Suradnik10 u (test) 05:07, 30. svibanj 2025.

2025-05-30T05:07:04Z

←Starija inačica		Inačica od 30. svibanj 2025. u 05:07
Redak 4:		Redak 4:
	Sadi ju se na maloj površini. Biljne vrste u njoj su autohtone i udomaćene. Ovakvu šumicu dade se posaditi jurve na površini većoj od 100 četvornih metara. Po četvornom metru, idealno je kad se koncentrira 4 do 7 biljnih vrsta. Biljne skupine su raznolike: stabla, grmovi, polugrmovi, trajnice i jednogodišnje bilje. Ova vrsta šume je prilagođena urbanim i periurbanim područjima. Na rubni dio sade se [[heliofit]]i.<ref name=naslovna/> Vrste se pomno bira i sadi glede susjednih biljaka te ovisno o smještaju prema Suncu.<ref name="prva u Kamanju"/>		Sadi ju se na maloj površini. Biljne vrste u njoj su autohtone i udomaćene. Ovakvu šumicu dade se posaditi jurve na površini većoj od 100 četvornih metara. Po četvornom metru, idealno je kad se koncentrira 4 do 7 biljnih vrsta. Biljne skupine su raznolike: stabla, grmovi, polugrmovi, trajnice i jednogodišnje bilje. Ova vrsta šume je prilagođena urbanim i periurbanim područjima. Na rubni dio sade se [[heliofit]]i.<ref name=naslovna/> Vrste se pomno bira i sadi glede susjednih biljaka te ovisno o smještaju prema Suncu.<ref name="prva u Kamanju"/>

	Urbane šumice posađene metodom Miyawaki samoodržive su i vrlo bioraznolike. Vrlo ih malo se mora održavati. Zbog svega toga drveće u ovakvim šumicama je otpornije. Radi zaštite nasada od korova i sušenja, nakon sađenja posipa se po tlu [[malč]] od piljevine i bukvine kore ~~bukve~~. <ref name="prva u Kamanju"/>		Urbane šumice posađene metodom Miyawaki samoodržive su i vrlo bioraznolike. Vrlo ih malo se mora održavati. Zbog svega toga drveće u ovakvim šumicama je otpornije. Radi zaštite nasada od korova i sušenja, nakon sađenja posipa se po tlu [[malč]] od [[piljevina\|piljevine]] i [[bukva\|bukvine]] kore. <ref name="prva u Kamanju"/>

	S naobrazbene strane, po šumici su postavljene pločice na kojima piše vrsta biljke na hrvatskom i latinskom. Unutar Crošnjice je pošljunčana staza uz koju su panjevi čime se stvara uvjete za učionicu u prirodi.<ref name="prva u Kamanju"/>		S naobrazbene strane, po šumici su postavljene pločice na kojima piše vrsta biljke na hrvatskom i latinskom. Unutar Crošnjice je pošljunčana staza uz koju su panjevi čime se stvara uvjete za učionicu u prirodi.<ref name="prva u Kamanju"/>

Suradnik10: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Crošnjica''' (umanjenica od "krošnja", početna slova uzeta iz riječi lat. Croatia = Hrvatska) jest hrvatski ekološki projekt urbanih šumica, od medonosnih, do lokalnih i šumica hrane, koju se sadi u Hrvatskoj. Projekt je krenuo svibnja 2025. godine, na inicijativu Saveza izviđača Hrvatske i kreativne agencije Hearth. Prvi je zasad napravljen u općini Kamanju, na Međunarodni...«.

2025-05-30T05:06:12Z

Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Crošnjica''' (umanjenica od "krošnja", početna slova uzeta iz riječi lat. Croatia = Hrvatska) jest hrvatski ekološki projekt urbanih šumica, od medonosnih, do lokalnih i šumica hrane, koju se sadi u Hrvatskoj. Projekt je krenuo svibnja 2025. godine, na inicijativu Saveza izviđača Hrvatske i kreativne agencije Hearth. Prvi je zasad napravljen u općini Kamanju, na Međunarodni...«.

Nova stranica

'''Crošnjica''' (umanjenica od "krošnja", početna slova uzeta iz riječi lat. Croatia = Hrvatska) jest hrvatski ekološki projekt [[urbana šumica|urbanih šumica]], od medonosnih, do lokalnih i šumica hrane, koju se sadi u Hrvatskoj. Projekt je krenuo svibnja 2025. godine, na inicijativu [[Savez izviđača Hrvatske|Saveza izviđača Hrvatske]] i kreativne agencije Hearth. Prvi je zasad napravljen u općini [[Kamanje|Kamanju]], na Međunarodni dan biološke raznolikosti, uz pomoć 120 volontera. Posađena je japanskom metodom [[Miyawaki]]. Projekt je osmišljen u suradnji sa stručnjacima šumarske i agronomske struke.<ref name="prva u Kamanju">I.D.: [https://dalmatinskiportal.hr/energija-i-ekologija/posadena-je-prva-hrvatska-crosnjica--sumica-od-40-razlicitih-biljnih-vrsti/237609 ''Posađena je prva hrvatska Crošnjica: Šumica od 40 različitih biljnih vrsti'']. Dalmatinski portal. 23. svibnja 2025. Pristupljeno 30. svibnja 2025.</ref>

== Općenito ==
Sadi ju se na maloj površini. Biljne vrste u njoj su autohtone i udomaćene. Ovakvu šumicu dade se posaditi jurve na površini većoj od 100 četvornih metara. Po četvornom metru, idealno je kad se koncentrira 4 do 7 biljnih vrsta. Biljne skupine su raznolike: stabla, grmovi, polugrmovi, trajnice i jednogodišnje bilje. Ova vrsta šume je prilagođena urbanim i periurbanim područjima. Na rubni dio sade se [[heliofit]]i.<ref name=naslovna/> Vrste se pomno bira i sadi glede susjednih biljaka te ovisno o smještaju prema Suncu.<ref name="prva u Kamanju"/>

Urbane šumice posađene metodom Miyawaki samoodržive su i vrlo bioraznolike. Vrlo ih malo se mora održavati. Zbog svega toga drveće u ovakvim šumicama je otpornije. Radi zaštite nasada od korova i sušenja, nakon sađenja posipa se po tlu [[malč]] od piljevine i bukvine kore bukve. <ref name="prva u Kamanju"/>

S naobrazbene strane, po šumici su postavljene pločice na kojima piše vrsta biljke na hrvatskom i latinskom. Unutar Crošnjice je pošljunčana staza uz koju su panjevi čime se stvara uvjete za učionicu u prirodi.<ref name="prva u Kamanju"/>

== Namjena ==
Pomoću urbanih šumica ublažava se [[klimatske promjene]] tako što iz atmosfere vezuju [[ugljik]], čiji su spremnici gusta vegetacija i organska tvar iz šumica. Drugi koristan učinak je što na sebe vezuju zagađivače iz zraka i tla. Treći koristan učinak je što smanjuju otjecanje vode i eroziju tla. <ref name=naslovna/>

Općenito, oko i u njima su povoljniji mikroklimatski uvjeti: krajnje vrijednosti temperatura znatno su bliže, bolja je kakvoća zraka, ublažavaju učinak [[urbani toplinski otok|urbanih toplinskih otoka]] te smanjuju potrošenu energiju hlađenja i grijanja. Drveća u urbanim šumicama značajno potiču lokalnu bioraznolikost i povećavaju populaciju oprašivača, koji su iznimno bitni za ine ekosustave.<ref name=naslovna>[https://crosnjica.hr/ Crošnjica]. Pristupljeno 30. svibnja 2025.</ref>

Ljudima gode za psihičko i tjelesno zdravlje. Smanjuju buku, a zbog vezivanja sitnih čestica prašine, godi i plućima.<ref name=naslovna/>

== Hrvatske crošnjice ==
Prvoposađena Crošnica, ona u Kamanju ima 250 raznih sadnica stabala, grmlja i prizemnog rašća od 40 različitih vrsta. Uz ostale tu su 5 različitih vrsti hrastova, divlja kruška, lipa, vrba, javor, <ref name="prva u Kamanju"/> zatim divlja jabuka i divlja trešnja, pitomi kesten, sremza, oskoruša, jarebika, brekinja, mukinja, planika, rašeljka, drijen, zova i ine lokalne autohtone vrste.<ref name=naslovna/>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Šumarstvo]]
[[Kategorija:Ekologija]]
[[Kategorija:Hrvatska]]
[[Kategorija:Kamanje]]

Crošnjica - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 05:07, 30. svibanj 2025.