Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵\|wikivrste(.)\=(.)↵\|wikivrstehr(.)\=(.)↵\|wikizvor(.)\=(.)↵\|wikizvor_autor(.)\=(.)↵\|wječnik(.)\=(.)↵\|wikiknjige(.)\=(.)↵\|wikicitat(.)\=(.)↵}}' u ''

2026-03-12T15:30:32Z

Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵\|wikivrste(.*)\=(.*)↵\|wikivrstehr(.*)\=(.*)↵\|wikizvor(.*)\=(.*)↵\|wikizvor_autor(.*)\=(.*)↵\|wječnik(.*)\=(.*)↵\|wikiknjige(.*)\=(.*)↵\|wikicitat(.*)\=(.*)↵}}' u ''

@@ Redak 49: / Redak 49: @@
 == Vanjske poveznice ==
-{{WProjekti
 [[Kategorija:Joha]]

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2024-12-27T05:35:48Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 27. prosinac 2024. u 05:35
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Crna joha'''-->~~{{naslov u kurzivu}}		{{naslov u kurzivu}}
	{{Taksokvir		{{Taksokvir
	\| boja = lightgreen		\| boja = lightgreen

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-22T23:44:23Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja = lightgreen
| naziv = ''Crna joha''
| slika = Alnus glutinosa.jpg
| slika_širina = 240px
| slika_opis = Crna joha| regnum = [[Biljke|Plantae]]
| divisio = [[Cvjetnjače|Magnoliophyta]]
| classis = [[Magnoliopsida]]
| ordo = [[Fagales]]
| familia = [[Betulaceae]]
| genus = ''[[Alnus]]''
| species = '''''A. glutinosa'''''
| dvoimeno = ''Alnus glutinosa''
| dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linne|L.]]
| karta_raspon = IKAl-100210 Distribution Alnus glutinosa.png
| karta_raspon_širina = 240px
| karta_raspon_opis = Rasprostranjenost crne johe
}}

[[Datoteka:Alnus glutinosa MHNT.BOT.2004.0.10a.jpg|240px|desno|mini|Ženske rese]]

'''Crna joha''' (jalša <ref>http://www.plantea.com.hr/crna-joha/</ref>, {{lat.|Alnus glutinosa}}), [[bjelogorica|bjelogorično]] je [[drvo]] iz porodice [[Betulaceae]]. Ostali narodni nazivi za johu su jalsa, jova, jovina, dragušica.

==Rasprostranjenost==
Raste na sjevernoj polutci u nizinskim [[šuma]]ma uz [[močvara|močvare]], rijeke i potoke.

==Izgled==
Naraste do 25 m. Deblo dosiže do vrha krošnje. [[Kora (biljke)|Kora]] je crno-smeđa. Izbojci obiluju bjelkastim [[lenticela]]ma. [[Pup]]ovi su na dugim stapkama i ljepljivi. Cvjetaju prije listanja. [[Lišće]] je okruglasto, 4-10 cm dugo, na vrhu zaobljeno ili tupo prikraćeno, u početku ljepljivo, odozgo u kutevima žila s čupercima [[žuta boja|žutih]] dlačica. Otpada [[zelena boja|zeleno]], tj. ne žuti. Muške i ženske rese, javljaju se u [[jesen]]. Ženske su rese sitne na dužoj stapci. Priperci odrvene i čine češeriće, koji ostaju dosta dugo na drvetu, nakon što se otvore, a plodovi ispadnu. Supke su obrnuto jajolike, oko 5 m dugačke. Prvi su [[list]]ovi goli. [[Plod]] je sitan, vrlo uskim krilcem okriljen i plosnat.

==Ekološki zahtjevi==
U okolici [[Đurđevac|Đurđevca]] (Kupinje, Crni jarki, Preložnički berek), crna joha postiže svoj optimum. U ovim [[Podravina|podravskim]] šumama postiže visinu preko 30 m i promjere preko 50 cm. Smatra se da su sastojine crne johe sa staništa đurđevačke Podravine jedinstvene u europskim razmjerima. U [[Crni jarki|Posebnom rezervatu šumske vegetacije „Crni jarki“]] crna joha tvori dominantnu šumsku fitocenozu s poljskim jasenom i sremzom (''Pruno-Fraxinetum'' Oberd. 1953).

Crna joha je vrsta brza rasta. Ima širolu [[ekologija|ekološku]] valenciju s obzirom na zahtjeve prema [[toplina|toplini]], [[voda|vodi]], [[tlo|tlu]] i [[svjetlost|svjetlu]]. Crna joha je vrsta drveća relativno kratkog životnog vijeka, doživi oko 100 godina. Dobro uspijeva u barskim uvjetima. Ona je pionirska vrsta s kojom se osvajaju najmokriji tereni nizinskih područja, zajedno s [[bijela vrba|bijelom vrbom]].

Ona oblikuje tipičnu čupavu (zvonoliku) [[korijen (biljke)|korijen]]sku mrežu u kojoj prevladava pružanje korijenja u okomitom smjeru. Crna joha živi u simbiozi s bakterijama iz porodice aktinomiceta (''Aktinomyces alni'' Peklo) koje tvore crvenkaste kvržice na korijenju. One obogaćuju tlo vežući dušik iz zraka što je jedan od razloga zbog kojeg crna joha ima svojstva pionirske vrste.
==Sastav==
Listovi su bogati proteinima (do 20%), mastima (do 6%), vitaminom C , karotenom , flavonoidima , smolnim kiselinama .Šiške su bogate taninom(do 2,5 %) i galnom kiselinom ( do 4 % ). Koristi se u medicinskoj praksi i tradicionalnoj medicini kao protuupalno i stežuće sredstvo.

==Primjena u narodnoj medicini==
Kao medicinski sirovinski materijal koriste se plodovi - češeri - šiške ( lat. Fructus Alni ), koje se bere u kasnoj jeseni ili zimi,

Ekstrakt kore i lišća ima protuupalno, antispazmodično i koleretsko djelovanje; vodeni i alkoholni ekstrakt češera - antioksidans , membranoprotektivno djelovanje, analgetik , ima antieksudativna i antiproliferativna svojstva, pokazujue antibakterijsku i antitumorsku aktivnost; ekstrakt cvjetova i pelud - protiv protozoa.
==Dodatna literatura==
Putirskij,I.N.,Prohorov,V.N. Universalnaja enciklopedia lekarstvenih rastenij, Moskva 2000.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
|commons = Alnus glutinosa
|commonshr = Crna joha
|commonscat = Alnus glutinosa
|commonscathr = Crna joha
|wikivrste = Alnus glutinosa
|wikivrstehr = Crna joha
|wikizvor =
|wikizvor_autor =
|wječnik =
|wikiknjige =
|wikicitat =
}}

[[Kategorija:Joha]]
[[Kategorija:Ljekovito bilje]]
[[Kategorija:Flora Europe]]
[[Kategorija:Flora Sjeverne Afrike]]
[[Kategorija:Flora Zapadne Azije]]
[[Kategorija:Flora zapadnog Sibira]]
[[Kategorija:Flora Kavkaza]]
[[Kategorija:Flora Kazahstana]]

Crna joha - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica