazu.hr/Akademici/DBrozovic-Bibl_knj.html</ref>, stručni članci i rasprave<ref>http://www.hazu.hr/Akademici/DBrozovic-Bibl_cl.html</ref>, pregledni članci<ref>http://www.hazu.hr/Akademici/DBrozovic-Bibl_prik.html</ref>, ostali tekstovi<ref>http://www.hazu.hr/Akademici/DBrozovic-Bibl_ost.html</ref>).

=== Nagrade ===

* 1970. Nagrada Grada Zadra za istaknutu znanstvenu djelatnost
* 1992. Nagrada za životno djelo Republike Hrvatske
* Nositelj [[Velered kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom|Velereda kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom]], reda Ante Starčevića i reda Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića
* Nositelj bugarskog ordena Madarskog konjanika 1. reda

== Vanjske poveznice ==

*[https://web.archive.org/web/20060928090153/http://www.hazu.hr/Akademici/DBrozovic.html Akademik Dalibor Brozović]
*[https://web.archive.org/web/20070312232759/http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijenac/1999/135/tekstovi/04.htm Dalibor Brozović: interview]
*[https://web.archive.org/web/20110807082335/http://www.ihjj.hr/oHrJeziku-povijest-1.html Organska podloga hrvatskoga jezika]
*[http://www.matica.hr/media/knjige/rasprave-i-clanci-1127/pdf/deset-teza-o-hrvatskome-jeziku.pdf Dalibor Brozović: Deset teza o hrvatskome jeziku]
*[https://hrcak.srce.hr/76514 Dalibor Brozović: Odnos hrvatskoga i bosanskoga odnosno bošnjačkoga jezika], Jezik, Vol. 47 No. 1, 1999.
*[https://hrcak.srce.hr/147851 Dalibor Brozović: Hrvatski štokavski dijalekti – razvoj i stanje], Hrvatski dijalektološki zbornik, No. 14, 2008.
*[https://hrcak.srce.hr/204100 Dalibor Brozović: Gramatičke značajke hrvatskoga jezika], Jezik, Vol. 44 No. 4, 1996.

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

{{GLAVNIRASPORED:Brozović, Dalibor}}
[[Kategorija:Hrvatski jezikoslovci]]
[[Kategorija:Akademici HAZU]]
[[Kategorija:Hrvatski enciklopedisti]]
[[Kategorija:Kroatisti]]
[[Kategorija:HDZ-ovi političari]]

Dalibor Brozović - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnih znakova

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica