Corinium - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '.- 1' u '. — 1'

2025-04-08T01:33:49Z

Zamjena teksta - '.- 1' u '. — 1'

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2025. u 01:33
Redak 1:		Redak 1:
	'''Corinium''' je [[Rimljani\|rimski]] [[grad]] na području današnjeg [[Karin]]a.		'''Corinium''' je [[Rimljani\|rimski]] [[grad]] na području današnjeg [[Karin]]a.

	Geostrateški prostor antičkog Corinium, današnjeg Karina, na području sjeverodalmatinske krševite [[Bukovica\|bukovačke]] zaravni pruža neposredan izlaz na znamenito [[Karinsko more]]. U rimsko doba Karin postaje centar peregrinske (liburnske) zajednice, koja je stekla samosvojni stupanj civiteta i status rimske municipalno konstituirane općine od vremena vladavine cara Augusta (27.pr. Kr.- 14.). Smatra se da je [[antika\|antički]] Corinium ubiciran na području gradine Miodrag, koju opisuje znameniti putopisac [[Alberto Fortis]] na svom proputovanju kroz [[Dalmacija\|Dalmaciju]] u drugoj polovici 18. stoljeća. Na datom području trebala bi se na temelju spomenutog opisa po svoj vjerojatnosti nalaziti građevina amfiteatra namjenjena za priređivanje krvavih gladijatorskih igara omiljenih u rimskom svijetu. Rekognosciranjem dotičnog područja, znameniti hrvatski arheolozi, don [[Frane Bulić]] i [[Šime Ljubić]], naznačuju postojanje građevine rimskog amfiteatra. Međutim, zasad još uvijek nemamo arheološki potvrđenih arhitektonskih ostataka rimskog amfiteatra.		Geostrateški prostor antičkog Corinium, današnjeg Karina, na području sjeverodalmatinske krševite [[Bukovica\|bukovačke]] zaravni pruža neposredan izlaz na znamenito [[Karinsko more]]. U rimsko doba Karin postaje centar peregrinske (liburnske) zajednice, koja je stekla samosvojni stupanj civiteta i status rimske municipalno konstituirane općine od vremena vladavine cara Augusta (27.pr. Kr. — 14.). Smatra se da je [[antika\|antički]] Corinium ubiciran na području gradine Miodrag, koju opisuje znameniti putopisac [[Alberto Fortis]] na svom proputovanju kroz [[Dalmacija\|Dalmaciju]] u drugoj polovici 18. stoljeća. Na datom području trebala bi se na temelju spomenutog opisa po svoj vjerojatnosti nalaziti građevina amfiteatra namjenjena za priređivanje krvavih gladijatorskih igara omiljenih u rimskom svijetu. Rekognosciranjem dotičnog područja, znameniti hrvatski arheolozi, don [[Frane Bulić]] i [[Šime Ljubić]], naznačuju postojanje građevine rimskog amfiteatra. Međutim, zasad još uvijek nemamo arheološki potvrđenih arhitektonskih ostataka rimskog amfiteatra.

	== Literatura ==		== Literatura ==

WikiSysop: bnz

2022-05-13T11:30:46Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 13. svibanj 2022. u 11:30
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Corinium'''-->~~'''Corinium''' je [[Rimljani\|rimski]] [[grad]] na području današnjeg [[Karin]]a.		'''Corinium''' je [[Rimljani\|rimski]] [[grad]] na području današnjeg [[Karin]]a.

	Geostrateški prostor antičkog Corinium, današnjeg Karina, na području sjeverodalmatinske krševite [[Bukovica\|bukovačke]] zaravni pruža neposredan izlaz na znamenito [[Karinsko more]]. U rimsko doba Karin postaje centar peregrinske (liburnske) zajednice, koja je stekla samosvojni stupanj civiteta i status rimske municipalno konstituirane općine od vremena vladavine cara Augusta (27.pr. Kr.- 14.). Smatra se da je [[antika\|antički]] Corinium ubiciran na području gradine Miodrag, koju opisuje znameniti putopisac [[Alberto Fortis]] na svom proputovanju kroz [[Dalmacija\|Dalmaciju]] u drugoj polovici 18. stoljeća. Na datom području trebala bi se na temelju spomenutog opisa po svoj vjerojatnosti nalaziti građevina amfiteatra namjenjena za priređivanje krvavih gladijatorskih igara omiljenih u rimskom svijetu. Rekognosciranjem dotičnog područja, znameniti hrvatski arheolozi, don [[Frane Bulić]] i [[Šime Ljubić]], naznačuju postojanje građevine rimskog amfiteatra. Međutim, zasad još uvijek nemamo arheološki potvrđenih arhitektonskih ostataka rimskog amfiteatra.		Geostrateški prostor antičkog Corinium, današnjeg Karina, na području sjeverodalmatinske krševite [[Bukovica\|bukovačke]] zaravni pruža neposredan izlaz na znamenito [[Karinsko more]]. U rimsko doba Karin postaje centar peregrinske (liburnske) zajednice, koja je stekla samosvojni stupanj civiteta i status rimske municipalno konstituirane općine od vremena vladavine cara Augusta (27.pr. Kr.- 14.). Smatra se da je [[antika\|antički]] Corinium ubiciran na području gradine Miodrag, koju opisuje znameniti putopisac [[Alberto Fortis]] na svom proputovanju kroz [[Dalmacija\|Dalmaciju]] u drugoj polovici 18. stoljeća. Na datom području trebala bi se na temelju spomenutog opisa po svoj vjerojatnosti nalaziti građevina amfiteatra namjenjena za priređivanje krvavih gladijatorskih igara omiljenih u rimskom svijetu. Rekognosciranjem dotičnog područja, znameniti hrvatski arheolozi, don [[Frane Bulić]] i [[Šime Ljubić]], naznačuju postojanje građevine rimskog amfiteatra. Međutim, zasad još uvijek nemamo arheološki potvrđenih arhitektonskih ostataka rimskog amfiteatra.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-22T00:16:56Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Corinium''' je [[Rimljani|rimski]] [[grad]] na području današnjeg [[Karin]]a.

Geostrateški prostor antičkog Corinium, današnjeg Karina, na području sjeverodalmatinske krševite [[Bukovica|bukovačke]] zaravni pruža neposredan izlaz na znamenito [[Karinsko more]]. U rimsko doba Karin postaje centar peregrinske (liburnske) zajednice, koja je stekla samosvojni stupanj civiteta i status rimske municipalno konstituirane općine od vremena vladavine cara Augusta (27.pr. Kr.- 14.). Smatra se da je [[antika|antički]] Corinium ubiciran na području gradine Miodrag, koju opisuje znameniti putopisac [[Alberto Fortis]] na svom proputovanju kroz [[Dalmacija|Dalmaciju]] u drugoj polovici 18. stoljeća. Na datom području trebala bi se na temelju spomenutog opisa po svoj vjerojatnosti nalaziti građevina amfiteatra namjenjena za priređivanje krvavih gladijatorskih igara omiljenih u rimskom svijetu. Rekognosciranjem dotičnog područja, znameniti hrvatski arheolozi, don [[Frane Bulić]] i [[Šime Ljubić]], naznačuju postojanje građevine rimskog amfiteatra. Međutim, zasad još uvijek nemamo arheološki potvrđenih arhitektonskih ostataka rimskog amfiteatra.

== Literatura ==

* Alberto Fortis: Put po Dalmaciji, Marjan tisak, Split, 2004.
* Mirko Marković: Dalmacija : stanovništvo i naselja, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2005.
* Marin Buovac: ''Amphitheatres in the Republic of Croatia'', 13th Annual Meeting of the European Association of Archaeologists, Sveučilište u Zadru, Zadar, 2007.
* Mate Suić: Antički grad na istočnom Jadranu, drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Golden marketing, Zagreb, 2003.
* [https://www.academia.edu/35711422/Marin_Buovac_Rimski_amfiteatri_na_tlu_isto%C4%8Dnog_Jadrana_i_zaobalja_R%C3%B6mische_Amphitheater_auf_dem_ostadriatischen_Gebiet Marin Buovac: ''Rimski amfiteatri na tlu istočnog Jadrana i zaobalja / Römische Amphitheater auf dem ostadriatischen Gebiet und Hinterland'', Histria Antiqua, vol. 22, Pula, 2013., str. 129 - 156.]
* Marin Buovac: Kultovi, mitovi i vjerovanja rimskih gladijatora na području Republike Hrvatske, u: Zbornik radova – međunarodni kongres Kost.ar – kult i religija, br. 1, Zadar, 2013, str. 40-50.

[[Kategorija:Rimski gradovi na tlu Hrvatske]]