WikiSysop: bnz

2022-05-08T18:54:05Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 8. svibanj 2022. u 18:54
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Cista Velika'''-->~~{{Infookvir naselje u Hrvatskoj		{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
	\|ime = Cista Velika		\|ime = Cista Velika
	\|regija =		\|regija =

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-06T11:43:45Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 6. studeni 2021. u 11:43
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Cista Velika'''-->{{~~Naselje~~ u Hrvatskoj		<!--'''Cista Velika'''-->{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
	\|ime = Cista Velika		\|ime = Cista Velika
	\|regija =		\|regija =

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-07T03:19:02Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje u Hrvatskoj
|ime = Cista Velika
|regija =
|županija = {{ZD+X/HŽ|SDŽ}}
|općina = [[Cista Provo]]
|mikroregija = [[Zagora]]
|najgrad = [[Imotski]]
|površina =
|nadvisina =
|z. širina = 43.54325594202324
|z. dužina = 16.85628890991211
|brojstan2011 = 616 <ref name="dzs2011" />
|gustoća =
|domaćinstva =
|pošta = 21244
|pozbroj = 021
|autooznaka = <tt>IM</tt>
| karta2 =Splitsko-dalmatinska županija
| naziv karte2 =[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinske županije]]
|slika =
|slika_opis
}}

'''Cista Velika''' je naselje u općini [[Cista Provo]], u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]].

== Zemljopisni položaj ==
[[Datoteka:Cista Velika.jpg|mini|lijevo|200px|Panorama Ciste Velike]]
Cista se smjestila u srcu [[Zagora|Zagore]], na zapadnom djelu [[Imotska krajina|Imotske krajine]]. Prostire se na visoravni dugoj 7 km, koju po sredini presjeca suvremena prometnica [[Imotski]] - [[Trilj]]. Sa sjevera od [[Dobranje (Cista Provo)|Dobranja]] i [[Svib]]a, Cistu dijele brda : Kravlja Glavica (667 m), Lukavac (422 m), te Šiljak (620 m). Od Katuna i Kreševa dijele je brda: Gradina (694 m), Visočica (751 m), i Vitrenik (660 m).

==Stanovništvo i povijest==
Tragovi naseljenosti područja sežu daleko u prošlost. To potvrđuju brojne predpovijesne gomile, gradine, [[stećci]] i crkvine. Na tom području mijenjale su se mnoge civilizacije i ostavljale za sobom brojne tragove, koji se i sada vide, a neki se tek istražuju. Stanovništvo nikad kroz povijest nije bilo brojno, uglavnom se bavilo stočarstvom. Za vrijeme [[Turci|Turske]] vladavine Cišćani su selili prema Bosni dok su na prazna ognjišta dolazili stanovnici iz sela oko [[Cetina|Cetine]], a nešto i iz [[Hercegovina|Hercegovine]].

U prvoj polovici 17. st. je u Cisti došlo do prvog stupnja odvajanja od starohrvatske župe [[Radobilja|Radobilje]] kojoj je pripadalo od starina. Iako je još bila dijelom te velike župe, u Cisti je već bio kapelan koji je u njoj stanovao te službovao neovisno o Radobilji.<ref name="Cista Velika">[http://www.cistavelika.com/index/index.php?option=com_content&view=article&id=137&Itemid=96 Cista Velika] Župa Cista Velika</ref>

[[1754.]] se izričito u crkvenim papirima biskupa [[Pacifik Bizza|Pacifika Bizze]] naglašava da su Kreševo i Katuni glavna sela u župi Radobilji, a da su u župi još Blato, Nova Sela, Cista, Dobranje i Svib.<ref name="Dobranje">[http://www.dobranje.hr/dobranje/Zupa1.aspx Dobranje] Župa sv. Ivana Krstitelja</ref>

[[1825.]] se Cista dodatno odvaja, iako je i dalje pod Radobiljom - mjesto vodi svoje odvojene matice.<ref name="Cista Velika"/>

[[1845.]] se Cista odvaja od Radobilje (matice je imala Cista odvojeno već od 1825.).<ref name="Cista Velika"/>

U prvoj polovici prošlog stoljeca Cišćani su poznati kao "galantari"; da bi prehranili svoju brojnu obitelj bavili su se sitnom trgovinom. Selilo se van granica Domovine po [[Europa|europskim]] državama. Neki od njih su se uspjeli ekonomski visoko uzdignuti.

U 1857. i od 1910. do 1931. naselje je iskazivano pod imenom Cista, od 1869. do 1900. Čista, a od 1948. do 1991. Velika Cista. U 1869. i 1921. sadrži podatke za naselje [[Cista Provo|Cistu Provo]], kao i dio podataka u 1857. i 1931. Od 1857. do 1921. dio podataka sadržan je u naselju [[Biorine]]. Sadrži podatke za bivše naselje Cistu Grivu koje je u 1931. i 1948. iskazivano kao naselje.

{{Kretanje broja stanovnika
|naslov = '''Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2011.'''<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/Dialog/varval.asp?ma=Tabela4_17&ti=Splitsko%2Ddalmatinska+%9Eupanija+%2D+broj+stanovnika+po+naseljima+&path=../Database/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/4%20Stanovnistvo%20naselja/&lang=10 Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]</ref> <ref name="dzs2011"> [http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup17_0507.html Općina Cista Provo - stanovništvo prema spolu i starosti po naseljima - popis 2011., www.dzs.hr], preuzeto 9. rujna 2016. </ref>
|dimx =
|dimy =
|stanmax = 1900
|crta1 = 200
|crta2 = 100
|a1 = 1857
|a2 = 1869
|a3 = 1880
|a4 = 1890
|a5 = 1900
|a6 = 1910
|a7 = 1921
|a8 = 1931
|a9 = 1948
|a10 = 1953
|a11 = 1961
|a12 = 1971
|a13 = 1981
|a14 = 1991
|a15 = 2001
|a16 = 2011
|p1 = 759
|p2 = 1216
|p3 = 989
|p4 = 1005
|p5 = 1276
|p6 = 1237
|p7 = 1900
|p8 = 1733
|p9 = 1707
|p10 = 1732
|p11 = 1172
|p12 = 1885
|p13 = 1421
|p14 = 1497
|p15 = 1134
|p16 = 616
|izvor = Državni zavod za statistiku
}}

== Povijest ==
[[Datoteka:Stećak kriz1.jpg|thumb|120px|right|Stećak s Crljivice]]
Područje Ciste Velike obiluje povijesnim nalazima: [[Stećak|stećcima]], [[Gradina (tip naselja)|gradinama]] i bunarima iz turskih vremena. 
"[[Crljivica|Crljivica]]" je poznato mjesto koje obiluje s dobro sačuvanim stećcima. Na maloj gomili se nalazi šest stećaka sarkofaga, četiri sanduka i jedna ploča. Svi su oni uglavnom ukrašeni običnom [[Ornametika|ornamentikom]]. Sama gomila, po kojoj su razmješteni stećci, nije drugo nego staro [[groblje]]. Veliku gomilu koju je prepolovila glavna asfaltna cesta koja ide od Imotskog prema Trilju ima promjer 100 x 30 m. Na čitavom tom prostoru ima 16 stećaka sarkofaga, 56 sanduka i 15 ploča.

"Crkvine" je starokršcanska [[nekropola]] koja se nalazi kraj zaseoka Mandarići. Istraživanje ovog arheološkog lokaliteta započeo je don Lovre Katić još prije [[2. svjetski rat|2. svjetskog rata]], da bi rat istraživanje prekinuo. Godine [[1993.]] ekipa mladih arheologa, predvođena poznatim arheologom Dr. Nenadom Cambijem iz [[Split]]a nastavila je ta istraživanja. 
Pronašli su ostatke čak pet starokršcanskih crkava od [[2. stoljeće|2.]] - [[7. stoljeće|7. stoljeća]]. Najstarija je ona s najširom apsidom. Na toj apsidi nađeno je dosta [[Freska|freski]] kojima je bila dekorirana. Pronđaneno je i dosta stupića od oltarnih pregrada, fragmenata kasnoantičke keramike te grobova.

== Promet ==
[[Datoteka:Copy of cestad60.jpg|mini|100px|right|[[D60]]]] Kroz Cistu prolazi glavna cesta koja povezuje [[Imotski]] sa [[Sinj]]em. Ista je proširena i asfaltirana [[1978.]] – [[1979.]] Zanimljivo je da ide trasom stare "rimske ceste" koja je spajala grad [[Tilurij]] ([[Trilj]]) s gradom Novama ([[Runovići]]) te je u ono vrijeme bila vrlo važna prometnica u pravcu Salona - Narona. Obnovljena je za vrijeme pretura Adolfa Frantza (1854 - 1861). 
Put Cista - [[Dobranje (Cista Provo)|Dobranje]] probijan je [[1896.]] Isti je asfaltiran 1978. godine.

Tijekom 2012. i 2013. godine tvrtka Skladgradnja radila je rekonstrukciju ceste Cista - [[Dobranje (Cista Provo)|Dobranje]]

== Gospodarstvo ==
Gospodarstvo se u moderno vrijeme uglavnom svodi na uslužne djelatnosi. U prošlosti [[stoka]] se uzgajala na veliko no danas je broj grla uvelike smanjen radi lakšeg uzdržavanja. 
Što se tiče [[Poljoprivreda|poljoprivrede]], Cista Velika je pasivan kraj; uzgaja se razno [[voće]], [[povrće]] te u velikoj mjeri [[vinova loza]] - sve za osobne potrebe.

== Obrazovanje ==
Prva školska zgrada u Cisti Velikoj počela se graditi [[17. ožujka]] [[1909.]] godine na intervenciju tadašnjeg župnika don Lovre Banovića. On je sklopio ugovor o gradnji za 10500 austijskih kruna, poklonio zemljište za gradnju i dao svoj prilog za njenu gradnu. Zgrada je građena po nacrtu a gradili su je Pavao i Marko Žaper iz [[Vrpolje (Trilj)|Vrpolja]] kod [[Trilj]]a, zatim Pavao Lucić, Ivan Bradarić i Ivan Voloder iz [[Tijarica|Tijarice]]. Dovršena je [[25. lipnja]] [[1911.]] 
Nastava je prvi put održana [[12. rujna]] 1911. U prvi razred upisano je 90 učenika, starosti od 7 do 10 godina. Svi učenici su bili iz Ciste Velike osim dva učenika koji su bili iz Ciste Provo. Nastava se odvijala u dvije smjene. Prva učiteljica bila je Dinka Franchini koja je radila do [[1920.]] Godine [[1916.]], [[1917.]] i [[1918.]], zbog [[Prvi svjetski rat|rata]] i gladi nastava se održavala povremeno. 
Ratne [[1942.]] nastava se prekida. [[12. svibnja]] 1942. vođene su borbe izmedu [[Partizani|partizana]] i [[Ustaše|ustaša]] prilikom čega su partizani zapalili školu u kojoj je sve izgorjelo pa i školska dokumentacija. 
[[19. travnja]] [[1947.]] počeo je rad u popravljenoj školskoj zgradi. Nastava se izvodi samo u prizemnoj učionici, jer zgrada nije u potpunosti adaptirana. Sve do [[18. rujna]] [[1955.]] škola u Cisti Velikoj bila je šestogodišnja. Tad se otvara VII. razred i škola mijenja naziv u ''"Narodnu osnovnu osmogodišnju školu"'' što je izazvalo veliko odušljevljenje u mjestu. 
Osnovna škola u Cisti Velikoj osnovana je rješenjem Skupštine općine [[Lovreć]] od [[1. rujna]] [[1956.]] 1966. na sjednici Radne zajednice škola je dobila naziv "''Ivana Gorana Kovačića''" te je odlučeno da Dan škole bude [[21. ožujka]]. 
Formiranjem osmogodišnje škole javila se potreba za dodatnim školskim prostorom, pa se nastava pored stare školske zgrade odvijala i u zadružnom domu. Mjesne vlasti i školski kolektiv [[1960.]] pokreću inicijativu za izgradnju nove školske zgrade. U jesen 1961. započinje izgradnja nove školske zgrade koja je dovršena 1969. a s radom je počela [[10. studenog]] 1969.

== Kultura ==
U Cisti Velikoj održava se festival "Uz gangu i bukaru" koji nastoji napojiti sve žedne kulturno-tradicijskog izričaja i zabave. Festival je osmišljen tako da na razne načine koristi audiovizualno istraživanje u smjeru stvaranja male povijesti identiteta jedne zajednice.

Mještani nastoje sačuvati kulturnu baštinu i naslijeđe kroz kulturni događaj u obliku festivala Uz gangu i bukaru: "Spoj hrvatskog sjevera i juga", a usmjeren je na revitalizaciju i revalorizaciju hrvatske tradicijske kulture i tradicijskog načina života, uz nastupe pjevača tradicijskih oblika pjevanja ([[Ganga|ganga]], [[rera]], [[ojkalica]] i [[Bećarac|bećarac]]), svirača tradicijskih instrumenata, nastupa amaterskih kazališnih družina koji prikazuju način 'na koji se nekad živjelo', pjesničkih i književnih večeri hrvatskih književnika i radionice snimanja na temu etnografske baštine Hrvatske.

Prvi festival održan je 2006. godine u zaseoku Rojnice, te se do 2011. godine održavao posljedjne subote u srpnju, a od 2012. godine održava se druge subote u kolovozu na lokalitetu [[Zadužbina]] (bunar).

== Poveznice ==
* [[Crljivica]]

== Izvori ==
{{izvori}}
*[http://www.cistavelika.com Cista Velika.com]
*[http://www.uz-gangu-i-bukaru.com/ Uz-gangu-i-bukaru.com]

{{Cista Provo}}

[[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Ciste Provo]]

Cista Velika - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica