Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵\|wječnik(.)\=(.)↵}}' u ''

2026-03-12T18:07:18Z

Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵\|wječnik(.*)\=(.*)↵}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 12. ožujak 2026. u 18:07
Redak 108:		Redak 108:

	;Sestrinski projekti		;Sestrinski projekti
	~~{{WProjekti~~
	~~\|commons = Κύπρος - Kıbrıs~~
	~~\|commonshr = Cipar~~
	~~\|commonscat = Cyprus~~
	~~\|commonscathr = Cipar~~
	~~\|wječnik = Cipar~~
	}}

	{{Europa}}		{{Europa}}

Suradnik10: /* Zemljopis */

2026-02-06T00:05:40Z

Zemljopis

←Starija inačica		Inačica od 6. veljača 2026. u 00:05
Redak 61:		Redak 61:
	== Zemljopis ==		== Zemljopis ==
	{{glavni\|Zemljopis Cipra}}		{{glavni\|Zemljopis Cipra}}
			{{glavni\|Dodatak:Popis gradova u Cipru}}
	[[Datoteka:Cyprus_lrg.jpg\|mini\|lijevo\|180px\|Satelitska snimka otoka]]		[[Datoteka:Cyprus_lrg.jpg\|mini\|lijevo\|180px\|Satelitska snimka otoka]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Portal Europa}}' u ''

2025-04-16T23:33:18Z

Zamjena teksta - '{{Portal Europa}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 16. travanj 2025. u 23:33
Redak 105:		Redak 105:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Portal Europa}}~~
	;Sestrinski projekti		;Sestrinski projekti
	{{WProjekti		{{WProjekti

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Europska unija' u '{{Infookvir Europska unija‏‎'

2025-04-10T16:35:45Z

Zamjena teksta - '{{Europska unija' u '{{Infookvir Europska unija‏‎'

←Starija inačica		Inačica od 10. travanj 2025. u 16:35
Redak 116:		Redak 116:

	{{Europa}}		{{Europa}}
	{{Europska ~~unija~~}}		{{Infookvir Europska unija‏‎}}
	{{Commonwealth}}		{{Commonwealth}}
	{{Frankofonija}}		{{Frankofonija}}

	[[Kategorija:Cipar\| ]]		[[Kategorija:Cipar\| ]]

WikiSysop: bnz

2022-05-08T17:43:01Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 8. svibanj 2022. u 17:43
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Cipar'''-->~~{{Infookvir zemlja svijeta \|		{{Infookvir zemlja svijeta \|
	ime = Republika Cipar \|		ime = Republika Cipar \|
	izvorno_ime = Κυπριακή Δημοκρατία<br />(Kipriaki Dimokratia)<br />Kıbrıs Cumhuriyeti \|		izvorno_ime = Κυπριακή Δημοκρατία<br />(Kipriaki Dimokratia)<br />Kıbrıs Cumhuriyeti \|

WikiSysop: zamjena infookvira

2022-03-25T14:24:38Z

zamjena infookvira

←Starija inačica		Inačica od 25. ožujak 2022. u 14:24
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Cipar'''-->{{~~Okvir_zemlje_svijeta~~ \|		<!--'''Cipar'''-->{{Infookvir zemlja svijeta \|
	ime = Republika Cipar \|		ime = Republika Cipar \|
	izvorno_ime = Κυπριακή Δημοκρατία<br />(Kipriaki Dimokratia)<br />Kıbrıs Cumhuriyeti \|		izvorno_ime = Κυπριακή Δημοκρατία<br />(Kipriaki Dimokratia)<br />Kıbrıs Cumhuriyeti \|

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T07:30:24Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Okvir_zemlje_svijeta |
ime = Republika Cipar |
izvorno_ime = Κυπριακή Δημοκρατία (Kipriaki Dimokratia) Kıbrıs Cumhuriyeti |
ime_genitiv = Cipra |
eng_ime = Cyprus |
zastava = Flag of Cyprus.svg |
grb = Cyprus coat of arms 2006.svg|
lokacija = EU-Cyprus.svg |
službeni_jezik = [[novogrčki jezik|grčki]] i [[turski jezik|turski]] |
glavni_grad = [[Nikozija]] |
predstavnik_države_množina = Predsjednici |
predstavnik_države = Predsjednik |
predstavnik_države_osoba = Nikos Anastasiades |
površina_poredak = 161 |
površina = 9.250 |
vode = ~0 |
stanovništvo_poredak = 155 |
stanovništvo = 780.133 2) |
godina_popisa = 2005 |
gustoća_stanovništva = 84 |
neovisnost = Od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] [[16. kolovoza]] [[1960.]] |
BDP_PKM_godina = 2007. |
BDP_PKM = 19.69 milijardi $ |
BDP_PKM_rang = 113. |
BDP_PKM_per_capita = 23,481 $ |
BDP_PKM_per_capita_rang = 30. |
valuta = [[euro]] 3) |
stoti_dio_valute = 100 centa |
vremenska_zona = +2 [[UTC]] +3 ljeti |
himna = [[Imnos pros tin Eleftherian]] |
internetski_nastavak = .cy |
pozivni_broj = 357 |
komentar = 1) Samoproglašena [[Turska Republika Sjeverni Cipar]] ima posebno izabranog predsjednika; 2) ne uključuje stanovništvo samoproglašene [[Turska Republika Sjeverni Cipar|TRSC]]-a; 3) Do [[1. siječnja]] [[2008.]] [[ciparska funta]] |
moto = nema
}}
'''Cipar''' je otočna država u istočnom [[Sredozemno more|Sredozemlju]].

Cipar je dugo bio raskrižje [[Europa|Europe]], [[Azija|Azije]] i [[Afrika|Afrike]], i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – [[rimljani|rimske]], [[bizant]]inske i [[mlečani|venecijanske]]. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su [[turizam]], trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge.

Od [[Turska|turske]] invazije [[1974.]] zemlja je ''de facto'' podijeljena na veći međunarodno priznati južni dio nastanjen uglavnom [[Grci]]ma i manji sjeverni dio – samoproglašenu [[Turska Republika Sjeverni Cipar|Tursku Republiku Sjeverni Cipar]].

== Podrijetlo imena ==

Ima nekoliko teorija o podrijetlu imena. Jedna tvrdi da je riječ Cipar nastala od grčke riječi za [[čempres]] (lat: Cupressus sempervirens), κυπάρισσος kypárissos. Druga tvrdi da dolazi od grčke riječi za [[kana (biljka)|kanu]] (Lawsonia alba), κύπρος (kýpros). U novije vrijeme pojavila se i tvrdnja da ime potječe od latinske fraze ''aes Cyprium'' (mjed s Cipra), što se odnosi na [[Bakar (element)|bakar]], i što je kasnije evoluiralo u ''Cuprum''. Naime, u [[Antika|antičko doba]] Cipar je bio poznat kao jedno od većih nalazišta bakra na [[Sredozemlje|Sredozemlju]]. Tako je latinsko ime [[Kemijski elementi|kemijskog elementa]] bakra (Cuprum) dobilo ime po nepravilnom čitanju naziva ovog otoka.

== Povijest ==
{{glavni|Povijest Cipra}}
Prva arheološka nalazišta na Cipru datiraju iz [[neolitik]]a (6000-3000 g.p.K.). Najstarije nalazište je Aetokremnos na poluotoku [[Akrotiri i Dhekelia|Akrotiri]]. Najvažnije nalazište je [[Khirokitia]] (jedno od najstarijih naselja na svijetu) prema kojoj je dobila ime khirokitijska pretkeramička neolitska kultura (karakteriziraju ju okrugle kuće [[tolos]]i). Vrlo su razvijene kulture [[brončano doba|brončanog doba]] (tada se je na Cipru kopao [[Bakar (element)|bakar]] koji je postao glavna sirovina otoka i prema kojem je Cipar dobio ime). Postoje i nalazišta [[Mikena|mikenske]] kulture.

Oko [[800. pr. Kr.]] su Cipar naselili [[Feničani]]. Otokom su vladali [[Asirci]], [[Egipćani]] i [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijanci]]. [[333. pr. Kr.]] ga je zauzeo [[Aleksandar Makedonski]]. [[58. pr. Kr.]] je došao pod rimsku upravu. Tokom cijelog starog vijeka je na Cipru bio vrlo razvijen kult božice [[Afrodita|Afrodite]] (Venere) koja je prema legendi rođena iz morske pjene kod mjesta [[Paphos]] na otoku.

[[Datoteka:Cyprus by Piri Reis.jpg|mini|lijevo|<center>Povijesna mapa Cipra turskog kapetan-paše [[Piri Reis]]a.<center>]]
Cipar je bio pod [[bizant]]skom upravom do [[1191.]], kada ga je zauzeo engleski kralj [[Rikard I. Lavljeg Srca|Rikard Lavljeg Srca]] na putu u [[križarski ratovi|križarski rat]]. On ga je prodao [[templari]]ma, koji su ga pak prodali francuskom grofu Guyu od [[Lusignan]]a. [[1489.]] otok su zauzeli [[Mlečani]] (nakon abdikacije [[Katarina Cornaro|Katarine Cornaro]], udovice Lusignanskog kralja Jamesa II). Cipar je bio centar mletačke trgovine na Istoku. [[1571.]] su ga zauzeli Turci. [[Berlinski kongres|Berlinskim kongresom]] [[1878.]] je došao pod britansku upravu (Osmansko carstvo ga je ustupilo Britancima u zamjenu za pomoć u rusko-turskom ratu). [[1914.]] ga je [[Velika Britanija]] formalno anektirala.

Tijekom britanske uprave jača nacionalna svijest ciparskih Grka te se javljaju želje za pripajanjem Cipra [[Grčka|Grčkoj]]. Politika s takvim ciljem se naziva [[enosis]]. Osnovana je organizacija [[EOKA]] (nacionalna organizacija ciparskih boraca) koja je pokrenula terorističku kampanju protiv britanske uprave.

[[1960.]] je Cipar stekao [[nezavisnost]]. Prvi predsjednik je bio [[Makarios III.]], arhiepiskop Ciparske pravoslavne crkve. On je nastojao smiriti napetosti između ciparskih Grka (koji žele enosis) i Turaka (koji su protiv) te se protivi ujedinjenju s Grčkom. To se nije svidjelo nacionalistima iz EOKA te su [[1970.]] izveli državni udar. Novi predsjednik je postao vođa EOKA [[Georgios Grivas]] koji podržava enosis. [[1974.]] je Grivas umro, te se vratio Makarios. Njega je ubrzo svrgnuo Nikos Sampson. Turci su se prestrašili mogućeg ujedinjenja s Grčkom, te je Turska 1974. izvršila invaziju na sjever otoka. Sampson je napustio mjesto predsjednika, te ga je naslijedio [[Glafkos Clerides]]. Do kraja godine se je ponovo vratio Makarios.

[[1975.]] je otok podijeljen na grčki i turski dio između kojih je zona pod upravom [[Ujedinjeni narodi|UN]]-a. UN priznaje jedino grčki vladu, dok su Turci na sjeveru proglasili nepriznatu [[Turska Republika Sjeverni Cipar|Tursku Republiku Sjeverni Cipar]]. [[1977.]] je umro Makarios te je predsjednik postao Spyros Kyprianou. Od [[1988.]] je predsjednik [[Georgios Vassiliou]], od [[1993.]] [[Glafkos Clerides]], a od [[2003.]] [[Tassos Papadopoulos]]. [[2004.]] je na referendumu propao UN-ov plan ujedinjenja otoka. Cipar je nakon toga ipak ušao u [[Europska unija|Europsku uniju]].

== Zemljopis ==
{{glavni|Zemljopis Cipra}}
[[Datoteka:Cyprus_lrg.jpg|mini|lijevo|180px|Satelitska snimka otoka]]

Cipar je [[istok|najistočniji]] [[otok]] u [[Sredozemno more|Sredozemnom moru]]. S površinom od 9.251 km² treći je po veličini u Sredozemlju (nakon [[Sicilija|Sicilije]] i [[Sardinija|Sardinije]]). Po veličini je 161. država svijeta sa sličnom površinom kao [[Libanon]] i [[Portoriko]].

U geološkom i geotektonskom pogledu Cipar predstavlja dio [[Mala Azija|Male Azije]], koji se u prošlosti odvojio. U [[klima]]tskom i [[vegetacija|vegetacijskom]] smislu ovaj je otok smješten u sjevernom umjerenom pojasu.

S [[promet]]nog gledišta ima više nego povoljan položaj. Ova zemlja se nalazi između Istoka i Zapada, pa je pri prijelazu između istih gotovo nezaobilazna stanica. Za Cipar se često kaže da je najistočnija zapadna zemlja. S obzirom na to da se nalazi 64 [[km]] južno od [[Turska|Turske]], 97 km zapadno od [[Sirija|Sirije]], te 439 km sjeverno od [[Sueski kanal|Sueskog kanala]], skoro svaki brod koji prolazi ovuda i ide dalje na istok, i obrnuto, zaustavlja se u nekoj od ciparskih luka. Više od 1.000 stranih brodova danas plovi svjetskim morima pod [[Zastava Cipra|ciparskom zastavom]]. Osim brodskog, Cipar je važna stanica i za avionski promet. Mnogi avioni koji lete sa zapada na [[Bliski istok]], pa i dalje, slijeću prvo u [[zračna luka|zračne luke]] u [[Larnaka|Larnaki]] i [[Paphos]]u (češće Larnaki). Glavni grad [[Nikozija]] nema zračnu luku. Zračna luka u Larnaki je moderna i odgovara svim svjetskim standardima. S nje polijeću [[zrakoplov]]i, kako za sve veće [[Europa|europske]] gradove ([[Frankfurt na Majni|Frankfurt]], [[London]], [[Pariz]], [[Rim]], [[Amsterdam]] i dr.), tako i za mnoga odredišta na Bliskom istoku i zemljama [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]].

Što se tiče povijesnog i [[Politika|političkog]] položaja, koliko god on bio povoljan, toliko se nepovoljno odrazio na ovaj otok. Svaka veća sila koja se pojavila na Mediteranu nije ga mogla promašiti, upravo zbog tog povoljnog položaja. Pa su tako vlast nad njim izmenjali: [[Feničani]], [[Antička Grčka|Grci]], [[Stari Egipat|Egipćani]], [[Perzija]]nci, [[Rimsko Carstvo|Rimljani]], [[Bizant]]ijci, [[Arapi]], [[Velika Britanija|Britanci]], [[Francuska|Francuzi]], [[Mletačka republika|Mleci]], [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlije]], opet Britanci, sve do "relativne" nezavisnosti. Relativne jer Cipari dan danas više zavisi od velikih sila i susjeda (prije svega [[Grčka|Grčke]], [[Turska|Turske]], Velike Britanije, [[SAD]]-a i [[Europska unija|EU]]), a manje sam od sebe. Dakle, sve važnije političke odluke se donose prvo na relaciji [[Atena (grad)|Atena]]-[[Ankara]], pa se tek onda pitaju ciparske vođe, koji uglavnom samo potvrde te odluke.

Najveći gradovi na Cipru su [[Nikozija]], [[Larnaka]], [[Famagusta]], [[Limassol]], [[Paphos]] i [[Kyrenia]].

== Klima ==

[[Datoteka:Cyprus topo.png|mini|180px|Topografija Cipra]]

S obzirom da je Cipar tipični sredozemni otok, onda je logično zaključiti i da ima tipičnu sredozemnu klimu. Cipar je inače najtopliji otok Sredozemlja, a s oko 340 sunčanih dana godišnje, ovo je najsunčanija zemlja u ovom dijelu svijeta. Klimatske odlike nisu iste na svim dijelovima otoka. U unutrašnjosti je, te s povećanjem nadmorske visine ta sredozemna klima nešto izmjenjena, iako se radi o malom prostoru. Glavni čimbenik klime koji uzrokuje ove izmjene je pravac pružanja planina [[Troodos]] i [[Başparmak]], koji idu paralelno s [[Obala|obalom]] te zatvaraju unutrašnjost otoka. Posljedica toga je da unutrašnjost ima toplija [[Ljeto|ljeta]], hladnije [[Zima|zime]], te manju količinu [[Oborine|oborina]] od priobalja.

== Reljef ==

Cipar se proteže na nešto više od 9000 km². Na toj relativno maloj površini može se primijetiti kompleksnost prirodno-zemljopisnih osobina, koja se ne bi očekivala na ovako malom području. Otok je izdužen u pravcu zapad-istok. Dužina otoka u pravcu zapad-istok je 224 km, a sjever-jug (najveća dužina) je 121 km. Dužina obalnog pojasa je 648 km. Izdvaja se nekoliko [[poluotok]]a od kojih je najveće [[Karpas]] na sjeveroistoku otoka. Između poluotoka i [[rt]]ova postoji nekoliko zaljeva koji su uglavnom dobili imena po lukama koje su smještene u njima ([[Famagusta]], [[Larnaca]], [[Akrotiri i Dhekelia|Akrotiri]], [[Episkopi]], [[Morphu]] i dr.). Osim glavnog otoka, drugi veći otoci ne postoje.

Središnjim i južnim dijelom otoka dominira planina [[Troodos]] s najvišim vrhom Cipra Olympus (1,953 m). Na planini postoje znamenite [[pravoslavci|pravoslavne]] crkve (nazvane obojene crkve) i [[manastir]]i (najznačajniji je manastir Kykkos) koji su upisani na listu svjetske baštine [[UNESCO]]-a. Sjevernom obalom se pruža planina Kyrenia. Zapadni dio planine se naziva grč. Pentadaktylos, tur. Başparmak (pet prstiju). Između planina je središnja nizina Mesaoria koja je poljoprivredno središte.

== Politika ==

[[Datoteka:Nicosia 01-2017 img22 View from Shacolas Tower.jpg|mini|lijevo|180px|Nikozija, glavni grad]]

Glavni politički problem otoka je podjela na grčki i turski dio. U ovih tridesetak godina, od podjele do danas nije učinjen skoro ni jedan korak prema ponovnom ujedinjenju, iako je u interesu i jednih i drugih ujedinjenje. [[Grci]]ma jer bi se vratili živjeti na čitavom otoku, gdje su prije podjele i bili, a [[Turci]]ma da bi izašli iz izolacije. Ipak Turci su na otoku pod neprekidnom kontrolom vojske, tako da je njihov politički angažman ograničen. Bilo je nekih pokušaja pregovora, ali ni jedna strana nije odstupala od svojih zahtjeva. Turci traže konfederalnu zajednicu, dok Grci traže sasvim suprotno - unitarističku državu. Dakle, želje ima, ali vizije se potpuno razlikuju. Najozbiljniji pokušaj za ujedinjenje bio je [[2004.]], a sastavio ga je generalni tajnik [[UN]]-a [[Kofi Annan]]. Da se prihvatio taj plan cijeli otok bi ušao u EU, a a ovako je samo južni (grčki) dio. Grčki političari su procijenili da sporazum više odgovara turskoj strani pa su ga odbacili, i to jer plan nije omogućavao povratak svih grčkih izbjeglica, kao ni povratak svog zemljišta koje im je prije pripadalo, te što bi Turci dobili previše mjesta u organima vlasti. Plan nije uključivao ni nestanak britanskih baza s otoka. Tako je na referendumu na grčkom dijelu otoka 75% građana odbilo sporazum. Iako je plan prihvatilo 64% građana [[Turska republika Sjeverni Cipar|Sjevernog Cipra]], on nije prošao, i u [[EU]] je de facto ušao samo južni dio, iako se službeno i Sjeverni Cipar računa kao dio Republike Cipar pa samim tim i kao dio EU. Veliki problem ujedinjenju otoka je stalna prisutnost 50.000 turskih vojnika na jednom malom teritoriju.

== Stanovništvo ==

[[Datoteka:Cyprus-demography.png|mini|desno|180px|Demografija Cipra]]

{{glavni|Stanovništvo Cipra}}

Etnička struktura stanovništva je sljedeća: 78% Grci, 18% Turci i 4% ostale etničke grupe. Gotovo svi, i Turci i Grci, žive na svom dijelu otoka. 40% Grka su izbjeglice u svojoj državi.

Na Cipru ima mnogo manjinskih naroda, a ovaj podatak od 4% nije do kraja relevantan, jer njihov broj iz godine u godinu raste, a ima i dosta neprijavljenih ljudi, kao i oni koji su ovdje na privremenom radu ili nešto dužem turističkom odmoru. Dvije "autohtone" manjine koje žive ovdje duže vrijeme su [[Armenci]] i [[Maroniti]], dok su u novije vrijeme Cipar naselile i druge etničke grupe, poput [[Englezi|Engleza]], [[Nijemci|Nijemaca]], [[Rusi|Rusa]], [[Židovi|Židova]], [[Južni Slaveni|Južnih Slavena]] (najviše [[Srbi|Srba]]) i dr. Ipak, ogromna većina ovih stanovnika živi u Republici Cipar, a izuzetak je jedino jedan broj [[Ciparski Maroniti|Maronita]] i [[Kurdi|Kurda]] koji žive u Sjevernom Cipru.

=== Etničke grupe ===
{{glavni|Etničke grupe Cipra}}

== Vanjske poveznice ==
{{Portal Europa}}
;Sestrinski projekti
{{WProjekti
|commons = Κύπρος - Kıbrıs
|commonshr = Cipar
|commonscat = Cyprus
|commonscathr = Cipar
|wječnik = Cipar
}}

{{Europa}}
{{Europska unija}}
{{Commonwealth}}
{{Frankofonija}}

[[Kategorija:Cipar| ]]

Cipar - Povijest promjena