Cincari - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

2022-05-08T16:49:48Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 8. svibanj 2022. u 16:49
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Cincari'''-->~~[[Datoteka:Tose Proeski.jpg\|mini\|Makedonski pjevač [[Toše Proeski]] s pravim imenom Todor Proja bio je Cincarin po narodnosti]]		[[Datoteka:Tose Proeski.jpg\|mini\|Makedonski pjevač [[Toše Proeski]] s pravim imenom Todor Proja bio je Cincarin po narodnosti]]
	'''Cincari''' (sami sebe nazivaju '''Armânji''' odnosno '''Makedonarmânji'''), jedna od najpoznatijih skupina [[Vlasi\|Vlaha]] ili Aromuna nastanjena na području [[Srbija\|Srbije]], [[Makedonija\|Makedonije]] i [[Grčka\|Grčke]]. Potomci su romaniziranih tračkih skupina koja se do danas uspjela donekle sačuvati na istočnom [[Balkanski poluotok\|Balkanu]]. Cincari su izvorno polunomadski ili nomadski [[stočarstvo\|stočari]] koji su posjedovali velika stada ovaca. Poznati su po proizvodnji [[sir]]a, ili i kao trgovci, te nadalje kao veoma škrti ljudi. Njihovo ime Cincar postalo je sinonim za škrtarenje (''cincarenje'') i škrtog čovjeka (''cincar''). Cincari su vjerojatno dio iste populacije koju u Grčkoj nazivaju [[Kucovlasi]]ma ili ''Šepavim Vlasima''. Kao posebna manjina, pod imenom Cincari priznati su u Srbiji, gdje se oštro protive korištenju naziva [[Vlasi\|Aromuni]], a zastupa ih Srpsko cincarsko društvo-Lunjina koje je objavilo 15 knjiga.		'''Cincari''' (sami sebe nazivaju '''Armânji''' odnosno '''Makedonarmânji'''), jedna od najpoznatijih skupina [[Vlasi\|Vlaha]] ili Aromuna nastanjena na području [[Srbija\|Srbije]], [[Makedonija\|Makedonije]] i [[Grčka\|Grčke]]. Potomci su romaniziranih tračkih skupina koja se do danas uspjela donekle sačuvati na istočnom [[Balkanski poluotok\|Balkanu]]. Cincari su izvorno polunomadski ili nomadski [[stočarstvo\|stočari]] koji su posjedovali velika stada ovaca. Poznati su po proizvodnji [[sir]]a, ili i kao trgovci, te nadalje kao veoma škrti ljudi. Njihovo ime Cincar postalo je sinonim za škrtarenje (''cincarenje'') i škrtog čovjeka (''cincar''). Cincari su vjerojatno dio iste populacije koju u Grčkoj nazivaju [[Kucovlasi]]ma ili ''Šepavim Vlasima''. Kao posebna manjina, pod imenom Cincari priznati su u Srbiji, gdje se oštro protive korištenju naziva [[Vlasi\|Aromuni]], a zastupa ih Srpsko cincarsko društvo-Lunjina koje je objavilo 15 knjiga.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-18T00:40:17Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2021. u 00:40
Redak 28:		Redak 28:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat\|Aromanians}}~~
	* [http://www.Makedonarman-council.org/ Macedon Armans Council]		* [http://www.Makedonarman-council.org/ Macedon Armans Council]
	* [http://www.armanami.org/ Macedon Armans Association from France]		* [http://www.armanami.org/ Macedon Armans Association from France]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-31T00:58:34Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Tose Proeski.jpg|mini|Makedonski pjevač [[Toše Proeski]] s pravim imenom Todor Proja bio je Cincarin po narodnosti]]
'''Cincari''' (sami sebe nazivaju '''Armânji''' odnosno '''Makedonarmânji'''), jedna od najpoznatijih skupina [[Vlasi|Vlaha]] ili Aromuna nastanjena na području [[Srbija|Srbije]], [[Makedonija|Makedonije]] i [[Grčka|Grčke]]. Potomci su romaniziranih tračkih skupina koja se do danas uspjela donekle sačuvati na istočnom [[Balkanski poluotok|Balkanu]]. Cincari su izvorno polunomadski ili nomadski [[stočarstvo|stočari]] koji su posjedovali velika stada ovaca. Poznati su po proizvodnji [[sir]]a, ili i kao trgovci, te nadalje kao veoma škrti ljudi. Njihovo ime Cincar postalo je sinonim za škrtarenje (''cincarenje'') i škrtog čovjeka (''cincar''). Cincari su vjerojatno dio iste populacije koju u Grčkoj nazivaju [[Kucovlasi]]ma ili ''Šepavim Vlasima''. Kao posebna manjina, pod imenom Cincari priznati su u Srbiji, gdje se oštro protive korištenju naziva [[Vlasi|Aromuni]], a zastupa ih Srpsko cincarsko društvo-Lunjina koje je objavilo 15 knjiga.

== Ime ==
Ime „Cincari” dolazi od naziva za brojku pet koja u njihovom izgovoru glasi „cinci” umjesto „činči”.

== Jezik ==

Limba armaneascâ ili [[cincarski]] nastao je iz [[latinski|latinskog]] i član je romanske skupine jezika. Najstariji pisani dokument na ovom jeziku datira iz 1731. a radi je o natpisu na jednoj ikoni <ref>[http://scd-lunjina.org/jezik_cincara/index.html Cincarski jezik - Limba armaneascâ]</ref>.

== Povijest Cincara i osvrt na Vlahe ==
Cincari su jedna od skupina koja pripada [[Vlasi]]ma a na području Srbije postoje najmanje 3 ili 4 skupine Vlaha koje ne treba brkati s Cincarima. Cincari su porijeklom iz područja Grčke i [[Makedonija|Makedonije]], a njihovo glavno gradsko središte bilo je planinski grad [[Moskopolje]] (Μοσχόπολις; vlaški Moscopole) osnovan početkom 14. stoljeća kao zimsko prebivalište ''čobana'' na 1.200 metara visine, a održao se sve do njegovog uništenja od strane [[Turci|Turaka]] 1788. i ponovno 1821. Cincari su se razbježali iz svoga grada za koji se kaže da je imao 12.000 kuća (Gustav Weigand; <ref>[http://www.cincarnet.com/moskopolje.htm]</ref> vidi). Iz cijelog ovog područja na granici [[Albanija|Albanije]], Makedonije i Grčke izbjeglo je oko 300.000 Cincara i nastanilo se po Grčkoj, Makedoniji i Srbiji. Cinacari su danas narod koji nestaje. Na području Grčke su helenizirani a polako nestaju i u drugim dijelovima Balkana. Nešto malo preostalo ih je danas u Srbiji gdje su veoma aktivni u očuvanju svoga identiteta.

Prave Cincare ne treba brkati s ostalim vlaškim skupinama. U necincarske vlaške skupine u Srbiji pripadaju:
*[[Carani]] koji žive u području [[Zaječar]]a, [[Negotin]]a i [[Kladovo|Kladova]] koji govore muntenskim (oltenskim) narječjem;
*[[Munćani]] (Munteni; odnosno brđani) koji su naseljeni u slivovima Porečke i Crne Reke;
*[[Bufani]] ili Bufeni u [[Majdanpek]]u.
*[[Ungureani]] ili [[Ungurjani]] nastanjena je na području [[Homolje|Homolja]], [[Braničevo|Braničeva]], [[Resava|Resave]] i kod [[Ćuprija|Ćuprije]]. Ova posljednja skupina koja nosi mađarsko (ugarsko) ime upućivalo bi da su moguće došli iz [[Mađarska|Mađarske]] ali oni danas govore banatskim narječjem. Narječja ovih Vlaha su dako-rumunska, odnosno idiomi [[muntenski]], [[krišanski]], [[maramureški]], [[moldavski]] i [[banatski]].

== Poznati Cincari ==
Jedan od najpoznatijih suvremenih Cincara je poznati glumac [[Taško Načić]], a po riječima predsjedništva društva ''Lunjina'', [[Dimitrije Nikolajević]], to je bio i tragično poginuli makedonski pjevač Todor Proja, poznatiji kao [[Toše Proeski]] <ref>[http://zauvijekproeski.blogger.ba/arhiva/?start=81 Zauvijek Tose Proeski....]</ref>. Otac [[Majka Terezija|Majke Terezije]], [[Nikollë Bojaxhiu]] bio je cincarskog podrijetla. [[Josip Runjanin]], skladatelj [[Lijepa naša domovino|hrvatske himne]] je bio cincarskog porijetla<ref>[http://www.hfs.hr/novosti_detail.aspx?sif=3399 Sto godina filmske čarolije], [[Hrvatski filmski savez]]</ref>.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vidi još ==
* [[Cincari u Bosni i Hercegovini]]

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Aromanians}}
* [http://www.Makedonarman-council.org/ Macedon Armans Council]
* [http://www.armanami.org/ Macedon Armans Association from France]
* [http://www.CTArm.org Consiliul A Tinirlor Armanj, webpage about Youth Aromanians and their projects]
* [http://cincari.org/poznati/index.html Poznati Cincari i ljudi cincarskog porekla]
* [http://www.cincarnet.com/moskopolje.htm Muscopoli, Moskopolje]
* [http://www.cincarnet.com/vesti.htm Vesti/ News/Nachrichten/Nautatsa]
* [https://web.archive.org/web/20110210081132/http://balkans.courriers.info/article16636.html Nikola Trifon, Cincari, narod koji nestaje], Beograd: Lunjina, 2010, 559 str

[[Kategorija:Vlasi]]
[[Kategorija:Etničke grupe Srbije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Grčke]]
[[Kategorija:Etničke grupe Sjeverne Makedonije]]