Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons\|Category:(.*)}}' u ''

2026-03-05T02:33:26Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons\|Category:(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 5. ožujak 2026. u 02:33
Redak 78:		Redak 78:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commons\|Category:Cinnabar}}~~


	[[Kategorija:Minerali]]		[[Kategorija:Minerali]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '.- 1' u '. — 1'

2025-04-08T01:38:30Z

Zamjena teksta - '.- 1' u '. — 1'

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2025. u 01:38
Redak 68:		Redak 68:
	\|-		\|-
	\|align=center\|Vermilion je narančasto crveni, skarletni [[pigment]], izvorno proizveden u prah usitnjenog minerala cinabarita.		\|align=center\|Vermilion je narančasto crveni, skarletni [[pigment]], izvorno proizveden u prah usitnjenog minerala cinabarita.
	\|align=center\|Kineska kutija obojena [[vermilion]]om iz dinastije Qing (1736.- 1795.) (Nacionalni muzej Kine, [[Peking]]).		\|align=center\|Kineska kutija obojena [[vermilion]]om iz dinastije Qing (1736. — 1795.) (Nacionalni muzej Kine, [[Peking]]).
	\|align=center\|Cinabarit i alunit ([[Arizona]]).		\|align=center\|Cinabarit i alunit ([[Arizona]]).
	\|align=center\|Cinabarit.		\|align=center\|Cinabarit.

WikiSysop: bnz

2022-05-08T16:49:08Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 8. svibanj 2022. u 16:49
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Cinabarit'''-->~~{{Infokutija mineral		{{Infokutija mineral
	\| ime = Cinabarit		\| ime = Cinabarit
	\| kategorija = [[Sulfid]]i		\| kategorija = [[Sulfid]]i

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-30T08:37:27Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infokutija mineral
| ime = Cinabarit
| kategorija = [[Sulfid]]i
| kutija_sirina =
| kutija_pozadinska_boja =
| slika = Cinnabarit 01.jpg
| slika_velicina =
| naslov =
| formula = <chem> HgS </chem>, živin(II) sulfid
| molarna_masa =
| boja = [[Karmin]] crvena, prema smeđe-crvenoj i olovno-sivoj boji
| habitus = [[Šesterokutna kristalna rešetka|Romboedarski]] do tabelarni; zrnat do masivni i kao inkrustacija
| sustav = [[Šesterokutna kristalna rešetka]]
| sraslaci = Jednostavni sraslaci, ravnina sraslaca {0001}
| kalavost = [[Prizma]]tičan {1010}, savršen
| lom = Neravnomjeran do subkonsoidan
| zilavost =
| tvrdoca = 2 do 2,5
| sjaj =
| polish =
| indeks_loma = ''nω'' = 2,905; ''nε'' = 3,256
| opticka_svojstva = Jednostran (+)
| dvolom = δ = 0,351
| disperzija =
| pleokroizam =
| fluorescencija =
| apsorpcija =
| ogreb = Ljubičastocrven
| specificna_tezina =
| gustoca = Izmjereno: 8,176; izračunato: 8,20
| tocka_talista =
| taljivost =
| prepoznatljivost =
| topljivost =
| prozirnost = Proziran u tankim komadima
| drugo =
| reference =
}}

'''Cinabarit''' ili '''rumenica''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''cinnabari'' od [[Grčki jezik|grč]]. ''ϰıννάβαρı'' od [[Arapski jezik|arap]]. zinjafar) je [[Šesterokutna kristalna rešetka|heksagonski]] [[mineral]] crvene boje i najvažnija [[ruda]] [[živa|žive]], živin(II) sulfid, HgS. Nastaje u području ugaslih [[vulkan]]a [[Hidrotermalni izvori|hidrotermalnim]] putem na prilično niskoj [[temperatura|temperaturi]]; često je u zajednici s [[Srebro|srebrom]] Ag, [[Arsen |As]]4S4, [[Pirit|piritom]] FeS2, S[[Bor (element)|B]]2S3, [[Vapnenac|vapnencem]] CaCO3, [[kremen]]om SiO2. Veliki [[Rudnik|rudnici]] cinabarita nalaze se u [[Španjolska|Španjolskoj]] ([[Almadén]]), [[Kalifornija |Kaliforniji]] (New Almaden, New Idria), [[Italija|Italiji]] (Monte Amiata, [[Toskana]]) i [[Idrija|Idriji]] ([[Slovenija]]). Vrste cinabarita su:
* ciglena ruda, praškast cinabarit impregniran u [[dolomit]]u;
* čelična ruda, prilično čist cinabarit, čeličnosive boje od primjese bitumena;
* živina jetrena ruda, bituminozni glineni škriljevac s cinabaritom, jetrene boje;
* idrijalit, gust cinabarit s puno [[bitumen]]a. <ref> '''cinabarit ili rumenica''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=11877] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 19. 8. 2020. </ref>

Vizualno je sličan [[realgar|realgaru]], no tvrđi je i gušći. Cinabarit je najčešći i gospodarski najvažniji [[živa|živin]] mineral, s masenim udjelom žive od gotovo 87%. Oba se oblika - masa i kristali - javljaju oko aktivnih [[vulkan]]a i vrućih izvora. Vadi se od 7. stoljeća prije Krista, bila je izvor crnih i crvenih pigmenata i žive za zrcala. Danas se koristi za proizvodnju žive u kemijskoj industriji.

== Vermilion ==
{{glavni|Vermilion}}

'''Vermilion''', '''cinober''' ili '''rumenica''' je narančasto crveni, skarletni [[pigment]], izvorno proizveden iz u [[prah]] usitnjenog [[mineral]]a cinabarita; također je i naziv za [[Boja|boju]] koja nastaje upotrebom istog pigmenta. Vermilion je imao široku primjenu već u [[slikarstvo|slikarstvu]] [[Antički Rim|antičkog Rima]], u [[Oslikani rukopisi|iluminiranim rukopisima]] [[Srednji vijek|srednjega vijeka]], [[Renesansno slikarstvo|renesansnom slikarstvu]] i u izradi [[Glazura|glaziranog]] [[Posuđe|posuđa]] u [[Tehnologija drevne Kine|Kini]], radi čega se i udomaćio naziv "kinesko crvena" za ovu boju. <ref>Gettens, R. J., Feller, R. L. & Chase, W. T., Artists' Pigments: A Handbook of their History and Characteristics, New York: Oxford University Press, 1993, p. 159</ref>

Cinober može biti prirodni i umjetni, ali su [[kemija|kemijski]] isti, [[optika|optičkih]] razlika nema. Grublje zrno prirodnog [[živa|živinog]] [[sulfid]]a je jedino obilježje porijekla. Starijim postupkom proizvodnje (kineski cinober) grublje je zrno pigmenta i nešto hladnijeg ljubičastog (violetnog) stanja. Noviji postupci korišteni od 18. stoljeća daju čistiju i topliju nijansu izrazite jakosti. Cinober je otporan prema [[alkalije|alkalijama]] i [[kiseline|kiselim]] [[sumpor]]nim spojevima, nepromjenjivo (inertno) se ponaša prema svim pigmentima, dobro pokriva, sa [[Uljene boje|uljanim]] [[vezivo]]m sporije suši. Jedini nedostatak je što neke vrste potamne pod direktnim djelovanjem [[Sunčeva svjetlost|Sunčeve svjetlosti]]. <ref> "Slikarska tehnologija – materijali i tehnika", [https://slikarskatehnologija.wordpress.com/], www.slikarskatehnologija, pristupljeno 20. 7. 2020. </ref>

Cinober je žarkocrveni pigment dobiven [[toplinska obrada|toplinskom obradom]] cinabarita (HgS) — živinog sulfida [[Triklinski kristalni sustav|triklinske]] [[Kristalna rešetka|kristalne rešetke]]. U procesu prženja dobiva se cinober, [[živa]] i [[Sumporov(IV) oksid|sumporov dioksid]]. Poput [[Olovno bjelilo|olovnog bjelila]], često se koristio u [[Kućanstvo|domaćinstvu]], a mogao se nabaviti po željezarima i poljoprivrednim apotekama. <ref> "Cinober", [https://leksikon.thinking-garment.com/cinober/], Leksikon, www.leksikon.thinking-garment.com, pristupljeno 19. 8. 2020. </ref>

== Slike ==

{| cellpadding="0" cellspacing="0" style="margin:auto; border:1px solid #ccc; background:#fff;"
|-
|
{| cellspacing=3 cellpadding=3 style="background:#fff;"
|-
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Red tikka powder.jpg|x180px|border]]
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Lacquerware-roundbox-w-children.jpg|x180px|border]]
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Cinabre et alunite 180308.jpg|x180px|border]]
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Cinnabar-d6a.jpg|x180px|border]]
|-
|align=center|Vermilion je narančasto crveni, skarletni [[pigment]], izvorno proizveden u prah usitnjenog minerala cinabarita.
|align=center|Kineska kutija obojena [[vermilion]]om iz dinastije Qing (1736.- 1795.) (Nacionalni muzej Kine, [[Peking]]).
|align=center|Cinabarit i alunit ([[Arizona]]).
|align=center|Cinabarit.
|}
|}

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons|Category:Cinnabar}}

[[Kategorija:Minerali]]

Cinabarit - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons\|Category:(.*)}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '.- 1' u '. — 1'

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica