WikiSysop: bnz

2022-05-15T04:41:23Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 15. svibanj 2022. u 04:41
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Corpus Iuris Civilis'''-->~~'''''Corpus Iuris Civilis''''' (hrvatski: zbir građanskih prava) je druga i zadnja kodifikacija [[Rimsko pravo\|rimskoga prava]] koja je sastavljena po naredbi [[Bizant\|bizantskog]] cara [[Justinijan I. Veliki\|Justinijana I. Velikog]] nastajala između 528. i 534. U ''Courpus Iuris Civilis'', Justinijan je skupio cijelo važeće rimsko pravo: carske konstitucije i pravničko pravo (''ius'' i ''leges''), prilagođavajući ga suvremenim potrebama.<ref name=Horvat33>Horvat (1999.), str. 33</ref>		'''''Corpus Iuris Civilis''''' (hrvatski: zbir građanskih prava) je druga i zadnja kodifikacija [[Rimsko pravo\|rimskoga prava]] koja je sastavljena po naredbi [[Bizant\|bizantskog]] cara [[Justinijan I. Veliki\|Justinijana I. Velikog]] nastajala između 528. i 534. U ''Courpus Iuris Civilis'', Justinijan je skupio cijelo važeće rimsko pravo: carske konstitucije i pravničko pravo (''ius'' i ''leges''), prilagođavajući ga suvremenim potrebama.<ref name=Horvat33>Horvat (1999.), str. 33</ref>

	''Corpus Iuris Civilis'' nastao je u rekordnom vremenu od šest godina uz pomoć Justinijanovog kancelara [[Tribonijan\|Tribonijana]], kojemu su u kodifikaciji pomagali brojni pravnici tog doba i profesori pravnih škola u [[Konstantinopol\|Konstantinopolu]]. Justinijanova kodifikacija sadržavala je četiri zbirke: dva Kodeksa, ''Institutiones'' (Institucije) i ''Digesta''. Sve ove zbirke imale su jednaku zakonsku snagu kao jedinstveni Justinijanov zakonik te nijedna zbirka nije imala prvenstvno nad drugom. Uz Kodekse, Institucije i ''Digestu'' izdane su i Novele, koje su u [[Glosatori\|glosatorskom]] razdoblju obuhvaćene pod jedno djelo ''Corpus Iuris Civilis''<ref name=Horvat33/>		''Corpus Iuris Civilis'' nastao je u rekordnom vremenu od šest godina uz pomoć Justinijanovog kancelara [[Tribonijan\|Tribonijana]], kojemu su u kodifikaciji pomagali brojni pravnici tog doba i profesori pravnih škola u [[Konstantinopol\|Konstantinopolu]]. Justinijanova kodifikacija sadržavala je četiri zbirke: dva Kodeksa, ''Institutiones'' (Institucije) i ''Digesta''. Sve ove zbirke imale su jednaku zakonsku snagu kao jedinstveni Justinijanov zakonik te nijedna zbirka nije imala prvenstvno nad drugom. Uz Kodekse, Institucije i ''Digestu'' izdane su i Novele, koje su u [[Glosatori\|glosatorskom]] razdoblju obuhvaćene pod jedno djelo ''Corpus Iuris Civilis''<ref name=Horvat33/>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-15T12:26:38Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''''Corpus Iuris Civilis''''' (hrvatski: zbir građanskih prava) je druga i zadnja kodifikacija [[Rimsko pravo|rimskoga prava]] koja je sastavljena po naredbi [[Bizant|bizantskog]] cara [[Justinijan I. Veliki|Justinijana I. Velikog]] nastajala između 528. i 534. U ''Courpus Iuris Civilis'', Justinijan je skupio cijelo važeće rimsko pravo: carske konstitucije i pravničko pravo (''ius'' i ''leges''), prilagođavajući ga suvremenim potrebama.<ref name=Horvat33>Horvat (1999.), str. 33</ref>

''Corpus Iuris Civilis'' nastao je u rekordnom vremenu od šest godina uz pomoć Justinijanovog kancelara [[Tribonijan|Tribonijana]], kojemu su u kodifikaciji pomagali brojni pravnici tog doba i profesori pravnih škola u [[Konstantinopol|Konstantinopolu]]. Justinijanova kodifikacija sadržavala je četiri zbirke: dva Kodeksa, ''Institutiones'' (Institucije) i ''Digesta''. Sve ove zbirke imale su jednaku zakonsku snagu kao jedinstveni Justinijanov zakonik te nijedna zbirka nije imala prvenstvno nad drugom. Uz Kodekse, Institucije i ''Digestu'' izdane su i Novele, koje su u [[Glosatori|glosatorskom]] razdoblju obuhvaćene pod jedno djelo ''Corpus Iuris Civilis''<ref name=Horvat33/>

==''Codex Iustinianus''==
{{glavni|Codex Iustinianus}}

Kodifikaciju rimskog prava Justinijan je započeo zbirom carskih konstitucija (''leges''). Justinijan je 528. posebnoj komisiji naredio da skupi sve što je vrijedilo iz dotadašnjih kodeksa i novela u jednu zbirku i da izbaci proturječnosti i suvišnosti iz njih. ''Codex Iustinianus'' objavljen je i stupio je na snagu već 529., no nije sačuvan.<ref name=Horvat33/>

==''Digesta (Pandectae)''==
Nedugo nakon izdavanja ''Codex Iustinianusa'' započet je mnogo teži i zamršeniji pothvat kodifikacije cjelokupnog pravničkog prava (''ius''). Konstitucijom ''Deo auctore'' 530. Justinijan je taj posao povjerio svom kancelaru Tribonijanu da ga izvrši uz pomoć šesnaestorice suradnika. Ujedno su toj komisiji dane smjernice za rad. Justinijan je predviđao da će za cjelokupnu kodifikaciju biti potrebno deset godina, no posao je Tribonijan dovršio za samo tri godine. Konstitucijom ''Tanta'' 16. prosinca 533. objavljena je ''Digesta'', a 30. prosinca 533. stupila je na snagu pod nazivom ''Digesta seu Pandectae''. To je po opsegu najveći dio ''Corpus Iuris Civilisa'' i pravni spomenik prvenstveno povijesne vrijednosti.<ref name=Horvat34>Horvat (1999.), str. 34.</ref>

Prema Justinijanovoj uputi, ''Digesta'' je podijeljena na 50 knjiga, a sve knjige, izuzev 31., 32. i 33. dijele se na titule s odgovarajućim naslovima (''rubricae'') njihova sadržaja. Titule se sastoje od odlomaka (''fragmenta'' ili ''leges'') koji su izvađeni iz djela pojedinih pravnika, a veći odlomci su kasnije razdijeljeni na ''principium'' (uvod) i paragrafe. U inskripciji svakog fragmenta navedeno je ime pravnika i naslov djela iz kojeg je fragment uzet (npr. "''Ulipianus libro trigesimo secundo od edictum''"). Čitavo se djelo sastoji iz 432 titule s ukupno 9142 fragmenta te je prema Justinijanovu navodu samo kod sastavljanja ''Digesta'' bilo ekscerprirano 2000 (točnije 1625) knjiga (''libri'', u smislu podjele pojedinih djela na knjige, a ne samostalnih knjiga) s 3 milijuna redaka dok Digesta obuhvaća svega 150 000 redaka (''versus''). Kompilatori su upotrijebili djela 39 pravnika. Kod toga se nisu držali Justinijanova naloga da ekscerpiraju samo djela onih pravnika koji su imali ''[[Ius respodendi|ius respodendi]]'' (pravo davanja mišljenja i odgovora), nego su uzeli i djela trojice republikanskih pravnika (Q. M. Scaveola, Afenus Varus i C. Aquilius Gallus) kao i Gajeva djela. Najviše materijala uzeto je iz Ulipijanovih i Paulovih djela. Važnost ''Digesta'' za poznavanje rimskog prava je tim očiglednija kada se znade kako je oskudan onaj dio klasične literature koji je do nas dopro izvan ''Digesta''. Pomoću inskripcija pojedinih fragmenata uspjelo je djelomično rekonstruirati djela klasičnih pravnika koja su upotrebljavana kod ststava ''Digesta'' (''palingensia'').<ref name=Horvat34/>

Redoslijed pojedinih titula raspoređen je po općenitom, enciklopedijskom sustavu što su ga ranije imala djela pod nazivom ''digesta'' koja zajedno obrađuju civilno i honorarno pravo. Unutar pojedinih titula bili su fragmenti kako je to 1818. utvrdio Bluhme, poredani određenim redoslijedom po tzv. masama: na prvom mjestu stoji sabinska masa, tj. fragmenti iz djela o civilnom pravu koja uglavnom komentiraju Sabinov sustav civilnog prava (''Libri ad Sabinum''); zatim slijedi ediktalna masa, tj. fragmenti o honorarnom pravu kojoj na čelu stoje komentari edikta (''Libri ad Edictum''); i, konačno, tzv. papijanska masa, tj. fragmenti iz praktične književnosti kojoj često stoje na čelu Papijanova ''Responsa'' i ''Quaestiones''. Kadšto se kao dodatak pojavljuje još i četvrta skupina djela, tzv. postpapijanska masa ili ''appendix''.<ref name=Horvat34/> Ova podjela na mase u vezi je s planom rada komisije; komisija se naime vjerojatno dijelila na tri potkomisije od kojih je svaka escerpirala samo jedne mase, a zatim su pojedine mase prema materijama složene u odgovarajuće titule. Vjerojatno su si kompilatori kod ekscerpiranja ogromne, a često već i teško dostupne klasične i postklasične literature ispomagali većim ili manjim postklasičnim zbirkama i udžbenicima istočnih pravnih škola, što im je olakšalo rad i omogućilo da svoj veliki posao dovrše u tako kratkom roku.<ref name=Horvat35>Horvat (1999.), str. 35</ref>

==Izvori==
;Citati
{{izvori}}

;Bibliografija
* Horvat, Marijan. Rimsko pravo. Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1999.

[[Kategorija:Rimsko pravo]]

Corpus Iuris Civilis - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica