Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikizvor' u '{{HIEizvor'

2026-03-10T01:29:30Z

Zamjena teksta - '{{(.)ikizvor' u '{{HIEizvor'

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 01:29
Redak 26:		Redak 26:

	== Poveznice ==		== Poveznice ==
	{{~~wikizvor~~\|Cetinska povelja}}		{{HIEizvor\|Cetinska povelja}}
	{{~~wikizvor~~\|Povijest Hrvatske I. (R. Horvat)/Kako je Ferdinand postao kraljem}}		{{HIEizvor\|Povijest Hrvatske I. (R. Horvat)/Kako je Ferdinand postao kraljem}}

	=== Unutarnje ===		=== Unutarnje ===

WikiSysop: bnz

2022-05-07T23:01:55Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 7. svibanj 2022. u 23:01
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Cetinski sabor'''-->~~[[Datoteka:Cetingradski sabor 1527.JPG\|mini\|Susret hrvatskih velikaša (desno) i izaslanika Ferdinanda Habsburškog (lijevo) na saboru u [[Cetingrad]]u [[1527.]] g. (slika Dragutina Weingärtnera)]]		[[Datoteka:Cetingradski sabor 1527.JPG\|mini\|Susret hrvatskih velikaša (desno) i izaslanika Ferdinanda Habsburškog (lijevo) na saboru u [[Cetingrad]]u [[1527.]] g. (slika Dragutina Weingärtnera)]]
	'''Cetinski sabor''', zbor [[Hrvatsko plemstvo\|hrvatskog plemstva]] održan u [[Cetingrad]]u 31. prosinca 1526. i 1. siječnja 1527., na kojem je nakon pogibije [[Ludovik II.\|Ludovika II. Jagelovića]] u bitki na [[Mohačka bitka\|Mohačkom polju 29. kolovoza 1526.]] za hrvatskoga kralja izabran austrijski nadvojvoda [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva\|Ferdinand Habsburški]]. Izbor je potvrđen pisanom [[Povelja\|poveljom]], poznatom pod nazivom [[Cetingradska povelja\|''Cetingradska ili Cetinska povelja'']], koju su napisali i svojim pečatima ovjerili vodeći hrvatski [[velikaš]]i. Sa svoje strane, Ferdinand je obećao poštovati i štititi postojeća prava i povlastice [[Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo\|Hrvatskoga Kraljevstva]], obvezao se o svojem trošku uzdržavati 1.000 konjanika i 200 pješaka i održavati hrvatske protuturske utvrde.		'''Cetinski sabor''', zbor [[Hrvatsko plemstvo\|hrvatskog plemstva]] održan u [[Cetingrad]]u 31. prosinca 1526. i 1. siječnja 1527., na kojem je nakon pogibije [[Ludovik II.\|Ludovika II. Jagelovića]] u bitki na [[Mohačka bitka\|Mohačkom polju 29. kolovoza 1526.]] za hrvatskoga kralja izabran austrijski nadvojvoda [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva\|Ferdinand Habsburški]]. Izbor je potvrđen pisanom [[Povelja\|poveljom]], poznatom pod nazivom [[Cetingradska povelja\|''Cetingradska ili Cetinska povelja'']], koju su napisali i svojim pečatima ovjerili vodeći hrvatski [[velikaš]]i. Sa svoje strane, Ferdinand je obećao poštovati i štititi postojeća prava i povlastice [[Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo\|Hrvatskoga Kraljevstva]], obvezao se o svojem trošku uzdržavati 1.000 konjanika i 200 pješaka i održavati hrvatske protuturske utvrde.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-14T12:26:30Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Cetingradski sabor 1527.JPG|mini|Susret hrvatskih velikaša (desno) i izaslanika Ferdinanda Habsburškog (lijevo) na saboru u [[Cetingrad]]u [[1527.]] g. (slika Dragutina Weingärtnera)]]
'''Cetinski sabor''', zbor [[Hrvatsko plemstvo|hrvatskog plemstva]] održan u [[Cetingrad]]u 31. prosinca 1526. i 1. siječnja 1527., na kojem je nakon pogibije [[Ludovik II.|Ludovika II. Jagelovića]] u bitki na [[Mohačka bitka|Mohačkom polju 29. kolovoza 1526.]] za hrvatskoga kralja izabran austrijski nadvojvoda [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand Habsburški]]. Izbor je potvrđen pisanom [[Povelja|poveljom]], poznatom pod nazivom [[Cetingradska povelja|''Cetingradska ili Cetinska povelja'']], koju su napisali i svojim pečatima ovjerili vodeći hrvatski [[velikaš]]i. Sa svoje strane, Ferdinand je obećao poštovati i štititi postojeća prava i povlastice [[Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo|Hrvatskoga Kraljevstva]], obvezao se o svojem trošku uzdržavati 1.000 konjanika i 200 pješaka i održavati hrvatske protuturske utvrde.

Nasuprot odlukama Cetinskog sabora, Slavonski je sabor 6. siječnja 1527. u [[Dubrava (Zagrebačka županija)|Dubravi kraj Vrbovca]] (zapadno od [[Čazma|Čazme]]) izabrao za kralja [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolju]], nakon čega je uslijedilo [[Građanski rat u Hrvatskoj i Ugarskoj 1527. - 1538.|razdoblje građanskog rata]], koji je u velikoj mjeri oslabio vojno-obrambenu snagu Hrvatskoga Kraljevstva te Turcima olakšao prodiranje i [[Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću|donio im nove osvajačke uspjehe]].

== Pozadina ==
[[Datoteka:Battle of Mohács, Turkish miniature.jpg|mini|lijevo|Osmanska minijatura Mohačke bitke]]
{{glavni|Stogodišnji hrvatsko-turski rat|Mohačka bitka}}

Smrt ugarsko-hrvatskog kralja [[Ludovik II.|Ludovika II.]] i [[Mohačka bitka|teški vojni poraz na Mohačkom polju]] 1526. godine nametali su politici hrvatskog i ugarskog plemstva tri važna zadatka: izbor novoga kralja, [[stogodišnji hrvatsko-turski rat|okupljanje snaga i nastavak borbe protiv Turaka]]. Veći dio hrvatskog plemstva smatrao je da je potrebno povezivanje s Austrijom zbog djelotvornije obrane od Turaka i stoga su odlučili da austrijskog nadvojvodu [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda I.]] [[Habsburg]]a izaberu za kralja.

Slavonski su staleži stoga na svom saboru 23. rujna 1526. u Koprivnici zaključili poslati mu izaslanstvo te je 10. studenog 1526. sklopljen ugovor između nadvojvode Ferdinanda i kneza [[Krsto I. Frankapan Brinjski|Krste Frankopana]] o Ferdinandovu pristajanju da brani hrvatske prostore i prizna postojeće povlastice hrvatskoga plemstva.

== Sabor ==
[[Datoteka:cetinska_povelja.jpg|mini|[[:s:Cetinska povelja|Cetinska povelja]]]]
{{Dvostruka slika|right|Croatian coa 1527.png|110|Escutcheon in the Seal of the Kingdom of Croatia 1527.svg|110|[[Hrvatski_grb#Hrvatski_povijesni_grbovi|Štit na Velikom pečatu]] Ujedinjenoga Kraljevstva Hrvatske i Dalmacije (1527.) prvi je hrvatski šahirani grb uporabljen ''u diplomatske svrhe, koji na službenome dokumentu simbolizira hrvatsku državu prigodom izbora suverena''. Pečat svojim izgledom odaje da je po svoj prilici izrađen na brzinu i upravo za tu važnu prigodu. Desno je računalno obrađen hrvatski grb s pečata.}}
[[Sabor]] je potom sazvan za zadnji dan godine, 31. prosinca 1526. u [[cetingrad|Cetinu]]. Austrijska i hrvatska strana najprije su razmotrile ''prava na temelju kojih bi Ferdinand mogao postati hrvatskim kraljem'' i ''utvrdili da takvo pravo postoji''. Potom su hrvatski staleži istakli ''svoja prava i prava Hrvatske Kraljevine'', koja bi Ferdinand I. trebao priznati i poštovati, te kad su i ''u tome postigli suglasje s poslanicima nadvojvode Ferdinanda, prišli su izboru'' i taj izbor Ferdinanda za [[Hrvatski vladari|hrvatskoga kralja]] ''svečano proglasili na samu Novu godinu, na misi održanoj u samostanskoj crkvi franjevačkog reda male braće''.

Tim istim činom proglašenja Ferdinanda I. za hrvatskoga kralja proglašena je i njegova supruga Ana hrvatskom kraljicom. U izbornoj ispravi je istaknuto da su ugarski staleži i redovi, 16. prosinca 1526. u [[Požun]]u, izabrali Ferdinanda za kralja prema zakonima i pravima [[Ugarska|Kraljevstva Ugarskoga]], da je Ferdinand već više godina potpomagao staleže i redove Kraljevine Hrvatske u obrani od Turaka ''da nas njihovo bjesnilo ne prisili odmetnuti se od vjere pravovjerne i od države kršćanske'', te da ga i ovi staleži jednoglasno, 1. siječnja 1527. u Cetinu, izabraše za kralja i njegovu suprugu Anu za kraljicu ''cijele Kraljevine Hrvatske'', davši pritom njima i njihovim nasljednicima ''prisegu dužne vjernosti i poklonstva''.

Povelja, koju su tom prilikom potpisali hrvatski velikaši i predstavnici Ferdinanda Habsburškog ([[Pavao Oberstain]], [[Nikola Jurišić]], [[Ivan Katzianer]] i [[Ivan Pichler]]) jedan je od najvažnijih dokumenata hrvatske državotvornosti i pohranjena je u Austrijskom državnom arhivu u Beču. Povelju su sa svojim pečatima potvrdili: [[Andrija Tuškanić]], [[Ivan Karlović]], [[Nikola III. Zrinski|Nikola Zrinski]], otac [[Nikola Šubić Zrinski|Nikole Šubića Zrinskog]] "Sigetskog", [[Juraj Frankopan]], [[Vuk Frankopan]] i [[Stjepan Blagajski]]. Na sredini se nalazi pečat Kraljevine Hrvatske sa 64 crveno-bijela polja.

{{glavni|Cetingradska povelja}}

Ferdinand je obećao poštovati i štititi postojeća prava i povlastice [[Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo|Hrvatskoga Kraljevstva]], obvezao se o svojem trošku uzdržavati 1.000 konjanika i 200 pješaka i održavati hrvatske protuturske utvrde. Nasuprot odlukama Cetinskog sabora, Slavonski je sabor u Dubravi kraj Vrbovca izabrao za kralja 6. siječnja 1527. [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolju]], nakon čega je uslijedilo [[Građanski rat u Hrvatskoj i Ugarskoj 1527. - 1538.|razdoblje građanskog rata]], koji je u velikoj mjeri oslabio vojno-obrambenu snagu Hrvatskoga Kraljevstva te Turcima olakšao prodiranje i [[Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću|donio nove osvajačke uspjehe]].

== Poveznice ==
{{wikizvor|Cetinska povelja}}
{{wikizvor|Povijest Hrvatske I. (R. Horvat)/Kako je Ferdinand postao kraljem}}

=== Unutarnje ===
* [[Cetingradska povelja]]
* [[Hrvatsko-dalmatinski sabor]]
* [[Stogodišnji hrvatsko-turski rat]]
* [[Građanski rat u Hrvatskoj i Ugarskoj 1527. - 1538.]]

=== Vanjske ===
*[https://web.archive.org/web/20070927013345/http://www.crohis.com/izvori/izbor-cetin.pdf Izvori za izbor Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja u Cetinu]

== Literatura ==
* [[Opća i nacionalna enciklopedija]] - [http://proleksis.lzmk.hr/14958/ Cetinski sabor]
* [http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=1733&sec=442 Hrvatski sabor - Povijest: Sabor u Cetinu 1527. godine]
* [[Mario Jareb]], ''Hrvatski nacionalni simboli'', Alfa d.d., [[Hrvatski institut za povijest]], Zagreb, 2010., str. 18.

[[Kategorija:Povijest Hrvatske (1102. – 1527.)]]
[[Kategorija:Hrvatska povijest (1527. – 1790.)]]
[[Kategorija:Hrvatski sabor]]

Cetinski sabor - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikizvor' u '{{HIEizvor'

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica