Cetina - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵\|wikivrste(.)\=(.)↵\|wikivrstehr(.)\=(.)↵\|wikizvor(.)\=(.)↵\|wikizvor_autor(.)\=(.)↵\|wječnik(.)\=(.)↵\|wikiknjige(.)\=(.)↵\|wikicitat(.)\=(.)↵}}' u ''

2026-03-12T15:26:14Z

Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵\|wikivrste(.*)\=(.*)↵\|wikivrstehr(.*)\=(.*)↵\|wikizvor(.*)\=(.*)↵\|wikizvor_autor(.*)\=(.*)↵\|wječnik(.*)\=(.*)↵\|wikiknjige(.*)\=(.*)↵\|wikicitat(.*)\=(.*)↵}}' u ''

@@ Redak 110: / Redak 110: @@
 ===Ostali projekti===
-{{WProjekti
 {{Hidrografija Hrvatske}}

Suradnik10: /* Geološke osobine */

2023-05-21T00:59:26Z

Geološke osobine

←Starija inačica		Inačica od 21. svibanj 2023. u 00:59
Redak 21:		Redak 21:

	== Geološke osobine ==		== Geološke osobine ==
	Na dodiru vodonepropusnih [[kvartar]]nih [[lapor]]a i [[kreda\|krednih]] [[vapnenac]]a, podno [[Dinara\|Dinare]] uz rub [[Cetinsko polje\|Cetinskog polja]] oblikovalo se je izvorišno područje Cetine. Više krških vrela napaja Cetinu, a najvažnija su tri: Veliko vrilo (Milaševo jezero ili Glavaš), Vukovića vrilo i Batića vrilo.<ref name=~~Pavlek9~~>Katarina Pavlek: [https://repozitorij.pmf.unizg.hr/islandora/object/pmf:5688/datastream/PDF/download ''Recentne geomorfološke promjene korita rijeke Cetine''][https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:500723]. Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu. 2019. Pristupljeno 21. svibnja 2023~~. Str. 9~~.</ref>		Na dodiru vodonepropusnih [[kvartar]]nih [[lapor]]a i [[kreda\|krednih]] [[vapnenac]]a, podno [[Dinara\|Dinare]] uz rub [[Cetinsko polje\|Cetinskog polja]] oblikovalo se je izvorišno područje Cetine. Više krških vrela napaja Cetinu, a najvažnija su tri: Veliko vrilo (Milaševo jezero ili Glavaš), Vukovića vrilo i Batića vrilo.<ref name=Pavlek>Katarina Pavlek: [https://repozitorij.pmf.unizg.hr/islandora/object/pmf:5688/datastream/PDF/download ''Recentne geomorfološke promjene korita rijeke Cetine''][https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:500723]. Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu. 2019. Pristupljeno 21. svibnja 2023.</ref>{{is\|9}}

	15,6% porječja čine krške zaravni, a vododrživa pobrđa i padine, odnosno flišne zone, čine 7,3% porječja. Krške zaravni su većinom na vapnencima. Na njima se je obro razvio krški reljef brojnih oblika. Planine okružuju zaravni. Neprekinuti pojas zaravni je otvoren samo gdje se nastavlja izvorišni krak Cetine u [[Kijevska zaravan\|Kijevsku zaravan]] te u dolnjem toku prije ušća, u [[Zadvarska zaravan\|Zadvarsku zaravan]]. [[Krška zaravan\|Krške zaravni]] su starije od doline Cetine, zbog čega je korito rijeke usječeno u njih. Time je sadašnja dolina najnižim dijelom		15,6% porječja čine krške zaravni, a vododrživa pobrđa i padine, odnosno flišne zone, čine 7,3% porječja. Krške zaravni su većinom na vapnencima. Na njima se je obro razvio krški reljef brojnih oblika. Planine okružuju zaravni. Neprekinuti pojas zaravni je otvoren samo gdje se nastavlja izvorišni krak Cetine u [[Kijevska zaravan\|Kijevsku zaravan]] te u dolnjem toku prije ušća, u [[Zadvarska zaravan\|Zadvarsku zaravan]]. [[Krška zaravan\|Krške zaravni]] su starije od doline Cetine, zbog čega je korito rijeke usječeno u njih. Time je sadašnja dolina najnižim dijelom
	povezanog reljefnog udubljenja na zaravnima i poljima u vrijeme početka razvoja doline. <ref name=~~Pavlek9~~/>		povezanog reljefnog udubljenja na zaravnima i poljima u vrijeme početka razvoja doline. <ref name=Pavlek/>{{is\|9}}

	Dolnji tok Cetine ima najveću flišnu zonu od cijelog toka Cetine. Smjestila se između Mosora, Zadvarske zaravni i Omiške Dinare. Ovaj pojas mjestimice se širi i na više od 3 km. Unutar njega izbija nekoliko odvojenih zona krednih i paleogenskih vapnenaca u obliku oštro izdvojenih [[Bilo (reljef)\|bila]].<ref name=~~Pavlek9~~/>		Dolnji tok Cetine ima najveću flišnu zonu od cijelog toka Cetine. Smjestila se između Mosora, Zadvarske zaravni i Omiške Dinare. Ovaj pojas mjestimice se širi i na više od 3 km. Unutar njega izbija nekoliko odvojenih zona krednih i paleogenskih vapnenaca u obliku oštro izdvojenih [[Bilo (reljef)\|bila]], <ref name=Pavlek/>{{is\|9}} na kojima je rijeka usjekla kraće kanjone.<ref name=Pavlek/>{{is\|11}}
			Kanjoni su bitna osobina vodotoka Cetine, a najduži su između Trilja i dolinskog proširenja kod Blata na Cetini (20 km), i od Blata na Cetini do Zadvarja (7,7 km). Prvi kanjon predstavlja prosjeku kroz kredne vapnence. U njemu se mjestimice pojavljuju proširenja s bogatim akumulacijama. Drugi kanjon se pruža kroz kredne i jurske vapnence, znatno je istorodniji i strmiji od prethodnog, dubine preko pedeset metara. Cetina u dolnjem toku skreće oštro laktasto što je posljedica protjecanja kroz rasjedne zone između slojeva. Na dodiru između krednih vapnenaca i eocenskog fliša su dva slapa [[Velika i Mala Gubavica]].<ref name=Pavlek/>{{is\|11}}

			Najširi dio doline Cetine oblikovao se [[aluvij]]alnim naslagama i [[fliš]]u, čije naslage datiraju iz srednjeg [[eocen]]a. Flišne naslage cetinskog kraja građene su od lapora, [[pješčenjak]]a i vapnenaca. Te su naslage vododržive, no kroz njih mogu teći podzemni tokovi. To im uspijeva kroz pukotine u pješčenjacima, [[breča]]ma ili vapnencima.<ref name=Pavlek/>{{is\|11}} Ako voda teče kroz mrežu potonjih, izbija na površinu kad naiđe na fliš, a dijelom podzemno otječu kroz flišne stijene.<ref name=Pavlek/>{{is\|11}}

			Dolinu Cetine čine tri cjeline:
			* kompozitna dolina gornjeg toka koja prolazi kroz polja u kršu i kanjone oblikovane u [[karbonat]]ima,
			* kanjonski srednji tok koji je oblikovan u vapnencima te
			* flišna dolina s tri kraća kanjonska segmenta u vapnencima.<ref name=Pavlek/>{{is\|11}}

			== Klima ==
			Dva su tipa klime. Sredozemna klima (Csa) je samo uz uski obalni pojas. Osobine su joj duga, vruća i suha ljeta te blage i vlažne zime. Visoke planine sprječavaju toplom sredozemnom zraku prodrijeti u unutrašnjost. Dalje vlada kontinentalna klima zaleđa, koju karakterizira kratka i topla ljeta, hladnije zime, te vlažna razdoblja u proljeće i jesen. Najveći dio porječja je Cfa tipa klime, odnosno umjereno tople vlažne klime s vrućim ljetima. Padalinski režim je maritimni. Hidrogeološko područje Cetine se proteže i u Završju odnosno Tropolju, u BiH, odakle dolazi veliki dio voda koje dolazi u izvore. Ta područja karakterizira klima tipa Cfb koja je u planinama u zaleđu Cetine u RH. Klima je umjereno topla vlažna s toplim ljetima), a nadmorska visina utječe na porast vlažnosti i snižavanje temperature. <ref name=Pavlek/>{{is\|11}}

	== Tok rijeke ==		== Tok rijeke ==

Suradnik10: /* Geološke osobine */

2023-05-21T00:40:34Z

Geološke osobine

←Starija inačica		Inačica od 21. svibanj 2023. u 00:40
Redak 21:		Redak 21:

	== Geološke osobine ==		== Geološke osobine ==
	Na dodiru vodonepropusnih [[kvartar]]nih [[lapor]] i [[kreda\|krednih]] [[vapnenac]]a, podno [[Dinara\|Dinare]] uz rub [[Cetinsko polje\|Cetinskog polja]] oblikovalo se je izvorišno područje Cetine. Više krških vrela napaja Cetinu, a najvažnija su tri: Veliko vrilo (Milaševo jezero ili Glavaš), Vukovića vrilo i Batića vrilo.<ref>Katarina Pavlek: [https://repozitorij.pmf.unizg.hr/islandora/object/pmf:5688/datastream/PDF/download ''Recentne geomorfološke promjene korita rijeke Cetine''][https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:500723]. Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu. 2019. Pristupljeno 21. svibnja 2023. Str. 9.</ref>		Na dodiru vodonepropusnih [[kvartar]]nih [[lapor]]a i [[kreda\|krednih]] [[vapnenac]]a, podno [[Dinara\|Dinare]] uz rub [[Cetinsko polje\|Cetinskog polja]] oblikovalo se je izvorišno područje Cetine. Više krških vrela napaja Cetinu, a najvažnija su tri: Veliko vrilo (Milaševo jezero ili Glavaš), Vukovića vrilo i Batića vrilo.<ref name=Pavlek9>Katarina Pavlek: [https://repozitorij.pmf.unizg.hr/islandora/object/pmf:5688/datastream/PDF/download ''Recentne geomorfološke promjene korita rijeke Cetine''][https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:500723]. Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu. 2019. Pristupljeno 21. svibnja 2023. Str. 9.</ref>

			15,6% porječja čine krške zaravni, a vododrživa pobrđa i padine, odnosno flišne zone, čine 7,3% porječja. Krške zaravni su većinom na vapnencima. Na njima se je obro razvio krški reljef brojnih oblika. Planine okružuju zaravni. Neprekinuti pojas zaravni je otvoren samo gdje se nastavlja izvorišni krak Cetine u [[Kijevska zaravan\|Kijevsku zaravan]] te u dolnjem toku prije ušća, u [[Zadvarska zaravan\|Zadvarsku zaravan]]. [[Krška zaravan\|Krške zaravni]] su starije od doline Cetine, zbog čega je korito rijeke usječeno u njih. Time je sadašnja dolina najnižim dijelom
			povezanog reljefnog udubljenja na zaravnima i poljima u vrijeme početka razvoja doline. <ref name=Pavlek9/>

			Dolnji tok Cetine ima najveću flišnu zonu od cijelog toka Cetine. Smjestila se između Mosora, Zadvarske zaravni i Omiške Dinare. Ovaj pojas mjestimice se širi i na više od 3 km. Unutar njega izbija nekoliko odvojenih zona krednih i paleogenskih vapnenaca u obliku oštro izdvojenih [[Bilo (reljef)\|bila]].<ref name=Pavlek9/>

	== Tok rijeke ==		== Tok rijeke ==

Suradnik10: /* Tok rijeke */

2023-05-21T00:16:24Z

Tok rijeke

←Starija inačica		Inačica od 21. svibanj 2023. u 00:16
Redak 19:		Redak 19:

	'''Cetina''' je [[Rijeka (vodotok)\|rijeka]] koja pripada [[Jadran]]skom [[slijev]]u, a nalazi se u [[Splitsko-dalmatinska županija\|Splitsko-dalmatinskoj županiji]]. Duga je 105 km i ulijeva se u [[Jadransko more]] kod [[Omiš]]a.		'''Cetina''' je [[Rijeka (vodotok)\|rijeka]] koja pripada [[Jadran]]skom [[slijev]]u, a nalazi se u [[Splitsko-dalmatinska županija\|Splitsko-dalmatinskoj županiji]]. Duga je 105 km i ulijeva se u [[Jadransko more]] kod [[Omiš]]a.

			== Geološke osobine ==
			Na dodiru vodonepropusnih [[kvartar]]nih [[lapor]] i [[kreda\|krednih]] [[vapnenac]]a, podno [[Dinara\|Dinare]] uz rub [[Cetinsko polje\|Cetinskog polja]] oblikovalo se je izvorišno područje Cetine. Više krških vrela napaja Cetinu, a najvažnija su tri: Veliko vrilo (Milaševo jezero ili Glavaš), Vukovića vrilo i Batića vrilo.<ref>Katarina Pavlek: [https://repozitorij.pmf.unizg.hr/islandora/object/pmf:5688/datastream/PDF/download ''Recentne geomorfološke promjene korita rijeke Cetine''][https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:500723]. Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu. 2019. Pristupljeno 21. svibnja 2023. Str. 9.</ref>

	== Tok rijeke ==		== Tok rijeke ==

Suradnik01: /* Mostovi na Cetini */

2023-03-12T01:28:47Z

Mostovi na Cetini

←Starija inačica		Inačica od 12. ožujak 2023. u 01:28
Redak 69:		Redak 69:
	== Mostovi na Cetini ==		== Mostovi na Cetini ==
	Duž Cetine nalazi se nekoliko većih i manjih mostova. Pojedini su isključivo za pješake, drugi su i za vozila. Nalaze se u Omišu, Blatu na Cetini, Trilju i dr.		Duž Cetine nalazi se nekoliko većih i manjih mostova. Pojedini su isključivo za pješake, drugi su i za vozila. Nalaze se u Omišu, Blatu na Cetini, Trilju i dr.
	9. ožujka [[arhitektura u 2023.\|2023.]] okončan je [[most Cetina]] u sutjesci na [[Omiška vrata\|~~omiškim~~ vratima]].<ref>Zoran Kukilo/Dnevnik/P.F./HRT: [https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/predsjednik-plenkovic-na-svecanosti-spajanja-mosta-cetina-10651823 ''HRT HRT na čudu od mosta - mostu Cetina'']. HRT. 9. ožujka 2023. Pristupljeno 12. ožujka 2023.</ref>		9. ožujka [[arhitektura u 2023.\|2023.]] okončan je [[most Cetina]] u sutjesci na [[Omiška vrata\|Omiškim vratima]].<ref>Zoran Kukilo/Dnevnik/P.F./HRT: [https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/predsjednik-plenkovic-na-svecanosti-spajanja-mosta-cetina-10651823 ''HRT HRT na čudu od mosta - mostu Cetina'']. HRT. 9. ožujka 2023. Pristupljeno 12. ožujka 2023.</ref>

	==Galerija==		==Galerija==

Suradnik01: /* Mostovi na Cetini */

2023-03-12T01:26:36Z

Mostovi na Cetini

←Starija inačica		Inačica od 12. ožujak 2023. u 01:26
Redak 69:		Redak 69:
	== Mostovi na Cetini ==		== Mostovi na Cetini ==
	Duž Cetine nalazi se nekoliko većih i manjih mostova. Pojedini su isključivo za pješake, drugi su i za vozila. Nalaze se u Omišu, Blatu na Cetini, Trilju i dr.		Duž Cetine nalazi se nekoliko većih i manjih mostova. Pojedini su isključivo za pješake, drugi su i za vozila. Nalaze se u Omišu, Blatu na Cetini, Trilju i dr.
	9. ožujka [[arhitektura u 2023.\|2023.]] okončan je [[most Cetina]] u sutjesci ~~rijeke Cetine~~ na omiškim vratima~~, ponad rijeke Cetine~~.<ref>Zoran Kukilo/Dnevnik/P.F./HRT: [https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/predsjednik-plenkovic-na-svecanosti-spajanja-mosta-cetina-10651823 ''HRT HRT na čudu od mosta - mostu Cetina'']. HRT. 9. ožujka 2023. Pristupljeno 12. ožujka 2023.</ref>		9. ožujka [[arhitektura u 2023.\|2023.]] okončan je [[most Cetina]] u sutjesci na [[Omiška vrata\|omiškim vratima]].<ref>Zoran Kukilo/Dnevnik/P.F./HRT: [https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/predsjednik-plenkovic-na-svecanosti-spajanja-mosta-cetina-10651823 ''HRT HRT na čudu od mosta - mostu Cetina'']. HRT. 9. ožujka 2023. Pristupljeno 12. ožujka 2023.</ref>

	==Galerija==		==Galerija==

Suradnik01: /* Tvrđave uz Cetinu */

2023-03-12T01:25:13Z

Tvrđave uz Cetinu

←Starija inačica		Inačica od 12. ožujak 2023. u 01:25
Redak 66:		Redak 66:
	==Tvrđave uz Cetinu==		==Tvrđave uz Cetinu==
	Uz Cetinu ima nekoliko tvrđava (utvrda, povijesnih gradova) srednjovjekovnih i antičkih.<ref>Ivan Ajduk, Srednjovjekovne tvrđave uz rijeku Cetinu, Ex Libris, Zagreb-Split 2010, ({{ISBN\|978-953-284-042-1}})</ref><ref>Ivan Ajduk, Srednjovjekovne tvrđave, Zagora, nepoznata zemlja 2007.({{ISBN\|978-953-271-007-6}})</ref> Nad izvorom je [[Glavaš (Dinarić)\|Glavaš]], s desne strane nad Vrlikom je [[Prozor (utvrda, Vrlika)\|Prozor]], a niže na području [[Potravlje\|Potravlja]] i [[Satrić]]a [[Travnik (utvrda)\|Travnik]], a još niže Sinjska tvrđava [[Stari grad (Sinj)]]. S lijeve strane u blizini Trilja je [[Utvrda Čačvina\|Čačvina]], a s desne strane, nad kanjonom, neposredno ispod Trilja [[Nutjak]]. S lijeve strane kanjona u [[Zadvarje\|Zadvarju]] je utvrda [[Utvrda Zadvarje\|Zadvarje]]. Blizu ušća je utvrda [[Kunjak]] u [[Kučiće\|Kučićima]], a neposredno uz Omiš [[Visuć]], [[Mirabela (Peovica)]] i [[Fortica (Starigrad)]].		Uz Cetinu ima nekoliko tvrđava (utvrda, povijesnih gradova) srednjovjekovnih i antičkih.<ref>Ivan Ajduk, Srednjovjekovne tvrđave uz rijeku Cetinu, Ex Libris, Zagreb-Split 2010, ({{ISBN\|978-953-284-042-1}})</ref><ref>Ivan Ajduk, Srednjovjekovne tvrđave, Zagora, nepoznata zemlja 2007.({{ISBN\|978-953-271-007-6}})</ref> Nad izvorom je [[Glavaš (Dinarić)\|Glavaš]], s desne strane nad Vrlikom je [[Prozor (utvrda, Vrlika)\|Prozor]], a niže na području [[Potravlje\|Potravlja]] i [[Satrić]]a [[Travnik (utvrda)\|Travnik]], a još niže Sinjska tvrđava [[Stari grad (Sinj)]]. S lijeve strane u blizini Trilja je [[Utvrda Čačvina\|Čačvina]], a s desne strane, nad kanjonom, neposredno ispod Trilja [[Nutjak]]. S lijeve strane kanjona u [[Zadvarje\|Zadvarju]] je utvrda [[Utvrda Zadvarje\|Zadvarje]]. Blizu ušća je utvrda [[Kunjak]] u [[Kučiće\|Kučićima]], a neposredno uz Omiš [[Visuć]], [[Mirabela (Peovica)]] i [[Fortica (Starigrad)]].

			== Mostovi na Cetini ==
			Duž Cetine nalazi se nekoliko većih i manjih mostova. Pojedini su isključivo za pješake, drugi su i za vozila. Nalaze se u Omišu, Blatu na Cetini, Trilju i dr.
			9. ožujka [[arhitektura u 2023.\|2023.]] okončan je [[most Cetina]] u sutjesci rijeke Cetine na omiškim vratima, ponad rijeke Cetine.<ref>Zoran Kukilo/Dnevnik/P.F./HRT: [https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/predsjednik-plenkovic-na-svecanosti-spajanja-mosta-cetina-10651823 ''HRT HRT na čudu od mosta - mostu Cetina'']. HRT. 9. ožujka 2023. Pristupljeno 12. ožujka 2023.</ref>

	==Galerija==		==Galerija==

WikiSysop: bnz

2022-05-07T22:54:54Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 7. svibanj 2022. u 22:54
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Cetina'''-->~~{{dz}}		{{dz}}
	{{Infookvir rijeka		{{Infookvir rijeka
	\| ime = Cetina		\| ime = Cetina

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T10:32:39Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz}}
{{Infookvir rijeka
| ime = Cetina
| slika = Cetina s mosta, panorama.jpg
| Duljina = 105
| Nadmorska visina izvora = 385
| Prosječni istjek =
| Površina porječja = 3700
| Izvor = selo [[Cetina (Civljane)|Cetina]]
| Ušće = [[Omiš]]
| Tip ušća =
| Pritoke = desne: [[Sutina (rijeka)|Sutina]]<br />lijeve: [[Ruda (rijeka)|Ruda]]
| Države kroz koje protječe = {{ZD+X/H|HRV}}
| Gradovi kroz koje protječe = [[Sinj]], [[Trilj]], [[Omiš]]
| Sliv = [[Jadranski slijev|Jadranski]]
| Ulijeva se u = [[Jadransko more]]
| Plovna od - do = [[Radmanove mlinice|Radmanovih mlinica]] <br> do ušća
}}

'''Cetina''' je [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] koja pripada [[Jadran]]skom [[slijev]]u, a nalazi se u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]]. Duga je 105 km i ulijeva se u [[Jadransko more]] kod [[Omiš]]a.

== Tok rijeke ==
Cetina izvire na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 385 m u sjeverozapadnim obroncima [[Dinara|Dinare]] blizu sela [[Cetina (Civljane)|Cetine]], 7 km sjeverno od [[Vrlika|Vrlike]]. Ima više izvora, a glavni je izvor [[Veliko vrilo (Glavaš)|jezero]] duboko preko stotinu metara.<ref name="kiklop"/>
Iznad izvora rijeke Cetine, sjeverno od Vrlike, nalazi se [[Gospodska pećina]], znamenita po naseljenosti u [[prapovijest|prapovijesnom]] dobu.<ref name="Hrvatski leksikon">[[Hrvatski leksikon]] A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., {{ISBN|9539672813}}, str. 399.</ref>

Nekoliko kilometara nizvodno od izvora Cetina utječe u u Perućko jezero. To se mjesto zove Garjak. Ondje je mnoštvo plaža i rukavaca.<ref name=oko>R.P.: [https://www.dalmacijadanas.hr/najljepse-oko-dalmacije-donosimo-prekrasnu-fotoreportazu-od-izvore-cetine-do-garjaka/ ''Najljepše “oko” Dalmacije: Donosimo prekrasnu fotoreportažu od izvore Cetine do Garjaka ''] Dalmacija danas. 30. srpnja 2018. Pristupljeno 6. listopada 2020.</ref> [[Perućko jezero]] je umjetno stvoreno blizu Vrlike stvoreno branom na Cetini 25 km nizvodno od izvora. Nakon jezera rijeka prolazi [[krš]]kim područjem i [[sinjsko polje|Sinjskim poljem]] prema gradu [[Sinj]]u. Cetina pod [[Gardun]]om, kod grada [[Trilj]]a, napušta [[Sinjsko polje]], ulazi u [[kanjon]] te teče prema jugu. Nad kanjonom je utvrda [[Nutjak]]. Obale su u kanjonu bliže i više, a rijeka duboka i spora. Nekad je voda brzo tekla i okretala brojne mlinove, ali su je brane usporile. Cetina kod [[Bisko|Biska]] skreće prema jugoistoku, a od tu je prati i [[autocesta A1]]. Cetina kod [[Šestanovac|Šestanovca]] skreće prema jugu, prolazi ispod A1, a uskoro zatim kod [[Zadvarje|Zadvarja]] zaokreće oko [[Mosor]]a i dalje plovi prema zapadu. U Omišu se ulijeva u [[Jadransko more]]. površina porječja 3700 km. Ušće cetine je Omiš . Gradovi cetine su : Sinj, Trilj i Omiš.

Tijekom ljetne [[Turizam|turističke]] sezone, u donjem toku Cetine (od [[Slime]]na do [[Radmanove mlinice|Radmanovih mlinica]] kod Omiša), svakodnevno se, dva puta dnevno u trajanju od 3 do 4 sata odvija [[rafting]].
===Pritoci===
Lijevi su pritoci Cetine redom [[Rumin (rijeka)|Rumin]], [[Kosinac]] i [[Ruda (rijeka)|Ruda]]. [[Dragović (rijeka)|Dragović]] i [[Dabar(rijeka)|Dabar]] također su lijevi pritoci, ali su potopljeni Perućkim jezerom. Glavni je desni pritok [[Vojskova (Cetina)|Vojskova]] (koja se u literaturi spominje i kao Vojskava).<ref name="Buljac">Velimir Borković, Zemljopisni položaj Župe Hrvace, Hrvace: Župa Svih Svetih, Zbornik ''Kačić'', Split 2004, ({{ISBN|953-6640-47-3}})</ref>. Neposredno prije utoka u Cetinu, u Vojskovu utječe [[Karakašica(rijeka)|Karakašica]] pa se ona u literaturi znade spominjati desnim pritokom Cetine (umjesto Vojskove).<ref name="kiklop"/>. Sliv Cetine ima mnoštvo manjih rječica i izvora (''Tako ti trista i šezdeset vrila šta se u Cetinu sliva'' <ref name="Braco">Ivica Gusić i Filip Gusić, Rječnik govora dalmatinske zagore i zapadne Hercegovine, Zagreb 2004. ({{ISBN|953-99786-0-2}})</ref>). Samo u širem području sela Hrvaca ima više od 50 izvora (koji imaju ime).<ref name="Buljac"/>

===Hidroenergetski sustav rijeke Cetine===
[[Datoteka:HE Zakucac 1.jpg|mini|300px|desno|[[Hidroelektrana Zakučac]] je naša najveća [[hidroelektrana]] koja u [[elektroenergetski sustav]] isporučuje oko trećinu ukupne [[hidroenergija|hidroenergije]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].]]
[[Datoteka:HE Kraljevac 3.jpg|mini|desno|300px|[[Hidroelektrana Kraljevac]] je prva [[hidroelektrana]] na rijeci Cetini puštena u pogon 19. ožujka 1912.]]
Hidroenergetski sustav rijeke Cetine obuhvaća: HE Peruća, HE Orlovac, CS Buško blato, HE Đale, HE Zakučac i HE Kraljevac.<ref>[http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/jug/default.aspx] "PP HE Jug", hep.hr, 2012.</ref>

====HE Peruća====
{{Glavni|Hidroelektrana Peruća}}

[[Perućko jezero]] prvo je veliko [[umjetno jezero]] u [[krš]]kom terenu i prva daljinska akumulacija [[elektroenergetski sustav|elektroenergetskog sustava]] rijeke Cetine. Korisni [[obujam]] jezera značajno utječe na izravnavanje protoka Cetine na nizvodnim energetskim stepenicama od [[Sinjsko polje|Sinjskog polja]] do [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Koncentracija pada ostvarena izgradnjom [[Brana Peruća|brane Peruća]] koristi se u pribranskoj hidroelektrani Peruća.

====HE Orlovac====
{{Glavni|Hidroelektrana Orlovac}}

HE Orlovac je visokotlačno derivacijsko postrojenje čiji se objekti nalaze u dvije države: [[umjetno jezero]] s pripadajućim objektima i jedan dio dovodnog [[tunel]]a su u [[BiH|Bosni i Hercegovini]], a drugi dio dovodnog tunela, [[vodna komora]], [[tlačni cjevovod]], strojarnica i odvodni kanal strojarnice su u [[Republika Hrvatska|Republici Hrvatskoj]]. Osim umjetnog jezera [[Buško blato]], postoji i umjetno jezero Mandak. Ako je dotok s [[Livanjsko polje|Livanjskog polja]] veći od potreba hidroelektrane, reverzibilnim kanalom [[Lipa (Livno, BiH)|Lipa]] - Buško blato prebacuje se u umjetno jezero Buško blato pomoću reverzibilnog postrojenja '''Crpne stanice Buško blato''' (CS Buško blato).

====HE Đale====
{{Glavni|Hidroelektrana Đale}}

HE Đale je smještena u [[klanac|klancu]] rijeke Cetine nizvodno od [[Trilj]]a, a koristi energetski potencijal na padu 21 metara između Sinjskog polja i umjetnog jezera Prančevići. Za proizvodnju koristi već regulirane vode rijeke Cetine.

====HE Kraljevac====
{{Glavni|Hidroelektrana Kraljevac}}

HE Kraljevac se nalazi 21 kilometar od ušća Cetine u more i nakon što je 1932. izgrađena druga faza, s ukupnom instaliranom snagom od 67,2 MW u to vrijeme je bila najveća hidroelektrana u ovom dijelu Europe. Nakon puštanja u pogon druge faze HE Zakučac 1980., HE Kraljevac je izgubila svoj raniji značaj.

====HE Zakučac====
{{Glavni|Hidroelektrana Zakučac}}

HE Zakučac je smještena na ušću rijeke Cetine u more kod Omiša. Prema snazi i proizvodnji HE Zakučac je najveće postrojenje na slivu rijeke Cetine, na koje otpada približno 69% ukupne godišnje proizvodnje.

==Polja uz Cetinu==

Od izvora do ulaska u kanjon ispod Trilja, uz Cetinu je nekoliko polja, redom: [[Paško polje]], [[Cetinsko polje]] (ova dva su neposredno uz izvore rijeke), [[Vrličko polje]], Koljansko i Ribarićko polje (ova dva su potopljena jezerom Peruća), [[Hrvatačko polje]], [[Sinjsko polje]] (ono je najveće), unutar kojega je Grabsko polje.<ref name="kiklop">http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=11348</ref><ref name="Buljac"/>

==Tvrđave uz Cetinu==
Uz Cetinu ima nekoliko tvrđava (utvrda, povijesnih gradova) srednjovjekovnih i antičkih.<ref>Ivan Ajduk, Srednjovjekovne tvrđave uz rijeku Cetinu, Ex Libris, Zagreb-Split 2010, ({{ISBN|978-953-284-042-1}})</ref><ref>Ivan Ajduk, Srednjovjekovne tvrđave, Zagora, nepoznata zemlja 2007.({{ISBN|978-953-271-007-6}})</ref> Nad izvorom je [[Glavaš (Dinarić)|Glavaš]], s desne strane nad Vrlikom je [[Prozor (utvrda, Vrlika)|Prozor]], a niže na području [[Potravlje|Potravlja]] i [[Satrić]]a [[Travnik (utvrda)|Travnik]], a još niže Sinjska tvrđava [[Stari grad (Sinj)]]. S lijeve strane u blizini Trilja je [[Utvrda Čačvina|Čačvina]], a s desne strane, nad kanjonom, neposredno ispod Trilja [[Nutjak]]. S lijeve strane kanjona u [[Zadvarje|Zadvarju]] je utvrda [[Utvrda Zadvarje|Zadvarje]]. Blizu ušća je utvrda [[Kunjak]] u [[Kučiće|Kučićima]], a neposredno uz Omiš [[Visuć]], [[Mirabela (Peovica)]] i [[Fortica (Starigrad)]].

==Galerija==
<gallery>
Datoteka:Cetina source.JPG|[[Izvor]] Cetine
Datoteka:Cetina s mosta, panorama.jpg|Cetina s mosta, panorama
Datoteka:Cetina kod Šestanovca (Croatia).jpg|Tok Cetine u [[Klanac|klancu]] kod [[Šestanovac|Šestanovca]]
Datoteka:Obnovljeni most na Cetini kod naselja Panj.JPG|Obnovljeni most na Cetini kod zaseoka Panj (selo [[Rumin]])
Datoteka:Cetina dam.JPG|Jedna od brana na Cetini
Datoteka:Omis-19.jpg|[[Kanjon]] Cetine
Datoteka:Cetina mouth.JPG|Ušće Cetine kod [[Omiš]]a
</gallery>

== Izvori ==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://tz-omis.hr/content/view/46/58/lang,hr/ O Cetini na stranici TZ Omiš]
* [http://www.raft.hr Rafting na Cetini]
* [http://www.rafting-cetina.com Rafting na Cetini]

===Ostali projekti===
{{WProjekti
|commons =
|commonshr =
|commonscat = Cetina River
|commonscathr = Cetina
|wikivrste =
|wikivrstehr =
|wikizvor =
|wikizvor_autor =
|wječnik =
|wikiknjige =
|wikicitat =
}}

{{Hidrografija Hrvatske}}

[[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Sinj]]
[[Kategorija:Omiš]]
[[Kategorija:Trilj]]
[[Kategorija:Jadranski slijev]]
[[Kategorija:Porječje Cetine| ]]