Charrúa - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{es icon}}' u '{{špa oznaka}}'

2025-05-27T05:02:31Z

Zamjena teksta - '{{es icon}}' u '{{špa oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 27. svibanj 2025. u 05:02
Redak 1:		Redak 1:
	[[Datoteka:Debret2.jpg\|mini\|Charrúa na konju, slika, Jean-Baptiste Debret (1768-1848)]]		[[Datoteka:Debret2.jpg\|mini\|Charrúa na konju, slika, Jean-Baptiste Debret (1768-1848)]]
	'''Charrúa''', indijanski narod porodice [[Charruan]] porijeklom iz [[Urugvaj]]a<ref>{{~~es icon~~}} {{Citiranje weba \|url=http://www.raicesuruguay.com/raices/sangre_indigena.html \|title=Aboridžinska krv u Urugvaju \|author= Renzo Pi Hugarte \|publisher=Raíces Uruguay \|accessdate=2. veljače 2015. \|language=}}</ref>, odakle su se nakon što su došli do konja prodrli u područje [[Argentina\|Argentine]].<ref name=prism>{{eng oznaka}} [http://www.theprisma.co.uk/2011/03/28/uruguay-and-the-memory-of-the-charrua/ "Uruguay and the memory of the Charrúa tribe."], ''The Prisma.'', objavljeno 28. ožujka 2011.,pristupljeno 20. prosinca 2011.</ref> Charrue po kulturi pripadaju području Pampa, kao i plemena [[Huarpe]], [[Chana-Mbegua]], [[Querandi]], [[Minuane]], [[Puelche]], [[Pehuenche]], [[Poya]] i [[Tehuelche]].<ref name=viajes/> Staroj izvornoj charrua-kulturi ekonomija se temelji na [[lov]]u [[nandu]]a i [[jelen]]a, te sakupljanju divljeg [[voće\|voća]], [[korijen]]ja, nanduovih jaja.		'''Charrúa''', indijanski narod porodice [[Charruan]] porijeklom iz [[Urugvaj]]a<ref>{{špa oznaka}} {{Citiranje weba \|url=http://www.raicesuruguay.com/raices/sangre_indigena.html \|title=Aboridžinska krv u Urugvaju \|author= Renzo Pi Hugarte \|publisher=Raíces Uruguay \|accessdate=2. veljače 2015. \|language=}}</ref>, odakle su se nakon što su došli do konja prodrli u područje [[Argentina\|Argentine]].<ref name=prism>{{eng oznaka}} [http://www.theprisma.co.uk/2011/03/28/uruguay-and-the-memory-of-the-charrua/ "Uruguay and the memory of the Charrúa tribe."], ''The Prisma.'', objavljeno 28. ožujka 2011.,pristupljeno 20. prosinca 2011.</ref> Charrue po kulturi pripadaju području Pampa, kao i plemena [[Huarpe]], [[Chana-Mbegua]], [[Querandi]], [[Minuane]], [[Puelche]], [[Pehuenche]], [[Poya]] i [[Tehuelche]].<ref name=viajes/> Staroj izvornoj charrua-kulturi ekonomija se temelji na [[lov]]u [[nandu]]a i [[jelen]]a, te sakupljanju divljeg [[voće\|voća]], [[korijen]]ja, nanduovih jaja.

	Uz obalu su Charrue imali [[kanu]]e dužine 12 hvati (21.9 metara) i bavili se [[ribolov]]om sa [[mreža]]ma, a ribu su znali i sušiti i [[Konzervacija\|konzervirati]] za kasniju upotrebu.<ref name=viajes>{{~~es icon~~}} {{Citiranje weba\|url=http://viajes.elpais.com.uy/2015/11/06/el-origen-de-los-charruas/ \|title=El origen de los charrúas \|publisher=[[El País (Urugvaj)\|El País]] \|accessdate=11. lipnja 2015. \|language=}}</ref>		Uz obalu su Charrue imali [[kanu]]e dužine 12 hvati (21.9 metara) i bavili se [[ribolov]]om sa [[mreža]]ma, a ribu su znali i sušiti i [[Konzervacija\|konzervirati]] za kasniju upotrebu.<ref name=viajes>{{špa oznaka}} {{Citiranje weba\|url=http://viajes.elpais.com.uy/2015/11/06/el-origen-de-los-charruas/ \|title=El origen de los charrúas \|publisher=[[El País (Urugvaj)\|El País]] \|accessdate=11. lipnja 2015. \|language=}}</ref>

	Od oružja su imali [[bola\|bole]], [[luk i strijela\|luk i strijelu]] sa kamenim vrškom, [[praćka\|praćku]] i kratka [[koplje\|koplja]], koja su zamijenili dugim kopljem nakon što je uveden [[konj]]. Kolibice su im bili vjetrobrani od četiri u tlo zabijena kolca, prekrivene rogožinom od trave, bez stropova, da bi kasnije konstruirali kolibe od granja, dijelom prekrivene kožama.<ref name=tim/>		Od oružja su imali [[bola\|bole]], [[luk i strijela\|luk i strijelu]] sa kamenim vrškom, [[praćka\|praćku]] i kratka [[koplje\|koplja]], koja su zamijenili dugim kopljem nakon što je uveden [[konj]]. Kolibice su im bili vjetrobrani od četiri u tlo zabijena kolca, prekrivene rogožinom od trave, bez stropova, da bi kasnije konstruirali kolibe od granja, dijelom prekrivene kožama.<ref name=tim/>

WikiSysop: bnz

2022-05-08T08:24:21Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 8. svibanj 2022. u 08:24
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Charrúa'''-->~~[[Datoteka:Debret2.jpg\|mini\|Charrúa na konju, slika, Jean-Baptiste Debret (1768-1848)]]		[[Datoteka:Debret2.jpg\|mini\|Charrúa na konju, slika, Jean-Baptiste Debret (1768-1848)]]
	'''Charrúa''', indijanski narod porodice [[Charruan]] porijeklom iz [[Urugvaj]]a<ref>{{es icon}} {{Citiranje weba \|url=http://www.raicesuruguay.com/raices/sangre_indigena.html \|title=Aboridžinska krv u Urugvaju \|author= Renzo Pi Hugarte \|publisher=Raíces Uruguay \|accessdate=2. veljače 2015. \|language=}}</ref>, odakle su se nakon što su došli do konja prodrli u područje [[Argentina\|Argentine]].<ref name=prism>{{eng oznaka}} [http://www.theprisma.co.uk/2011/03/28/uruguay-and-the-memory-of-the-charrua/ "Uruguay and the memory of the Charrúa tribe."], ''The Prisma.'', objavljeno 28. ožujka 2011.,pristupljeno 20. prosinca 2011.</ref> Charrue po kulturi pripadaju području Pampa, kao i plemena [[Huarpe]], [[Chana-Mbegua]], [[Querandi]], [[Minuane]], [[Puelche]], [[Pehuenche]], [[Poya]] i [[Tehuelche]].<ref name=viajes/> Staroj izvornoj charrua-kulturi ekonomija se temelji na [[lov]]u [[nandu]]a i [[jelen]]a, te sakupljanju divljeg [[voće\|voća]], [[korijen]]ja, nanduovih jaja.		'''Charrúa''', indijanski narod porodice [[Charruan]] porijeklom iz [[Urugvaj]]a<ref>{{es icon}} {{Citiranje weba \|url=http://www.raicesuruguay.com/raices/sangre_indigena.html \|title=Aboridžinska krv u Urugvaju \|author= Renzo Pi Hugarte \|publisher=Raíces Uruguay \|accessdate=2. veljače 2015. \|language=}}</ref>, odakle su se nakon što su došli do konja prodrli u područje [[Argentina\|Argentine]].<ref name=prism>{{eng oznaka}} [http://www.theprisma.co.uk/2011/03/28/uruguay-and-the-memory-of-the-charrua/ "Uruguay and the memory of the Charrúa tribe."], ''The Prisma.'', objavljeno 28. ožujka 2011.,pristupljeno 20. prosinca 2011.</ref> Charrue po kulturi pripadaju području Pampa, kao i plemena [[Huarpe]], [[Chana-Mbegua]], [[Querandi]], [[Minuane]], [[Puelche]], [[Pehuenche]], [[Poya]] i [[Tehuelche]].<ref name=viajes/> Staroj izvornoj charrua-kulturi ekonomija se temelji na [[lov]]u [[nandu]]a i [[jelen]]a, te sakupljanju divljeg [[voće\|voća]], [[korijen]]ja, nanduovih jaja.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-16T05:44:55Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 16. studeni 2021. u 05:44
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Charrúa'''-->[[Datoteka:Debret2.jpg\|mini\|Charrúa na konju, slika, Jean-Baptiste Debret (1768-1848)]]		<!--'''Charrúa'''-->[[Datoteka:Debret2.jpg\|mini\|Charrúa na konju, slika, Jean-Baptiste Debret (1768-1848)]]
	'''Charrúa''', indijanski narod porodice [[Charruan]] porijeklom iz [[Urugvaj]]a<ref>{{es icon}} {{~~cite web~~ \|url=http://www.raicesuruguay.com/raices/sangre_indigena.html \|title=Aboridžinska krv u Urugvaju \|author= Renzo Pi Hugarte \|publisher=Raíces Uruguay \|accessdate=2. veljače 2015. \|language=}}</ref>, odakle su se nakon što su došli do konja prodrli u područje [[Argentina\|Argentine]].<ref name=prism>{{eng oznaka}} [http://www.theprisma.co.uk/2011/03/28/uruguay-and-the-memory-of-the-charrua/ "Uruguay and the memory of the Charrúa tribe."], ''The Prisma.'', objavljeno 28. ožujka 2011.,pristupljeno 20. prosinca 2011.</ref> Charrue po kulturi pripadaju području Pampa, kao i plemena [[Huarpe]], [[Chana-Mbegua]], [[Querandi]], [[Minuane]], [[Puelche]], [[Pehuenche]], [[Poya]] i [[Tehuelche]].<ref name=viajes/> Staroj izvornoj charrua-kulturi ekonomija se temelji na [[lov]]u [[nandu]]a i [[jelen]]a, te sakupljanju divljeg [[voće\|voća]], [[korijen]]ja, nanduovih jaja.		'''Charrúa''', indijanski narod porodice [[Charruan]] porijeklom iz [[Urugvaj]]a<ref>{{es icon}} {{Citiranje weba \|url=http://www.raicesuruguay.com/raices/sangre_indigena.html \|title=Aboridžinska krv u Urugvaju \|author= Renzo Pi Hugarte \|publisher=Raíces Uruguay \|accessdate=2. veljače 2015. \|language=}}</ref>, odakle su se nakon što su došli do konja prodrli u područje [[Argentina\|Argentine]].<ref name=prism>{{eng oznaka}} [http://www.theprisma.co.uk/2011/03/28/uruguay-and-the-memory-of-the-charrua/ "Uruguay and the memory of the Charrúa tribe."], ''The Prisma.'', objavljeno 28. ožujka 2011.,pristupljeno 20. prosinca 2011.</ref> Charrue po kulturi pripadaju području Pampa, kao i plemena [[Huarpe]], [[Chana-Mbegua]], [[Querandi]], [[Minuane]], [[Puelche]], [[Pehuenche]], [[Poya]] i [[Tehuelche]].<ref name=viajes/> Staroj izvornoj charrua-kulturi ekonomija se temelji na [[lov]]u [[nandu]]a i [[jelen]]a, te sakupljanju divljeg [[voće\|voća]], [[korijen]]ja, nanduovih jaja.

	Uz obalu su Charrue imali [[kanu]]e dužine 12 hvati (21.9 metara) i bavili se [[ribolov]]om sa [[mreža]]ma, a ribu su znali i sušiti i [[Konzervacija\|konzervirati]] za kasniju upotrebu.<ref name=viajes>{{es icon}} {{~~cite web~~\|url=http://viajes.elpais.com.uy/2015/11/06/el-origen-de-los-charruas/ \|title=El origen de los charrúas \|publisher=[[El País (Urugvaj)\|El País]] \|accessdate=11. lipnja 2015. \|language=}}</ref>		Uz obalu su Charrue imali [[kanu]]e dužine 12 hvati (21.9 metara) i bavili se [[ribolov]]om sa [[mreža]]ma, a ribu su znali i sušiti i [[Konzervacija\|konzervirati]] za kasniju upotrebu.<ref name=viajes>{{es icon}} {{Citiranje weba\|url=http://viajes.elpais.com.uy/2015/11/06/el-origen-de-los-charruas/ \|title=El origen de los charrúas \|publisher=[[El País (Urugvaj)\|El País]] \|accessdate=11. lipnja 2015. \|language=}}</ref>

	Od oružja su imali [[bola\|bole]], [[luk i strijela\|luk i strijelu]] sa kamenim vrškom, [[praćka\|praćku]] i kratka [[koplje\|koplja]], koja su zamijenili dugim kopljem nakon što je uveden [[konj]]. Kolibice su im bili vjetrobrani od četiri u tlo zabijena kolca, prekrivene rogožinom od trave, bez stropova, da bi kasnije konstruirali kolibe od granja, dijelom prekrivene kožama.<ref name=tim/>		Od oružja su imali [[bola\|bole]], [[luk i strijela\|luk i strijelu]] sa kamenim vrškom, [[praćka\|praćku]] i kratka [[koplje\|koplja]], koja su zamijenili dugim kopljem nakon što je uveden [[konj]]. Kolibice su im bili vjetrobrani od četiri u tlo zabijena kolca, prekrivene rogožinom od trave, bez stropova, da bi kasnije konstruirali kolibe od granja, dijelom prekrivene kožama.<ref name=tim/>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-23T03:29:21Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Debret2.jpg|mini|Charrúa na konju, slika, Jean-Baptiste Debret (1768-1848)]]
'''Charrúa''', indijanski narod porodice [[Charruan]] porijeklom iz [[Urugvaj]]a<ref>{{es icon}} {{cite web |url=http://www.raicesuruguay.com/raices/sangre_indigena.html |title=Aboridžinska krv u Urugvaju |author= Renzo Pi Hugarte |publisher=Raíces Uruguay |accessdate=2. veljače 2015. |language=}}</ref>, odakle su se nakon što su došli do konja prodrli u područje [[Argentina|Argentine]].<ref name=prism>{{eng oznaka}} [http://www.theprisma.co.uk/2011/03/28/uruguay-and-the-memory-of-the-charrua/ "Uruguay and the memory of the Charrúa tribe."], ''The Prisma.'', objavljeno 28. ožujka 2011.,pristupljeno 20. prosinca 2011.</ref> Charrue po kulturi pripadaju području Pampa, kao i plemena [[Huarpe]], [[Chana-Mbegua]], [[Querandi]], [[Minuane]], [[Puelche]], [[Pehuenche]], [[Poya]] i [[Tehuelche]].<ref name=viajes/> Staroj izvornoj charrua-kulturi ekonomija se temelji na [[lov]]u [[nandu]]a i [[jelen]]a, te sakupljanju divljeg [[voće|voća]], [[korijen]]ja, nanduovih jaja.

Uz obalu su Charrue imali [[kanu]]e dužine 12 hvati (21.9 metara) i bavili se [[ribolov]]om sa [[mreža]]ma, a ribu su znali i sušiti i [[Konzervacija|konzervirati]] za kasniju upotrebu.<ref name=viajes>{{es icon}} {{cite web|url=http://viajes.elpais.com.uy/2015/11/06/el-origen-de-los-charruas/ |title=El origen de los charrúas |publisher=[[El País (Urugvaj)|El País]] |accessdate=11. lipnja 2015. |language=}}</ref>

Od oružja su imali [[bola|bole]], [[luk i strijela|luk i strijelu]] sa kamenim vrškom, [[praćka|praćku]] i kratka [[koplje|koplja]], koja su zamijenili dugim kopljem nakon što je uveden [[konj]]. Kolibice su im bili vjetrobrani od četiri u tlo zabijena kolca, prekrivene rogožinom od trave, bez stropova, da bi kasnije konstruirali kolibe od granja, dijelom prekrivene kožama.<ref name=tim/>

Odjeća se sastojala od krznenog ogrtača urešenog geometrijskim figuricama i kratke kožne suknjice. [[Tetoviranje]] je bilo uobičajeno, a kitili su se i [[perje]]m i nosili narukvice od ribljih kostiju.

Charrue su bili [[Poligamija|poligamni]], ali ne često, dok rastave bijahu rijetke.<ref name=tim>{{eng oznaka}} Burford, Tim, [https://books.google.com/books?id=9eZ9-u6OqKwC&lpg=PA16&dq=Charr%C3%BAa%20people%20Uruguay&pg=PA16#v=onepage&q&f=false ''Uruguay.''], Bucks, [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]: Bradt Travel Guides, 2011. , {{ISBN|978-1-84162-316-0}}, str. 16-17</ref>
[[Datoteka:Los últimos Charrúas. Senaca, Vaimaca-Piru, Guyunusa y Tacuabe.JPG|thumb|left|Spomenik Charrúama u Montevideu]]
== Izvori ==
{{izvori}}
{{-}}
{{Urugvaj}}

[[Kategorija:Charruan]]
[[Kategorija:Urugvajski Indijanci]]
[[Kategorija:Argentinski Indijanci]]
[[Kategorija:Indijanska plemena]]