Copán - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 02:12, 11. ožujak 2026.

2026-03-11T02:12:54Z

←Starija inačica		Inačica od 11. ožujak 2026. u 02:12
Redak 26:		Redak 26:
	Postoje dokazi da je ovo područje bilo naseljeno još u formativnom razdoblju srednjoameričkih kultura (2000. pr. Kr.-300.), no procvat doživljava od 300.-900. godine kada su nikli i drugi veliki mayanski gradovi kao što su: [[Palenque]], [[Tikal]], [[Calakmul]], [[Uxmal]] i dr.		Postoje dokazi da je ovo područje bilo naseljeno još u formativnom razdoblju srednjoameričkih kultura (2000. pr. Kr.-300.), no procvat doživljava od 300.-900. godine kada su nikli i drugi veliki mayanski gradovi kao što su: [[Palenque]], [[Tikal]], [[Calakmul]], [[Uxmal]] i dr.

	Smješten na granici civilizacije Maya, Copan, kojeg su Maye zvali '''Oxwitik''' ([[mayan]] za ) je bio ~~raskršće~~ trgovačkih ~~putova~~ za druga područja i kulture. Zbog toga je tu bilo moguće pronaći [[kakao]], [[pamuk]], perje egzotičnih ptica i mnoga druga bogatstva iz [[Južna Amerika\|Južne Amerike]]. [[politika\|Politička]] udruživanja, vjenčanja među vrhovnim dinastijama pružila su stabilnost i mogućnost razvoja ne samo Copana, već i cijele regije. [[Grad]] je bio pod vlašću jedne dinastije koja je uvela [[pismo (grafija)\|pismo]] i građenje monumentalnih građevina, koje su dekorirali složenom [[ikonografija\|ikonografijom]]. [[mozaik\|Mozaici]] na fasadama [[hram]]ova prikazuju bitke, ratove, smrt i kult predaka (pogotovo mrtvih vladara) što znači da su stanovnici Copana prinosili žrtve vladarima.		Smješten na granici civilizacije Maya, Copan, kojeg su Maye zvali '''Oxwitik''' ([[mayan]] za ) je bio križanje trgovačkih puteva za druga područja i kulture. Zbog toga je tu bilo moguće pronaći [[kakao]], [[pamuk]], perje egzotičnih ptica i mnoga druga bogatstva iz [[Južna Amerika\|Južne Amerike]]. [[politika\|Politička]] udruživanja, vjenčanja među vrhovnim dinastijama pružila su stabilnost i mogućnost razvoja ne samo Copana, već i cijele regije. [[Grad]] je bio pod vlašću jedne dinastije koja je uvela [[pismo (grafija)\|pismo]] i građenje monumentalnih građevina, koje su dekorirali složenom [[ikonografija\|ikonografijom]]. [[mozaik\|Mozaici]] na fasadama [[hram]]ova prikazuju bitke, ratove, smrt i kult predaka (pogotovo mrtvih vladara) što znači da su stanovnici Copana prinosili žrtve vladarima.

	Stanovnici Copana nisu bili samo [[astronomija\|astronomi]] i [[kiparstvo\|kipari]]. Copanski astronomi izračunali su dotada najtočniji mayanski solarni kalendar. Na popločenom dvorištu igrali su igru loptom, a iz rezultata igre [[svećenik\|svećenici]] bi čitali budućnost.		Stanovnici Copana nisu bili samo [[astronomija\|astronomi]] i [[kiparstvo\|kipari]]. Copanski astronomi izračunali su dotada najtočniji mayanski solarni kalendar. Na popločenom dvorištu igrali su igru loptom, a iz rezultata igre [[svećenik\|svećenici]] bi čitali budućnost.

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{es}}' u '{{špa oznaka}}'

2025-05-27T23:23:06Z

Zamjena teksta - '{{es}}' u '{{špa oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 27. svibanj 2025. u 23:23
Redak 18:		Redak 18:
	'''Copán''' je bio veliki [[Pretkolumbovska Amerika\|pretkolumbovski]] [[grad]] [[Maya]] iz vremena klasičnog razdoblja, poznat po originalnim [[stela]]ma; danas ruševine u zapadnom [[Honduras]]u, departman Copán.		'''Copán''' je bio veliki [[Pretkolumbovska Amerika\|pretkolumbovski]] [[grad]] [[Maya]] iz vremena klasičnog razdoblja, poznat po originalnim [[stela]]ma; danas ruševine u zapadnom [[Honduras]]u, departman Copán.

	U civilizaciji [[Maya]] Copan se izdizao kao [[kultura\|kulturni]] centar. Natpisi na njegovim kamenim spomenicima ukazuju da su ondje održavane konferencije o [[matematika\|matematici]] i [[kalendar]]u, a na keramici i sitnim stvarima (poput nakita) odražava se suradnja i utjecaj drugih središta i područja s Copanom. Zbog toga je Copán upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Amerikama]] još 1980. godine<ref>[http://www.papacweb.org/ Proyecto Arqueologico para la Planificacion de la Antigua Copan (PAPAC)] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20140104221806/http://papacweb.org/ \|date=4. siječnja 2014. }}, akademski projekt očuvanja i dokumentiranja lokaliteta {{es}} Preuzeto 24. prosinca 2011.</ref> jer "njegove ruševine utvrde i zapanjujući javni trgovi otkrivaju sva tri glavna stupnja razvoja grada prije nego je napušten u ranom 10. stoljeću".		U civilizaciji [[Maya]] Copan se izdizao kao [[kultura\|kulturni]] centar. Natpisi na njegovim kamenim spomenicima ukazuju da su ondje održavane konferencije o [[matematika\|matematici]] i [[kalendar]]u, a na keramici i sitnim stvarima (poput nakita) odražava se suradnja i utjecaj drugih središta i područja s Copanom. Zbog toga je Copán upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Amerikama]] još 1980. godine<ref>[http://www.papacweb.org/ Proyecto Arqueologico para la Planificacion de la Antigua Copan (PAPAC)] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20140104221806/http://papacweb.org/ \|date=4. siječnja 2014. }}, akademski projekt očuvanja i dokumentiranja lokaliteta {{špa oznaka}} Preuzeto 24. prosinca 2011.</ref> jer "njegove ruševine utvrde i zapanjujući javni trgovi otkrivaju sva tri glavna stupnja razvoja grada prije nego je napušten u ranom 10. stoljeću".
	[[Datoteka:Larger Southern Maya area v3.svg\|mini\|300px\|lijevo\|<center>Položaj Copána i njegovog carstva]]		[[Datoteka:Larger Southern Maya area v3.svg\|mini\|300px\|lijevo\|<center>Položaj Copána i njegovog carstva]]
	==Povijest==		==Povijest==

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T01:35:06Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 01:35
Redak 1:		Redak 1:
	{{UNESCO-svjetska baština		{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = Drevni mayanski grad Copán		\|ime mjesta = Drevni mayanski grad Copán
	\|slika = IMG 2314.JPG		\|slika = IMG 2314.JPG

WikiSysop: bnz

2022-05-13T11:02:05Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 13. svibanj 2022. u 11:02
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Copán'''-->~~{{UNESCO-svjetska baština		{{UNESCO-svjetska baština
	\|ime mjesta = Drevni mayanski grad Copán		\|ime mjesta = Drevni mayanski grad Copán
	\|slika = IMG 2314.JPG		\|slika = IMG 2314.JPG

WikiSysop: no summary specified

2021-11-01T17:39:22Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 1. studeni 2021. u 17:39
Redak 79:		Redak 79:

	==Poveznice==		==Poveznice==
	~~{{commonscat}}~~
	* [[Pretkolumbovska umjetnost]]		* [[Pretkolumbovska umjetnost]]
	* [[Palenque]] ([[Meksiko]])		* [[Palenque]] ([[Meksiko]])

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-20T14:19:40Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Drevni mayanski grad Copán
|slika = IMG 2314.JPG
|godina = [[1980.]] (4. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = iv, VI
|ugroženost = -
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/129
|država = {{ZD+X/H|HON}}
 
{{Lokacijska karta|Honduras|width=200|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|label=Copán|position=right
|lat_deg=14|lat_min=50|lat_sec=60|lat_dir=N
|lon_deg=89|lon_min=07|lon_sec=59.98|lon_dir=W
}}Lokacija Copána u Hondurasu
}}
'''Copán''' je bio veliki [[Pretkolumbovska Amerika|pretkolumbovski]] [[grad]] [[Maya]] iz vremena klasičnog razdoblja, poznat po originalnim [[stela]]ma; danas ruševine u zapadnom [[Honduras]]u, departman Copán.

U civilizaciji [[Maya]] Copan se izdizao kao [[kultura|kulturni]] centar. Natpisi na njegovim kamenim spomenicima ukazuju da su ondje održavane konferencije o [[matematika|matematici]] i [[kalendar]]u, a na keramici i sitnim stvarima (poput nakita) odražava se suradnja i utjecaj drugih središta i područja s Copanom. Zbog toga je Copán upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Amerikama]] još 1980. godine<ref>[http://www.papacweb.org/ Proyecto Arqueologico para la Planificacion de la Antigua Copan (PAPAC)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140104221806/http://papacweb.org/ |date=4. siječnja 2014. }}, akademski projekt očuvanja i dokumentiranja lokaliteta {{es}} Preuzeto 24. prosinca 2011.</ref> jer "njegove ruševine utvrde i zapanjujući javni trgovi otkrivaju sva tri glavna stupnja razvoja grada prije nego je napušten u ranom 10. stoljeću".
[[Datoteka:Larger Southern Maya area v3.svg|mini|300px|lijevo|<center>Položaj Copána i njegovog carstva]]
==Povijest==
[[Slika:CPN KINGS 01.jpg|mini|lijevo|300px|<center>'''a)''' Dio papagayo stube koja prikazuje glif Copana; '''b)''' Oltar Q prikazuje 16 kraljeva koji su jedan za drugim vladali Copanom, na ovom prikazu to su 2., 1., 16. i 15. (500.-800.)]][[Datoteka:CPN SITE PLAN 01.jpg|mini|lijevo|300px|<center>Plan izgleda Copana u 7. st.]]
[[Datoteka:CPN GREAT PLAZA 03.jpg|mini|240px|<center>Veliki trg sa stelama]]
[[Datoteka:CPN BallCourt 01.jpg|mini|240px|<center>Veliko loptalište]]
Postoje dokazi da je ovo područje bilo naseljeno još u formativnom razdoblju srednjoameričkih kultura (2000. pr. Kr.-300.), no procvat doživljava od 300.-900. godine kada su nikli i drugi veliki mayanski gradovi kao što su: [[Palenque]], [[Tikal]], [[Calakmul]], [[Uxmal]] i dr.

Smješten na granici civilizacije Maya, Copan, kojeg su Maye zvali '''Oxwitik''' ([[mayan]] za ) je bio raskršće trgovačkih putova za druga područja i kulture. Zbog toga je tu bilo moguće pronaći [[kakao]], [[pamuk]], perje egzotičnih ptica i mnoga druga bogatstva iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. [[politika|Politička]] udruživanja, vjenčanja među vrhovnim dinastijama pružila su stabilnost i mogućnost razvoja ne samo Copana, već i cijele regije. [[Grad]] je bio pod vlašću jedne dinastije koja je uvela [[pismo (grafija)|pismo]] i građenje monumentalnih građevina, koje su dekorirali složenom [[ikonografija|ikonografijom]]. [[mozaik|Mozaici]] na fasadama [[hram]]ova prikazuju bitke, ratove, smrt i kult predaka (pogotovo mrtvih vladara) što znači da su stanovnici Copana prinosili žrtve vladarima.

Stanovnici Copana nisu bili samo [[astronomija|astronomi]] i [[kiparstvo|kipari]]. Copanski astronomi izračunali su dotada najtočniji mayanski solarni kalendar. Na popločenom dvorištu igrali su igru loptom, a iz rezultata igre [[svećenik|svećenici]] bi čitali budućnost.

Građevine u Copanu su raspoređene po statusu građana. Vladari su sa svojom obitelji živjeli u raskošnim palačama u centru grada i imali su na raspolaganju mnoštvo soba, te sluge. Bogati trgovci i obrtnici živjeli su u kamenim kućama, dok su [[poljoprivreda|poljoprivrednici]] živjeli u predgrađu u drvenim kolibama. Prisutnost fragmenata školjaka, igala, raznog oruđa upućuje na mogućnost da se to društvo specijaliziralo u proizvodnji ornamenata iz školjki, u izrađivanju tekstila i kože, te košara od pruća. U rezidencijalnim građevinama ostalo je mnoštvo keramičkog posuđa, čaša, lonaca, te oruđe koje su koristili u pripravi hrane.

Grad se tokom stoljeća širio, te se pretpostavlja kako je u okolici Copana u 7. st. živjelo oko 27.500 stanovnika, te je Copan bio najveći i najutjecajniji grad južnog i istočnog područja kulture Maya.

Usiljedila je kriza nakon što je kralj grada [[Quiriguá]], bivšeg vazala, uhvatio i pogubio najmoćnijeg južnomayanskog kralja [[Uaxaclajuun Ub'aah K'awiil]]a 738. godine. Uslijedio je 17-godišnji građanski rat u kojemu je najviše stradao upravo Copan<ref>Simon Martin i Nikolai Grube, ''Chronicle of the Maya Kings and Queens: Deciphering the Dynasties of the Ancient Maya'' London and New York: Thames & Hudson, 2000., str. 203.-205. {{ISBN|0-500-05103-8}}</ref>. Napuštanje grada je nastavljeno zbo prirodnih nepogoda (suša, iscrpljenost tla, pomanjkanje divljači). Zbog sve učestalije neuhranjenosti, bolestiju i povećanja smrtnosti djece, osiromašeno stanovništvo se raselilo po regiji. Potpuno je napušten do 10. stoljeća.

Grad je 1570. godine pronašao [[Diego García de Palacio]], ali nisu istraživane sve do 19. stoljeća kada ga je iskapao [[John Lloyd Stephens]] (1839.-41.). Danas je arheološki lokalitet ugrožen erozijom rijeke, mikroflorom i okolnim naseljima čiji stanovnici prakticiraju poljoprivredu unutar granica lokaliteta<ref>Sharer, Robert J.; with Loa P. Traxler (2006). The Ancient Maya (6th (fully revised) ed.). Stanford, CA: Stanford University Press, str. 339. {{ISBN|0-8047-4817-9}}</ref>. Ovo područje je u zoni snažnog seizmičkog djelovanja, te je oštečeno u najmanje dva [[potres]]a.

=== Popis vladara Copána===

{| cellpadding="10"
|- valign="top"
|
1. [[K'inich Yax K'uk' Mo']] (nadimak: "Veliko sunce Prvi Quetzal [[Ara]]"), 426. - 437. 
2. K'inich Popol Hol ("Veliko sunce"), oko 437. 
3. nepoznato ime, oko 455. 
4. Ku Ix ili K'altuun Hix, oko 465. 
5. nepoznato ime, oko 476. 
6. Muyal Jol, oko 485. 
7. B'alam Nehn ("Zrcalo jaguara"), 504.-44. 
8. Wil Ohl K'inich ("Glava na zemlji"), 532.-51. 
9. Sak-Lu ("Glava na zemlji"), 551.-53. 
||
10. Tzi-B'alam ("Mjesečev jauar"), 553.-78. 
11. K'ak' Chan Yopaat ("Dimna zmija"), 578.-628. 
12. Chan Imix K'awiil ("Dimni jaguar"), 628.-95. 
13. [[Uaxaclajuun Ub'aah K'awiil]] ("18. Kunića"), 695.-738. 
14. K'ak' Joplaj Chan K'awiil ("Dimni majmun"), 738.-49. 
15. K'ak' Yipyaj Chan K'awiil ("Dimna školjka"), 749.-63. 
16. [[Yax Pasaj Chan Yopaat]] ili Yax Pac, 763.-oko 810. 
17. Ukit Took, oko 822.
|}

==Odlike==
[[Datoteka:CPN Rosalila 01.jpg|mini|240px|<center>Obnovljeni hram Rosalila u Muzeju Copana]]
Središnji kompleks Copana, [[akropola]] s piramidama, terasama i hramovima (promjera 600 x 300 m), nalazi se iznad Obrednog trga koji je spojen sa impresivnim loptalištem za [[Srednjoamerička igra loptom|srednjoameričku igru loptom]], koje je opet spojeno drugim krajem s humkom na kojem se nalaze raskošno isklesana stubišta s [[monolit]]ima i [[oltar]]ima. Na jednom [[hram]]u sve su stepenice (njih 63) posve prekrivene uklesanim [[hijeroglifi]]ma (njih oko 1.800, što je najveći mayanski natpis), koji vjerojatno govore o [[povijest]]i grada, a tu se nalazi i 38 [[stela]] od kojih se 14 najvećih nalazi na središnjem trgu. Visoke su 4 metra, a široke 1,5 metra. Na njegovoj zapadnoj strani se nalaze figure [[jaguar]]a koje su izvorno bile [[inkrustacija|inkrustrirane]] crnim [[opsidijan]]om.

<gallery>
Slika:CPN_STR_22_01.jpg|<center>Ukrašeni nadvratnik portala Zgrade 22
Slika:Copán Stela P.jpg|<center>Stela P kralja [[K'ak' Chan Yopaat]]a, 7. st.
Slika:CPN ST D 01.jpg|<center>Stela D kralja Uaxaclajuun Ub'aah K'awiila, 8. st.
Slika:Copan altar Q2.jpg|<center>Kraljevi Copana s druge strane oltara Q
</gallery>

==Izvori==
{{izvori}}
* Barbara Fash, ''[http://www.hup.harvard.edu/catalog.php?recid=30793 Copan Sculpture Museum: Ancient Maya Artistry in Stucco and Stone]'', Peabody Museum Press, 2011. {{eng oznaka}}

==Poveznice==
{{commonscat}}
* [[Pretkolumbovska umjetnost]]
* [[Palenque]] ([[Meksiko]])
* [[Calakmul]] (Meksiko)
* [[Tikal]] ([[Gvatemala]])

==Vanjske poveznice==

* [http://www.pbs.org/wgbh/nova/maya/ "Lost King of the Maya"] PBSov dokumentarac {{eng oznaka}}
* David Stuart, ''[https://web.archive.org/web/20081216020327/http://www.peabody.harvard.edu/Copan/text.html Hieroglyphs and History at Copán]'', na stranicama muzeja Peabody {{eng oznaka}}

{{Starovjekovne države i civilizacije}}

{{coord|14|50|24|N|89|08|24|W|type:landmark|display=title}}

[[Kategorija:Mayanski arheološki lokaliteti]]
[[Kategorija:Drevni gradovi Hondurasa]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Americi]]