Cirena - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T01:27:42Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 01:27
Redak 1:		Redak 1:
	{{UNESCO-svjetska baština		{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = Arheološki lokalitet Cirena		\|ime mjesta = Arheološki lokalitet Cirena
	\|slika = Cyrene8.jpg		\|slika = Cyrene8.jpg

WikiSysop: bnz

2022-05-08T18:38:21Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 8. svibanj 2022. u 18:38
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Cirena'''-->~~{{UNESCO-svjetska baština		{{UNESCO-svjetska baština
	\|ime mjesta = Arheološki lokalitet Cirena		\|ime mjesta = Arheološki lokalitet Cirena
	\|slika = Cyrene8.jpg		\|slika = Cyrene8.jpg

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-16T06:04:15Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 16. studeni 2021. u 06:04
Redak 19:		Redak 19:
	'''Cirena''' ili '''Kirena''' ([[grčki jezik\|grč.]] ''Κυρήνη'', ''Kyrēnē''), [[Stara Grčka\|starogrčka]] [[kolonija]] na [[Afrika\|afričkoj]] obali [[Sredozemlje\|Sredozemlja]]. Njezini ostaci se nalaze u mjestu Šahhat, u bogatoj dolini planine Džebel Ahdar, oko 15 km istočno od grada [[Al Bajda]] ([[Libija]]). Ime joj potječe od rijeke Kire koju su stari [[Grci]] posvetili [[Apolon]]u koji je prema mitu bio zaljubljen u nimfu Kurinu koju je tu zatočio<ref>[http://www.temehu.com/Cities_sites/cyrene-cyrenaica.htm Cirena na temehu.com] {{eng oznaka}} Preuzeto 13. svibnja 2011.</ref>. Prema njoj se cijela Libija nekoć zvala ''Cyrenaica'', što je naziv i današnje libijske istočne pokrajine [[Cirenaika\|Cirenaike]]. U njoj je [[Sokrat]]ov učenik [[Aristip]] u 3. stoljeću pr. Kr. osnovao tzv. [[Cirenska škola\|Cirensku školu]] [[filozofija\|filozofije]]. Zbog toga su je zvali "Afrička Atena"		'''Cirena''' ili '''Kirena''' ([[grčki jezik\|grč.]] ''Κυρήνη'', ''Kyrēnē''), [[Stara Grčka\|starogrčka]] [[kolonija]] na [[Afrika\|afričkoj]] obali [[Sredozemlje\|Sredozemlja]]. Njezini ostaci se nalaze u mjestu Šahhat, u bogatoj dolini planine Džebel Ahdar, oko 15 km istočno od grada [[Al Bajda]] ([[Libija]]). Ime joj potječe od rijeke Kire koju su stari [[Grci]] posvetili [[Apolon]]u koji je prema mitu bio zaljubljen u nimfu Kurinu koju je tu zatočio<ref>[http://www.temehu.com/Cities_sites/cyrene-cyrenaica.htm Cirena na temehu.com] {{eng oznaka}} Preuzeto 13. svibnja 2011.</ref>. Prema njoj se cijela Libija nekoć zvala ''Cyrenaica'', što je naziv i današnje libijske istočne pokrajine [[Cirenaika\|Cirenaike]]. U njoj je [[Sokrat]]ov učenik [[Aristip]] u 3. stoljeću pr. Kr. osnovao tzv. [[Cirenska škola\|Cirensku školu]] [[filozofija\|filozofije]]. Zbog toga su je zvali "Afrička Atena"

	Upisana je 1982. godine [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Africi]] kao najstariji od pet starogrčkih gradova u ovom području, a koji je bio zatrpan potresom više od 1500 godina. Cirena je upisana i na [[popis ugroženih mjesta svjetske baštine]] zbog [[Rat u Libiji 2014.\|Libijskog građanskog rata]], prisutstva naoružanih skupina, već načinjene i mogućih budućih oštećenja lokaliteta<ref>{{~~cite web~~ \|url=http://whc.unesco.org/en/news/1523/ \|title=Libya’s five World Heritage sites put on List of World Heritage in Dange \|publisher=[[UNESCO]] \|accessdate=26. kolovoza 2016.}}</ref>		Upisana je 1982. godine [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Africi]] kao najstariji od pet starogrčkih gradova u ovom području, a koji je bio zatrpan potresom više od 1500 godina. Cirena je upisana i na [[popis ugroženih mjesta svjetske baštine]] zbog [[Rat u Libiji 2014.\|Libijskog građanskog rata]], prisutstva naoružanih skupina, već načinjene i mogućih budućih oštećenja lokaliteta<ref>{{Citiranje weba \|url=http://whc.unesco.org/en/news/1523/ \|title=Libya’s five World Heritage sites put on List of World Heritage in Dange \|publisher=[[UNESCO]] \|accessdate=26. kolovoza 2016.}}</ref>
	[[Datoteka:Cyrene Plan 1860.jpg\|mini\|lijevo\|Karta Arheološkog nalazišta Cirene iz 1860. god.]]		[[Datoteka:Cyrene Plan 1860.jpg\|mini\|lijevo\|Karta Arheološkog nalazišta Cirene iz 1860. god.]]

WikiSysop: no summary specified

2021-11-01T17:18:13Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 1. studeni 2021. u 17:18
Redak 56:		Redak 56:

	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	~~{{commonscat\|Cyrene}}~~
	*[http://www.alnpete.co.uk/lepcis/ Stranica arheologa koji istražuju lokalitet] {{eng oznaka}}		*[http://www.alnpete.co.uk/lepcis/ Stranica arheologa koji istražuju lokalitet] {{eng oznaka}}
	* [https://web.archive.org/web/20101223100054/http://mnise.maktoobblog.com/ Fotografije i info o Cireni]		* [https://web.archive.org/web/20101223100054/http://mnise.maktoobblog.com/ Fotografije i info o Cireni]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-28T02:22:15Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Arheološki lokalitet Cirena
|slika = Cyrene8.jpg
|godina = [[1982.]] (6. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = ii, iii, iv
|ugroženost = 2016. -
|poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/190 190]
|država = {{ZD+X/L|LIB}}
 
{{Lokacijska karta|Libija|width=200|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|label=Cirena|position=right
|lat_deg=32|lat_min=49|lat_sec=|lat_dir=N
|lon_deg=21|lon_min=51|lon_sec=|lon_dir=E
}}Lokacija Cirene u Libiji
}}

'''Cirena''' ili '''Kirena''' ([[grčki jezik|grč.]] ''Κυρήνη'', ''Kyrēnē''), [[Stara Grčka|starogrčka]] [[kolonija]] na [[Afrika|afričkoj]] obali [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. Njezini ostaci se nalaze u mjestu Šahhat, u bogatoj dolini planine Džebel Ahdar, oko 15 km istočno od grada [[Al Bajda]] ([[Libija]]). Ime joj potječe od rijeke Kire koju su stari [[Grci]] posvetili [[Apolon]]u koji je prema mitu bio zaljubljen u nimfu Kurinu koju je tu zatočio<ref>[http://www.temehu.com/Cities_sites/cyrene-cyrenaica.htm Cirena na temehu.com] {{eng oznaka}} Preuzeto 13. svibnja 2011.</ref>. Prema njoj se cijela Libija nekoć zvala ''Cyrenaica'', što je naziv i današnje libijske istočne pokrajine [[Cirenaika|Cirenaike]]. U njoj je [[Sokrat]]ov učenik [[Aristip]] u 3. stoljeću pr. Kr. osnovao tzv. [[Cirenska škola|Cirensku školu]] [[filozofija|filozofije]]. Zbog toga su je zvali "Afrička Atena"

Upisana je 1982. godine [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Africi]] kao najstariji od pet starogrčkih gradova u ovom području, a koji je bio zatrpan potresom više od 1500 godina. Cirena je upisana i na [[popis ugroženih mjesta svjetske baštine]] zbog [[Rat u Libiji 2014.|Libijskog građanskog rata]], prisutstva naoružanih skupina, već načinjene i mogućih budućih oštećenja lokaliteta<ref>{{cite web |url=http://whc.unesco.org/en/news/1523/ |title=Libya’s five World Heritage sites put on List of World Heritage in Dange |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=26. kolovoza 2016.}}</ref>
[[Datoteka:Cyrene Plan 1860.jpg|mini|lijevo|Karta Arheološkog nalazišta Cirene iz 1860. god.]]

==Povijest==

Cirena je bila kolonija koju su oko 630. pr. Kr. osnovali Grci s otoka There ([[Santorini]]). Detalje o osnutku grada opisao je Herodot u IV. knjizi Povijesti, gdje spominje kako su stanovnici grada 440. pr. Kr. iskoristili sukob njihovog kralja Aristotela (kasnije poznatog kao Battus) koji se sukobio s Perzijancima, kako bi u gradu ustanovili demokraciju. Sljedećih godina grad je doživio veliki kulturni procvat.

Cirena je ipak u 4. stoljeću pr. Kr. postala dio [[Ptolemejevići|Ptolomejskog egipatskog kraljevstva]], a kasnije [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. U Cireni je rođen [[Eratosten]] i velik broj filozofa od kojih su najpoznatiji [[Kalimah]], [[Karnead]], [[Aristip]], [[Theodor]] i [[Arete]]. Glavna sirovina koju je Cirena izvozila bila je danas izumrla biljka ''Silphium'' koja se koristila kao začin, ali i u medicini. Bila je toliko važna za gospodarstvo grada da je bila i na cirenskom novcu.
Stanovništvo Cirene se u vrijeme rimskog vladara Sule (85. pr. Kr.) dijelilo na četiri klase: građani, seljaci, stranci i [[Židovi]]. To znamo po tome što je Sula bio primoran poslati svog generala Lukula da obustavi pobunu Židova. God. 74. pr. Kr. Cirena je postala rimskom provincijom, a Židovi koji su imali jednaka prava počeli su predstavljati opasnost po autohtone Grke. Kulturni sukobi su erumpirali pobunom cirenskih Židova 117. godine, za vladavine [[Trajan]]a. Pobunu je ugušio Marcije Turbon, ali tek nakon što je ubijeno oko 200.000 cirenskih [[Grci|Grka]] i [[Rimljani|Rimljana]]<ref>[[Dion Kasije Kokejan]], ''Rimska povijest'' 68.32</ref>.
[[Datoteka:CireneSantuarioApollo02.jpg|mini|Kompleks Apolonovog svetišta]][[Datoteka:Coin cyrenaica.jpg|mini|Cirenski novac iz oko 322.-13. pr. Kr.]]
Cirena se spominje i u [[Novi zavjet|Novom zavjetu]], prvi put kad [[Šimun Cirenac]] pomaže Isusu nositi križ ([[Evanđelje po Marku]], 15:21), te u [[Djela apostolska|Djelima apostolskim]] (6:9, 11:20, 13:1).
Cirenska luka ''Appolonia (Marsa Susa)'', iako nikada važna i velika poput onih u [[Kartaga|Kartagi]] i [[Aleksandrija|Aleksandriji]], imala je veliku važnost sve do potresa 365. godine. Cirena se nikada nije oporavila od ove depopulacije. Episkop Sinesije Cirenski je opisao grad u sljedećem stoljeću kao ruševinu u kojoj prespavaju nomadi.

Cirena je danas važno arheološko nalazište u kojemu je talijanski arheološki tim sa Sveučilišta u Urbinu pronašao 76 netaknutih [[Umjetnost starog Rima|rimskih skulptura]] iz 2. stoljeća. Bile su stoljećima zatrpane zidom hrama koji se srušio tijekom potresa 375. godine.

==Znamenitosti==

Jedan od najznačajnijih spomenika Cirene je na sjeveru grada, [[Apolon]]ov hram iz 7. stoljeća pr. Kr. Oko njega je vremenom nastalo Apolonovo svetište u kojemu se nalazi i slavna česma koju su opjevali [[Pindar]], [[Herodot]] i [[Kalimah]]; nadalje, tu su [[Artemida|Artemidin]] hram (7.-6. stoljeće pr. Kr.) i ''sacelle'' (kapelice) [[Perzefona|Perzefone]], [[Had]]a i [[Hekat]]a, votivni spomenici i riznica, te djelomično iskopani [[Zeus]]ov hram (koji je po naredbi [[Muammar al Gaddafi|Gaddafija]] isuviše žurno iskapan, te je oštećen u ljeto 1978. godine).
Rimljani su dovršili svetište, i dodali neke građevine od kojih su najljepše [[Trajan]]ove [[terme]] iz 2. stoljeća. [[Grčko kazalište]] Rimljani su pretvorili u [[amfiteatar]].

500 metara jugoistočno od svetišta nalazi se grčka [[agora]] i rimski [[forum]], koji su bili svjetovna središta. Karakteristični su koegzistirajući oblici i rimske i grčke urbanizacije okružene masivnim građevinama kao što su grčka vijećnica ''Bouleuterion'' i rimska uprava -''Kapitolij'', te dva ''Nomophylakiona'' (javni arhiv) koji okružuju ''Herou'' (javni oltar heroju) Battusa.

Također, od Cirene do njezine luke Appolonije proteže se [[nekropola]] na oko 10 km².

<gallery>
Slika:CireneSantuarioApollo01.jpg|<center>Apolonov hram
Slika:CireneAgoràMonVittoriaNavale1999.jpg|<center>Spomenik pomorske pobjede u obliku [[Nika|Nike]] na pramcu u središtu [[Agora|Agore]]<ref>Vidi sličan spomenik [[Nika sa Samotrake]]</ref>
Slika:CireneGinnasio1999.jpg|<center>Veliki [[gimnazij]]
Slika:CireneTempioZeus1999.jpg|<center>Zeusov hram
Slika:CireneTermeTraiano.jpg|<center>Trajanove [[terme]]
</gallery>

==Izvori==
{{izvori}}
* James Copland Thorn, ''The Necropolis of Cyrene. Two Hundred Years of Exploration'', L'Erma Tues Bretschneider, Rim, 2005.

==Vanjske poveznice==
{{commonscat|Cyrene}}
*[http://www.alnpete.co.uk/lepcis/ Stranica arheologa koji istražuju lokalitet] {{eng oznaka}}
* [https://web.archive.org/web/20101223100054/http://mnise.maktoobblog.com/ Fotografije i info o Cireni]

{{coord|32|49|N|21|51|E|display=title}}
{{Svjetska baština u Libiji}}

[[Kategorija:Starogrčki gradovi]]
[[Kategorija:Starogrčka svetišta]]
[[Kategorija:Rimski gradovi u Africi]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Libiji]]
[[Kategorija:Starogrčki arheološki lokaliteti]]
[[Kategorija:Rimski arheološki lokaliteti]]
[[Kategorija:Svjetska baština u opasnosti]]