WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T06:08:26Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 06:08
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Džohar Dudajev'''-->~~{{Infookvir političar		{{Infookvir političar
	\|ime= Džohar Dudajev<br><small>Dƶoxar Dudayev<br><small>Джохар Мусаевич Дудаев</small>		\|ime= Džohar Dudajev<br><small>Dƶoxar Dudayev<br><small>Джохар Мусаевич Дудаев</small>
	\|datum rođenja=[[15. veljače]] [[1944.]]		\|datum rođenja=[[15. veljače]] [[1944.]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-23T05:01:29Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir političar
|ime= Džohar Dudajev Dƶoxar Dudayev Джохар Мусаевич Дудаев
|datum rođenja=[[15. veljače]] [[1944.]]
|mjesto rođenja=[[Jalhori]], [[Čečenija]]
|datum smrti=[[21. travnja]] [[1996.]]
|mjesto smrti= Gehi Ču, [[Čečenija]]
|malaslika=Djokhar Doudaïev.jpg
|opis male slike=Džohar Dudajev
|slika=
|veličina=
|opis slike=
|podpredsjednik=
|podpremijer=
|zamjenik=
|godine u službi=
|politički čin=
|položaj=1. [[Predsjednici Čečenije|predsjednik neovisne Čečenije]]
|čin2=
|zanimanje=
|fusnote=
|prethodnik= ''Čečenija tek uspostavljena''
|nasljednik= [[Aslan Mashadov]] (privremeno: Zelimhan Jandarbijev)
|nasljednik2=
|prethodnik2=
|predsjednik=
|mandat_start2=[[12. studenog]] [[1982.]]
|mandat_kraj2=[[9. veljače]] [[1984.]]
|vjera=
}}

'''Džohar Musajevič Dudajev''' ([[čečenski]]: ''{{Unicode|Dƶoxar Dudayev}}''; ''Дудин Муса кант Жовхар'', [[ruski jezik|ruski]]: Джохар Мусаевич Дудаев) rođen [[15. veljače]] [[1944.]] godine, [[Jalhori]], [[Čečenija]] - preminuo [[21. travnja]] [[1996.]], Gehi Ču, Čečenija, je zapovjednik sovjetskog zrakoplovstva i [[Čečenija|čečenski]] vođa, prvi predsjednik [[Čečenska Republika Ičkerija|Čečenske republike Ičkerije]].

==Biografija==
Rođen je u veljači [[1944.]] za prisilne deportacije njegove obitelji (u sklopu općeg protjerivanja [[Čečeni|Čečena]], [[Inguši|Inguša]], [[Balkari|Balkara]], [[Kalmici|Kalmika]], [[Krimski Tatari|Krimskih Tatara]] i drugih manjih naroda prema Staljinovoj zapovijedi) iz njezina rodnoga sela Jalhorija u Čečeno-Inguškoj autonomnoj regiji. Prvih je 13 godina života proživio u [[Kazahstan]]u. Nakon repatrijacije Čečena i Inguša [[1957.]] polazio je večernju školu u Čečeno-Ingušetiji i stekao kvalifikacije električara. Upisao se u letačku školu i diplomirao na [[Tambov]]skoj Višoj vojnoj avijatičarskoj školi za pilote [[1966.]] Pristupio je komunističkoj partiji [[1968.]]

Dudajev je služio u jedinici teških bombardera u [[Sibir]]u i [[Ukrajina|Ukrajini]] i sudjelovao u sovjetskom ratu u Afganistanu. Studirao je na [[Jurij Gagarin|Gagarinovoj]] zrakoplovnoj akademiji (1971-74) i brzo napredovao. Dobio je zapovjedništvo nad zračnom bazom Sovjetskih strateških zračnih snaga u [[Tartu]]u, [[Estonija|Estoniji]], [[1987.]]. Naučio je [[estonski]] i pokazao veliko razumijevanje za estonski nacionalizam kad je zanemario zapovijed da zatvori estonsku televiziju i [[parlament]]. Velika soba u hotelu Barclay u Tartuu, koja je služila kao Dudajeljev ured sada se zove "Dudajevljeva suita" njemu u čast. Godine [[1990.]] njegov je vojni odred povučen iz Estonije,a on se povukao iz sovjetske vojske i u svibnju 1990. vratio u [[Grozni]], gdje se posvetio lokalnoj politici.

==Predsjednik čečenske republike Ičkerije==
Godine 1990. dospio je na čelo izvršnog povjerenstva neslužbene oporbe, Općenarodnog kongresa čečenskog naroda, koji se zalagao za suverenitet Čečenije kao zasebne republike u sklopu [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]].

Kad je komunistička vlada [[Doku Zavgajev|Dokua Zavgajeva]] u Čečeno-Inguškoj Autonomnoj Sovjetskoj Republici javno podržala sovjetski pokušaj udara u Moskvi, u kolovozu 1991, dani su mu bili odbrojani. Nakon neuspješnog udara protiv sovjetskog predsjednika [[Mihail Gorbačov|Mihaila Gorbačova]], Sovjetski Savez počeo se raspadati. Dudajev i njegovi sljedbenici iskoristili su priliku i [[6. rujna]] [[1991.]] upali u Vrhovni sovjet Čečeno-Inguške ASSR. Zevgajev je pobjegao u Rusiju, a nekoliko visokih dužnosnika je pobijeno ili je ranjeno.

Referendumom iz listopada 1991. Dudajevljev položaj predsjednika je potvrđen, te je jednostrano proglasio suverenitet republike Ičkerije i njezino otcjepljenje od [[Rusija|Rusije]]. U studenom 1991. ruski predsjednik [[Boris Jeljcin]] šalje vojsku koja se ubrzo povlači. "Čečenska Republika Ičkerija" postaje [[de facto]] neovisna država.

==Neovisnost==
U početku je Dudajevljeva vlada održavala diplomatske veze s [[Gruzija|Gruzijom]] čiji ga je predsjednik [[Zvijad Gamsahurdia]] podržavao. Kad je Gamsahurdia zbačen krajem 1991, našao je utočište u Ičkeriji. Bivša Čečeno-Inguška Autonomna Sovjetska Republika razdvojila se u lipnju [[1992.]] [[Ingušetija]] se nakon proglašenja čečenske neovisnosti opredijelila za ostanak u Ruskoj Federaciji. Ičkerija je proglasila punu neovisnost [[1993.]], u školama se počeo poučavati isključivo čečenski jezik, a latinica je postala službeno pismo. Država je također tiskala vlastiti novac i marke. Ekonomska se situacija, međutim, pogoršala, a kriminal procvao, a s njim i nezadovoljstvo. Zaredali su bezuspješni nasilni pokušaji svrgavanja Dudajeva.

==Rat s Rusijom==
Dana [[1. prosinca]] [[1994.]] Rusi su počeli s bombardiranjem zračne luke u [[Grozni|Groznom]] i razaranjem čečenskih zračnih snaga. Ičkerija je odgovorila objavom rata Rusiji te je mobilizirala svoje oružane snage. Dana [[11. prosinca]], pet dana nakon dogovora između Dudjeva i ruskog ministra obrane Pavela Gračeva o izbjegavanju daljnje primjene sile, ruske postrojbe nahrupile su u Čečeniju iz tri smjera. Dudajevljev sin Avlur poginuo je tijekom prvog mjeseca rata.

Prije pada Groznog Dudajev je prešao na jug sa svojim snagama i nastavio voditi rat tijekom [[1995.]] iz raketnog silosa, nedaleko od povijesne čečenske prijestolnice [[Vedeno]]. Čečeni su prešli na gerilsko ratovanje, ičkerijski muftija [[Ahmad Kadirov]] je oglasio džihad na Rusiju te su stali pritjecati borci iz susjednih muslimanskih zemalja, kao što su [[Dagestan]] i [[Ingušetija]], te iz europskih zemalja kao što su baltičke države i [[Ukrajina]].

==Atentat==
Predsjednik Dudajev ubijen je [[21. travnja]] [[1996.]] pomoću dva laserski navođena projektila dok se služio satelitskim telefonom. Njegovu lokaciju odredio je ruski izviđački avion, presrevši njegov telefonski poziv. Dudajev je vjerojatno razgovarao sa liberalnim zastupnikom Dume, Konstantinom Borovojem.

Naslijedio ga je [[Zelimhan Jandarbijev]], a nakon izbora [[Aslan Mashadov]].

== Mjesta nazvana u čast Džohara Dudajeva ==
[[Datoteka:Džohara Dudajeva gatve.jpg|mini|150px|Kućni broj u Aveniji Džohara Dudajeva u Rigi]]
* Nakon njegove smrti, razne lokacije u [[Turska|Turskoj]] nazvane su po njemu, na primjer ''Cevher Dudayev Meydanı'' (Trg Džohara Dudajeva) u [[Ankara|Ankari]].

*Od 1996. u [[Riga|Rigi]] se nalazi Avenija Džohara Dudajeva (''Džohara Dudajeva gatve'').

* Godine 1996. u [[Ukrajina|Ukrajini]] je ulica u [[Lavov]]u nazvana po njemu (''вулиця Джохара Дудаєва''), a kasnije i u [[Ivano-Frankivsk]]u, [[Hmeljnicki|Hmeljnickom]] i [[Kijev]]u.

* Trg Džohara Dudajeva (''Dzocharo Dudajevo skveras'') u [[Vilnius]]u.

* Od [[17. ožujka]], [[2005.]] kružni tok u [[Varšava|Varšavi]] nazvan je ''Rondo Dżochara Dudajewa''. [http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/4370493.stm]

* U [[Goražde|Goraždu]] postoji ''Ulica Generala Džohara Dudajeva''

==Izvori==
{{moljac|}}

{{GLAVNIRASPORED:Dudajev, Džohar}}

[[Kategorija:Čečenija|Dudajev, Džohar]]
[[Kategorija:Državnici|Dudajev, Džohar]]
[[Kategorija:Vojni zapovjednici|Dudajev, Džohar]]

Džohar Dudajev - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica