WikiSysop: bnz

2022-05-08T13:21:05Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 8. svibanj 2022. u 13:21
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Chiquito'''-->~~'''Chiquito''' (Chiquitano, Xiquitano), pleme ili plemena američkih Indijanaca naseljeno poglavito u [[Bolivija\|Boliviji]] i susjednom predjelu [[brazil]]ske države [[Mato Grosso]], jezična porodica [[chiquitoan]]. U Brazilu žive na dva rezervata Terra Indígena Chiquitano da Baia Grande u općinima [[Porto Esperidião]], [[Cáceres]], [[Pontes e Lacerda]] i [[Vila Bela da Santissima Trindade]]; Drugi rezervat je Fortuna, također u općini Vila Bela da Santissima Trindade <ref>[http://www.cimi.org.br/?system=news&action=read&id=926&eid=309 Cimi]</ref>. Populacija im iznosi negdje do 42,000 (1991 Adelaar) u Boliviji i oko 2.400 u Brazilu. Kroz povijest asimilirali su mnogobrojne manje plemenske skupine. Jezik im ima nekolio dijalekata i čini posebnu porodicu [[chiquitoan]] unutar velike porodice [[Macro-Ge]] <ref>[http://198.62.75.1/www3/ethno/Boli.html Bolivia]</ref>.		'''Chiquito''' (Chiquitano, Xiquitano), pleme ili plemena američkih Indijanaca naseljeno poglavito u [[Bolivija\|Boliviji]] i susjednom predjelu [[brazil]]ske države [[Mato Grosso]], jezična porodica [[chiquitoan]]. U Brazilu žive na dva rezervata Terra Indígena Chiquitano da Baia Grande u općinima [[Porto Esperidião]], [[Cáceres]], [[Pontes e Lacerda]] i [[Vila Bela da Santissima Trindade]]; Drugi rezervat je Fortuna, također u općini Vila Bela da Santissima Trindade <ref>[http://www.cimi.org.br/?system=news&action=read&id=926&eid=309 Cimi]</ref>. Populacija im iznosi negdje do 42,000 (1991 Adelaar) u Boliviji i oko 2.400 u Brazilu. Kroz povijest asimilirali su mnogobrojne manje plemenske skupine. Jezik im ima nekolio dijalekata i čini posebnu porodicu [[chiquitoan]] unutar velike porodice [[Macro-Ge]] <ref>[http://198.62.75.1/www3/ethno/Boli.html Bolivia]</ref>.

	Chiquito-područje nekad se prostiralo sve od gornje [[Guaporé]] na sjeveru i pa na jug do brijegova na sjevernoj obali rijeke [[Otuquis]], te od rijeke San Miguel na zapadu do rijeke [[Paraguay]] na istoku. [[Kultura]] im je bila [[lov]]ačko-[[ribari\|ribarska]]. Svoje ime koje na španjolskom označava ''djecu'', dobivaju zbog malenih ulaza u njihove kolibe, u koje se moglo ući tek na koljenima i laktovima. Čikito-Indijanci bili su ratoboran narod, a služili su se i otrovnim strijelama. Neka plemena imala su dobru lončariju i jednostavna tkanja. [[kanu]]e nisu imali. [[Monogamija]] je bila namijenjena običnom puku, dok su poglavice imale pravo na više žena.		Chiquito-područje nekad se prostiralo sve od gornje [[Guaporé]] na sjeveru i pa na jug do brijegova na sjevernoj obali rijeke [[Otuquis]], te od rijeke San Miguel na zapadu do rijeke [[Paraguay]] na istoku. [[Kultura]] im je bila [[lov]]ačko-[[ribari\|ribarska]]. Svoje ime koje na španjolskom označava ''djecu'', dobivaju zbog malenih ulaza u njihove kolibe, u koje se moglo ući tek na koljenima i laktovima. Čikito-Indijanci bili su ratoboran narod, a služili su se i otrovnim strijelama. Neka plemena imala su dobru lončariju i jednostavna tkanja. [[kanu]]e nisu imali. [[Monogamija]] je bila namijenjena običnom puku, dok su poglavice imale pravo na više žena.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-02T04:46:19Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Chiquito''' (Chiquitano, Xiquitano), pleme ili plemena američkih Indijanaca naseljeno poglavito u [[Bolivija|Boliviji]] i susjednom predjelu [[brazil]]ske države [[Mato Grosso]], jezična porodica [[chiquitoan]]. U Brazilu žive na dva rezervata Terra Indígena Chiquitano da Baia Grande u općinima [[Porto Esperidião]], [[Cáceres]], [[Pontes e Lacerda]] i [[Vila Bela da Santissima Trindade]]; Drugi rezervat je Fortuna, također u općini Vila Bela da Santissima Trindade <ref>[http://www.cimi.org.br/?system=news&action=read&id=926&eid=309 Cimi]</ref>. Populacija im iznosi negdje do 42,000 (1991 Adelaar) u Boliviji i oko 2.400 u Brazilu. Kroz povijest asimilirali su mnogobrojne manje plemenske skupine. Jezik im ima nekolio dijalekata i čini posebnu porodicu [[chiquitoan]] unutar velike porodice [[Macro-Ge]] <ref>[http://198.62.75.1/www3/ethno/Boli.html Bolivia]</ref>.

Chiquito-područje nekad se prostiralo sve od gornje [[Guaporé]] na sjeveru i pa na jug do brijegova na sjevernoj obali rijeke [[Otuquis]], te od rijeke San Miguel na zapadu do rijeke [[Paraguay]] na istoku. [[Kultura]] im je bila [[lov]]ačko-[[ribari|ribarska]]. Svoje ime koje na španjolskom označava ''djecu'', dobivaju zbog malenih ulaza u njihove kolibe, u koje se moglo ući tek na koljenima i laktovima. Čikito-Indijanci bili su ratoboran narod, a služili su se i otrovnim strijelama. Neka plemena imala su dobru lončariju i jednostavna tkanja. [[kanu]]e nisu imali. [[Monogamija]] je bila namijenjena običnom puku, dok su poglavice imale pravo na više žena.
== Plemena i dijalekti ==
=== Tao dijalekt ===
Tao dijalekt govorio se u misijama Santa Ana, San Rafael, San Miguel, San Ignacio, San Juan, Santiago, Santo Corazón, i Concepción. Plemena koja su se njime služila su Arupareca, Bazoroca, Booca, Boro, Pequica, Piococa, Puntagica, Quibiquica, Tañopica, Tabiica, Tao, Tubacica, Xuberesa, i Zamanuca.
=== Piñoco dijalekt ===
Plemena koja su govorila Piñoco dialect su: Guapaca, Motaquica, Piococa (u Xavier, ne smiju se brkati sa Piococa u misijama San Ignacio and Santa Ana, koji su govorilio Tao dialect), Pogisoca, Quimeca, Quitagica, Taumoca, i Zemuquica. Piñoco dijalekt govorio se u misijama San Xavier, San José de Chiquitos, i San José de Buenavista (Desposorios) u Mojosu.
=== Manasí dijalekt ===
Plemena koja govore Manasí dijalektom su: Cucica, Manasí (Manacica), Quimomeca, Sibaca, Tapacuraca (?), Yiritua, i Yuracareca (Yuracare ?). Govorio se u misiji Concepcion, no ubrzo ga je zamijenio dijalekt tao.
=== Peñoki dijalekt ===
Peñoki, u misili San José.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Chiquitoan]]
[[Kategorija:Bolivijski Indijanci]]
[[Kategorija:Brazilski Indijanci]]
[[Kategorija:Indijanska plemena]]

Chiquito - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica