WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2024-12-27T05:33:19Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 27. prosinac 2024. u 05:33
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Crni Plat'''-->~~{{Infookvir naselje u CG		{{Infookvir naselje u CG
	\|ime = Crni Plat		\|ime = Crni Plat
	\|regija = [[Boka kotorska]]		\|regija = [[Boka kotorska]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-24T19:44:08Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 24. studeni 2021. u 19:44
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Crni Plat'''-->{{~~Naselje~~ u CG		<!--'''Crni Plat'''-->{{Infookvir naselje u CG
	\|ime = Crni Plat		\|ime = Crni Plat
	\|regija = [[Boka kotorska]]		\|regija = [[Boka kotorska]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-23T23:44:02Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje u CG
|ime = Crni Plat
|regija = [[Boka kotorska]]
|općina = [[Tivat]]
|mikroregija =
|najgrad = [[Tivat]]
|površina =
|nadvisina =
|z. širina = 42.43688
|z. dužina = 18.71222
|brojstan =
|gustoća =
|domaćinstva =
|pošta =
|pozbroj = +382 32
|autooznaka = TV
|slika =
|slika_opis =
}}

'''Crni Plat''', naselje kod [[Tivat|Tivta]]. Izvorištem je razvoja današnjega urbaniziranog Tivta.<ref name=radiotivat1>[https://radiotivat.com/crni-plat-i-dio/2015/10/ Radio Tivat] Crni Plat - I dio. Anita Mažibradić „Tivat kroz stoljeća- mjesto kmetova i gospodara“, Donja Lastva 2015. 7. listopada 2015. (pristupljeno 13. studenoga 2019.)</ref>

== Zemljopis ==
Nalazi se na gornjim kosinama [[Vrmac|Vrmca]], iznad prostrane [[Tivatsko polje|tivatske ravnice]] pri moru, od [[Gornja Lastva|Gornje Lastve]] ka jugoistoku. <ref name=radiotivat1/>

== Ime ==
Zove se po gustoj tamnoj šumi četinara između dvije brdske kosine, iznad mjesnog groblja i [[crkva sv. Šimuna u Crnom Platu|crkvice sv. Šimuna]], zatim po gustoj šumi [[kesten]]a (kostanja) na lokalitetu Kostanjica, čiji naziv traje još iz srednjega vijeka, te po gustoj šumi maslina i dubova (hrastova)u samome selu, na njegovim kosinama.<ref name=radiotivat1/>

== Povijest ==
Nastalo je u ranom srednjem vijeku oko prastare [[crkva sv. Srđa u Crnom Platu|crkve sv. Srđa]] čija ruševina i danas postoji. Epigrafski se natpis na ukrasnoj ploči te crkve mogao datirati u polovicu IX. stoljeća: ''Ja Albelinus, đakon, sin Bergolina i braća moja, izgradili smo ovo sveto mjesto u čast Sv. Srđa, Sv. Nikole i Sv. Dimitrija''. Dotad je primorski pojas bujne vegetacije, od Plavde (Plada) do Pina (Pinus, Pin) bio nenaseljen. U arhivskim se spisima naziv naselja Crni Plat (Zerniplat, homines de Zerniplat) javlja sve do konca 18. stoljeća. Nastanjivali su ga stočari i poljodjelci. Stanovništvo je kao i u drugim naseljima ovog dijela priobalja variralo od ilirskog i romanskog a prevagnuli su Slaveni.<ref name=radiotivat1/>

Prvobitni Crni Plat bio je po gornjem pojasu, visoko na Vrmcu, na polukružnoj crti od Gornje Lastve ka Bogdašićima. U kasnijoj fazi srednjega vijeka stanovnici stočarskih naselja niže na kosinama Vrmca formiraju su četiri sela Crnog Plata: Đurđevo brdo, Točilo, Češljar i nešto bliži obali Donji kantun. Novija naselja su Gornje Seljanovo, Kava, Tripovići, Učuri i dr., nazvana prema prezimenima obitelji koji su ih naselila. Prve nastambe bile su kolibe i potleušice. Od 14. stoljeća nastambe su kućice u suhomeđi pokrivene kamenim pločama. Gospodarska djelatnost bila je obrada zemlje po okućnici, maslinarstvo, sječa drva i držanje stoke za svoje potrebe. Prema tužbi kotorskom sudu 27. srpnja 1444. kojom su mještani tužili kotorskog plemića koji im je zabranio napasati stoku i sjeći drva na brijegu koji je kupio od Bogdašića, vide se starinska prava i otkad datiraju. Pred sudom su tužitelji izjavili da su na toj zemlji uvijek napasali i napajali stoku, sjekli drva te nijedan gospodar Bogdašića niti metropolita nije zabranjivao, sve otkako je Crni Plat naseljen u doba cara Stefana, odnosno cijelih trista godina. Sud je izrekao presudu u korist tužitelja 5. studenoga 1445. godine.<ref name=radiotivat1/>

U Crnom Platu, od Popove glave u pravcu sjeverozapada je mjesno groblje i srednjovjekovna crkvica sv. Šimuna koja je nedavno sanirana. Crkva je do 1734. bila župna, a od te godine je grobljanska kapela. Tivatskim starosjedilačkim obiteljima sv. Šimun se slavi krsno ime. Kao blagdan se Šimundan obilježava u kućama Andrića, Goluba, Krstovića, Vuksanovića, Marića, Škanata, Belana, Staničića, Ercega, Tripovića, Sindika, Rajčevića i dr. Uz te dvije crkve, sv. Srđa i sv. Šimuna je i crkva sv. Ane, spomenute kao sv. Veneranda.<ref name=radiotivat1/>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Tivat]]

Crni Plat - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica