Džez ljestvice - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T06:11:52Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 06:11
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Džez ljestvice'''-->~~[[Datoteka:Whole tone scale on C.png\|thumb\|Cjelostepena ljestvica kao ishodište povećanog dominantnog septakorda:<ref>Hatfield, Ken (2005). ''Jazz and the Classical Guitar Theory and Applications'', str. 121. {{ISBN\|0-7866-7236-6}}.</ref><br> '''''C''' D '''E''' Fis '''Gis''' Ais (='''B''')'' {{audio\|Whole tone scale on C.ogg}}]]		[[Datoteka:Whole tone scale on C.png\|thumb\|Cjelostepena ljestvica kao ishodište povećanog dominantnog septakorda:<ref>Hatfield, Ken (2005). ''Jazz and the Classical Guitar Theory and Applications'', str. 121. {{ISBN\|0-7866-7236-6}}.</ref><br> '''''C''' D '''E''' Fis '''Gis''' Ais (='''B''')'' {{audio\|Whole tone scale on C.ogg}}]]
	[[Image:Augmented dominant seventh chord.png\|thumb\|Povećani dominantni septakord: ''c-e-gis-b'' {{audio\|Augmented dominant seventh chord.mid}}]]		[[Image:Augmented dominant seventh chord.png\|thumb\|Povećani dominantni septakord: ''c-e-gis-b'' {{audio\|Augmented dominant seventh chord.mid}}]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-16T23:27:38Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 16. studeni 2021. u 23:27
Redak 7:		Redak 7:
	Jedna od važnih osobina džeza je i - kako ga [[Teorija glazbe#Glazbeni teoretičari\|glazbeni teoretičari]] zovu - "princip akordsko-ljestvične kompatibilnosti": riječ je o činjenici da određena akordska sekvenca ujedno generira sebi kompatibilnu ljestvicu. U klasičnoj [[Harmonija (glazba)\|harmoniji]] tipično je da [[akord]]i pripadaju istoj, odnosno određenoj ljestvici. Na primjer: harmonijska progresija akorda I-ii-V-I u [[C-dur]]u rabi samo tonove ''C''-durske ljestvice. U džezu pak harmonijska progresija četiri akorda može rabiti četiri različite ljestvice, često i kao rezultat alteriranja pojedinih tonova akorda. Tako džez glazbenik može, primjerice, u ''C''-duru sniziti [[Kvinta\|kvintu]] dominantnoga septakorda (četverozvuka na V. stupnju ljestvice), što u tom slučaju rezultira akordom ''g-h-des-f''. Prilikom [[Improvizacija (glazba)\|improvizacije]] se potom biraju ljestvice koje sadrže ta četiri tona: cjelostepena ljestvica na tonu ''g'' (''g-a-h-cis-dis-f''), oktatonska ljestvica na tonu ''g'' (''g-as-b-h-cis-d-e-f''), te modusi proistekli iz uzlaznoga melodijskog ''d''- ili ''as''-mola (''g-a-h-cis-d-e-f'' ili ''g-as-b-ces-des-es-f''). Svaku ljestvicu koja u ovom slučaju sadrži tonove akorda ''g-h-des-f'' smatra se njemu kompatibilnom. Spomenuta "akordsko-ljestvična kompatibilnost" čini temeljnu razliku u praksi između klasične i džez harmonije.		Jedna od važnih osobina džeza je i - kako ga [[Teorija glazbe#Glazbeni teoretičari\|glazbeni teoretičari]] zovu - "princip akordsko-ljestvične kompatibilnosti": riječ je o činjenici da određena akordska sekvenca ujedno generira sebi kompatibilnu ljestvicu. U klasičnoj [[Harmonija (glazba)\|harmoniji]] tipično je da [[akord]]i pripadaju istoj, odnosno određenoj ljestvici. Na primjer: harmonijska progresija akorda I-ii-V-I u [[C-dur]]u rabi samo tonove ''C''-durske ljestvice. U džezu pak harmonijska progresija četiri akorda može rabiti četiri različite ljestvice, često i kao rezultat alteriranja pojedinih tonova akorda. Tako džez glazbenik može, primjerice, u ''C''-duru sniziti [[Kvinta\|kvintu]] dominantnoga septakorda (četverozvuka na V. stupnju ljestvice), što u tom slučaju rezultira akordom ''g-h-des-f''. Prilikom [[Improvizacija (glazba)\|improvizacije]] se potom biraju ljestvice koje sadrže ta četiri tona: cjelostepena ljestvica na tonu ''g'' (''g-a-h-cis-dis-f''), oktatonska ljestvica na tonu ''g'' (''g-as-b-h-cis-d-e-f''), te modusi proistekli iz uzlaznoga melodijskog ''d''- ili ''as''-mola (''g-a-h-cis-d-e-f'' ili ''g-as-b-ces-des-es-f''). Svaku ljestvicu koja u ovom slučaju sadrži tonove akorda ''g-h-des-f'' smatra se njemu kompatibilnom. Spomenuta "akordsko-ljestvična kompatibilnost" čini temeljnu razliku u praksi između klasične i džez harmonije.

	'''''Izbjegavana nota''''' naziv je za ton kakve džez ljestvice koji se u teoriji i praksi džez glazbe smatra odveć disonantnim da bi ga se sviralo u sklopu određenog akorda: stoga se takav ton (odnosno nota) ili izostavlja ili kromatski alterira.<ref>Humphries, Carl (2002). ''The Piano Handbook'', str. 262. {{ISBN\|0-87930-727-7}}.</ref> Primjerice, u kakvom durskom akordu se [[Kvarta\|kvartu]] i [[Nona (glazba)\|nonu]] najčešće izbjegava, ili ih se tretira kao [[Prohodni ton\|prohodne tonove]], ili ih se alterira.<ref>Humphries (2002), str. 128.</ref> Često su to mala sekunda (odnosno mala nona) iznad pojedinog tona<ref name=nettles>{{~~cite book~~\|last=Nettles\|first=Barrie\|title=Harmony 1\|year=1987\|publisher=Berklee College of Music\|page=34}}</ref> ili pak čista kvarta iznad temeljnoga tona akorda.<ref name="Humphries 126">Humphries (2002), str. 126.</ref>		'''''Izbjegavana nota''''' naziv je za ton kakve džez ljestvice koji se u teoriji i praksi džez glazbe smatra odveć disonantnim da bi ga se sviralo u sklopu određenog akorda: stoga se takav ton (odnosno nota) ili izostavlja ili kromatski alterira.<ref>Humphries, Carl (2002). ''The Piano Handbook'', str. 262. {{ISBN\|0-87930-727-7}}.</ref> Primjerice, u kakvom durskom akordu se [[Kvarta\|kvartu]] i [[Nona (glazba)\|nonu]] najčešće izbjegava, ili ih se tretira kao [[Prohodni ton\|prohodne tonove]], ili ih se alterira.<ref>Humphries (2002), str. 128.</ref> Često su to mala sekunda (odnosno mala nona) iznad pojedinog tona<ref name=nettles>{{Citiranje knjige\|last=Nettles\|first=Barrie\|title=Harmony 1\|year=1987\|publisher=Berklee College of Music\|page=34}}</ref> ili pak čista kvarta iznad temeljnoga tona akorda.<ref name="Humphries 126">Humphries (2002), str. 126.</ref>

	::''Razliku između klasične i neklasične harmonije najlakše je uočiti uspoređujući način na koji se tretiraju [[disonanca\|disonance]]. Klasični pristup sve neakordičke tonove, t.j. tonove koji ne pripadaju kakvom akordu tretira kao potencijalne disonance koje "traže" razriješenje. (...) Neklasična harmonija vas samo upućuje koje tonove u sklopu određene ljestvice treba izbjegavati (jer su '''uistinu''' disonantni), što pak znači da su svi drugi "u redu"''.<ref name="Humphries 126"/>		::''Razliku između klasične i neklasične harmonije najlakše je uočiti uspoređujući način na koji se tretiraju [[disonanca\|disonance]]. Klasični pristup sve neakordičke tonove, t.j. tonove koji ne pripadaju kakvom akordu tretira kao potencijalne disonance koje "traže" razriješenje. (...) Neklasična harmonija vas samo upućuje koje tonove u sklopu određene ljestvice treba izbjegavati (jer su '''uistinu''' disonantni), što pak znači da su svi drugi "u redu"''.<ref name="Humphries 126"/>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-08T06:51:54Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Whole tone scale on C.png|thumb|Cjelostepena ljestvica kao ishodište povećanog dominantnog septakorda:<ref>Hatfield, Ken (2005). ''Jazz and the Classical Guitar Theory and Applications'', str. 121. {{ISBN|0-7866-7236-6}}.</ref> '''''C''' D '''E''' Fis '''Gis''' Ais (='''B''')'' {{audio|Whole tone scale on C.ogg}}]]
[[Image:Augmented dominant seventh chord.png|thumb|Povećani dominantni septakord: ''c-e-gis-b'' {{audio|Augmented dominant seventh chord.mid}}]]

'''Džez ljestvica''' je bilo koja [[glazbena ljestvica]] koja se rabi u [[džez]]u, a mnoge od njih koriste se i u klasičnoj europskoj [[Glazba|glazbi]], osobito dijatonske, cjelostepene i oktatonske, te određeni modusi temeljeni na uzlaznom melodijskom [[Mol (glazba)|molu]]. Sve su te ljestvice u svojim djelima rabili i neki od najpoznatijih europskih [[skladatelj]]a kasnoga [[19. stoljeće|devetnaestog]] i ranoga [[20. stoljeće|dvadesetog stoljeća]], primjerice [[Nikolaj Rimski-Korsakov]], [[Claude Debussy]], [[Maurice Ravel]] i [[Igor Stravinski]], često čak i na način koji anticipira njihovo korištenje u džezu.<ref>Tymoczko, Dmitri (1997). "The Consecutive-Semitone Constraint on Scalar Structure: A Link Between Impressionism and Jazz", ''Integral'' 11:135–79.</ref>
Neke džez ljestvice, poput t.zv. [[bebop ljestvica]], uobičajenim [[ton]]ovima [[Dijatonska ljestvica|dijatonske ljestvice]] dodaju i [[kromatski ton|kromatske tonove]]. Veliku važnost u džezu imaju i [[Pentatonska ljestvice|pentatonske]] i [[blues ljestvice]].

Jedna od važnih osobina džeza je i - kako ga [[Teorija glazbe#Glazbeni teoretičari|glazbeni teoretičari]] zovu - "princip akordsko-ljestvične kompatibilnosti": riječ je o činjenici da određena akordska sekvenca ujedno generira sebi kompatibilnu ljestvicu. U klasičnoj [[Harmonija (glazba)|harmoniji]] tipično je da [[akord]]i pripadaju istoj, odnosno određenoj ljestvici. Na primjer: harmonijska progresija akorda I-ii-V-I u [[C-dur]]u rabi samo tonove ''C''-durske ljestvice. U džezu pak harmonijska progresija četiri akorda može rabiti četiri različite ljestvice, često i kao rezultat alteriranja pojedinih tonova akorda. Tako džez glazbenik može, primjerice, u ''C''-duru sniziti [[Kvinta|kvintu]] dominantnoga septakorda (četverozvuka na V. stupnju ljestvice), što u tom slučaju rezultira akordom ''g-h-des-f''. Prilikom [[Improvizacija (glazba)|improvizacije]] se potom biraju ljestvice koje sadrže ta četiri tona: cjelostepena ljestvica na tonu ''g'' (''g-a-h-cis-dis-f''), oktatonska ljestvica na tonu ''g'' (''g-as-b-h-cis-d-e-f''), te modusi proistekli iz uzlaznoga melodijskog ''d''- ili ''as''-mola (''g-a-h-cis-d-e-f'' ili ''g-as-b-ces-des-es-f''). Svaku ljestvicu koja u ovom slučaju sadrži tonove akorda ''g-h-des-f'' smatra se njemu kompatibilnom. Spomenuta "akordsko-ljestvična kompatibilnost" čini temeljnu razliku u praksi između klasične i džez harmonije.

'''''Izbjegavana nota''''' naziv je za ton kakve džez ljestvice koji se u teoriji i praksi džez glazbe smatra odveć disonantnim da bi ga se sviralo u sklopu određenog akorda: stoga se takav ton (odnosno nota) ili izostavlja ili kromatski alterira.<ref>Humphries, Carl (2002). ''The Piano Handbook'', str. 262. {{ISBN|0-87930-727-7}}.</ref> Primjerice, u kakvom durskom akordu se [[Kvarta|kvartu]] i [[Nona (glazba)|nonu]] najčešće izbjegava, ili ih se tretira kao [[Prohodni ton|prohodne tonove]], ili ih se alterira.<ref>Humphries (2002), str. 128.</ref> Često su to mala sekunda (odnosno mala nona) iznad pojedinog tona<ref name=nettles>{{cite book|last=Nettles|first=Barrie|title=Harmony 1|year=1987|publisher=Berklee College of Music|page=34}}</ref> ili pak čista kvarta iznad temeljnoga tona akorda.<ref name="Humphries 126">Humphries (2002), str. 126.</ref>

::''Razliku između klasične i neklasične harmonije najlakše je uočiti uspoređujući način na koji se tretiraju [[disonanca|disonance]]. Klasični pristup sve neakordičke tonove, t.j. tonove koji ne pripadaju kakvom akordu tretira kao potencijalne disonance koje "traže" razriješenje. (...) Neklasična harmonija vas samo upućuje koje tonove u sklopu određene ljestvice treba izbjegavati (jer su '''uistinu''' disonantni), što pak znači da su svi drugi "u redu"''.<ref name="Humphries 126"/>

== Modusi temeljeni na durskoj ljestvici ==
Broj ljestvica dostupnih glazbeniku koji improvizira kontinuirano raste. Kako se razvijaju nove tehnike, džez glazbenici pronalaze načina da ih uklope u svoje [[Skladba|skladbe]] ili koriste kao materijal za iznalaženje [[melodija]]. Sedam modusa temeljenih na [[dur]]skoj i dijatonskim ljestvicama s dodanim tonovima dobar su primjer za to (u prvom stupcu tablice naznačeni su stupnjevi durske ljestvice na kojima se nalaze spomenuti modusi):

{| class="wikitable"
|I||[[jonski modus]]||''c-d-e-f-g-a-h-c’''|| temelj je akorda ''C6'' (''c-e-g-a'') i ''CMaj7'' (''c-e-g-h'')
|-
|ii||[[dorski modus]]||''c-d-es-f-g-a-b-c’''|| temelj je akorda ''C-6'' (''c-es-g-a''), ''Cm7'' (''c-es-g-b''), ''Cm9'' (''c-es-g-b-d''), ''Cm11'' (''c-es-g-b-d-f'') i ''Cm13'' (''c-es-g-b-d-f-a'')
|-
|iii||[[frigijski modus]]||''c-des-es-f-g-as-b-c’''|| (Csus4 -9)
|-
|IV||[[lidijski modus]]||''c-d-e-fis-g-a-h-c’''|| (C Maj7 +11 akord)
|-
|V||[[miksolodijski modus]]||''c-d-e-f-g-a-b-c’''|| temelj je maloga durskog, t.j. dominantnog septakorda / ''C7'' (''c-e-g-b'')
|-
|vi||[[eolski modus]]||''c-d-es-f-g-as-b-c’''|| (C-7 -13 akord)
|-
|viiø||[[lokrijski modus]]||''c-des-es-f-ges-as-b-c’''|| (C-7 -5 akord)
|}

Ako usporedimo svaki modus s durskom ljestvicom, bit će nam jasnije suptilne razlike između njih: ''jonski'' je modus zasnovan na prvom stupnju durske ljestvice, ''dorski'' na drugom, ''frigijski'' na trećem, itd.

{| class="wikitable"
|C Jonski||C D E F G A B C|| C Maj 7 akord)
|-
|D Dorski||D E F G A B C D|| (D-6 or D-7 13 akord)
|-
|E Frigijski||E F G A B C D E|| (Esus4 -9 akord)
|-
|F Lidijski||F G A B C D E F|| (F Maj7 +11 akord)
|-
|G Miksolidijski||G A B C D E F G|| (G7 akord)
|-
|A Eolski||A B C D E F G A|| (A-7 -13 akord)
|-
|B Lokrijski||B C D E F G A B|| (B-7-5 akord)
|}

Mogu se koristiti i kombinacije karakterističnih [[Interval (glazbena teorija)|intervala]] pojedinih modusa pa je tako, primjerice, u lidijskome modusu moguće rabiti njegov povišeni četvrti ton uz sniženi sedmi ton "posuđen" iz miksolidijskoga modusa (''c-d-e-'''FIS'''-g-a-'''B'''-c’''). U uporabi su također i kromatske alteracije: moguće je, n.pr. lidijskome modusu povisiti peti stupanj (''c-d-e-fis-'''GIS'''-a-b-c’'') da bi se isti moglo harmonijski obogatiti akordom ''Cmaj7+5'' (''c-e-gis-h'').

== ''Bebop'' ljestvice==
Postoje 2 vrste obično korištenih bebop ljestvica:

Dominantna bebop ljestvica: Uzlazna: 1 2 3 4 5 6 ♭7 7 (8) Silazna: 8 ♭7 6 ♭6 5 4 3 2 (1)

Dur bebop ljestvica: 1 2 3 4 5 ♯5 6 7 (8)

== Modusi melodijskih mol ljestvica ==
Velik dio suvremene džez harmonije proizlazi iz modusa uzlaznog oblika melodijske mol ljestvice,znanog i kao '''jazz melodijska mol ljestvica'''.<ref name="Baerman">Baerman, Noah (1998). ''Complete Jazz Keyboard Method: Mastering Jazz Keyboard'', p.34. {{ISBN|0-88284-913-1}}.</ref> U suštini se radi o dijatonskoj dur ljestvici sa sniženim trećim tonom, npr. C D Es F G A H C.
Modusi C uzlaznog melodijskog mola:

{| class="wikitable"
|i||uzlazni melodijski mol||T, 2,-3, 4, 5, 6, 7||(C- maj7 ili C-6 akord)
|-
|II||frigijski ||T,-2,-3, 4, 5, 6,-7||(D7 sus -9 akord)
|-
|III||lidijski uvećani ||T, 2, 3,+4,+5, 6, 7||(E-maj7 +5 akord)
|-
|IV||lidijski dominantan ||T, 2, 3,+4, 5, 6,-7|| (F7 +11 akord)
|-
|V||eolski dominantan ( "5. modus")||T, 2, 3, 4, 5,-6,-7|| (G7 -13 akord)
|-
|vi||lokrijski)||T, 2,-3, 4, 5,-6,-7|| (A-7 -5 akord)
|-
|VII||super lokrijski (alterirana ljestvica) ||T,-2,-3, -4,-5,+6,-7|| (B7 +9 +13 akord)
|}

== Oktatonske ljestvice ==
[[Image:Diminished scales on Db, D, and Eb.PNG|thumb|250px|Uzlazne oktatonske ljestvice na ''es'', ''d'' i ''des'']]

== Cjelostepene ljestvice ==
[[Image:Whole tone scale on B.PNG|thumb|250px|Cjelostepena ljestvica na tonu ''h'' {{audio|Whole tone scale on B.mid}}: ''h-des-es-f-g-a-(h)''.]]

== Pentatonske ljestvice ==
Dvije su pentatonske ljestvice uobičajene u džez glazbi, dur i mol pentatonska ljestvica.
[[Image:C major pentatonic scale.svg|400px|thumb|center|''C''-dur pentatonska ljestvica {{audio|PentMajor.mid|Play}}.]]
[[Image:A minor pentatonic scale.svg|400px|thumb|center|''a''-mol pentatonska ljestvica {{audio|PentMinor.mid|Play}}.]]

== ''Blues'' ljestvice ==
[[Image:Blues scale hexatonic C.png|thumb|250px|Blues ljestvica, mol pentatonika, sniženi 5- i povišeni 4. ton{{audio|Blues scale hexatonic C.mid|Play}}.]]

== Harmonijske molske ljestvice ==
[[Image:Amoll.harm.png|thumb|250px|Harmonijski mol{{audio|Amoll harm.mid|Play}}.]]

== Alterirane dominantne ljestvice ==
[[Image:C altered scale flats.png|thumb|250px|Alterirana dominantna ljestvica na C.]]

==Izvori==
{{izvori}}

== Dodatna literatura ==
* Burbat, Wolf: ''Die Harmonik des Jazz'', München: dtv & Kassel: Bärenreiter, 1994. {{ISBN|3-423-04472-1}} (dtv) & {{ISBN|3-7618-0855-0}} (Bärenreiter)
* Yamaguchi, Masaya: ''The Complete Thesaurus of Musical Scales'', New York: Masaya Music Services, 2006. {{ISBN|0-9676353-0-6}}.
* [http://archive.org/details/imslp-modes-gomez-gomez-alberto Gomez Gomez, Alberto: ''Jazz Modes'']

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.thejazzresource.com/music_scales.html Common Jazz Scales and How to Apply Them]
* [http://www.fretjam.com/jazz-guitar-scales.html Jazz Scales on Guitar - Fretboard diagrams with labelled scale tones]
* [http://www.jazzscalesuggester.com Basic scale suggestions for any jazz chart]
*[http://imslp.nl/imglnks/usimg/c/cd/IMSLP187790-WIMA.90ef-JazzModes.pdf Džez modusi]

[[Kategorija:Jazz]]
[[Kategorija:Glazbena teorija]]