<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Centralizirani_toplinski_sustav_Silkeborg</id>
	<title>Centralizirani toplinski sustav Silkeborg - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Centralizirani_toplinski_sustav_Silkeborg"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Centralizirani_toplinski_sustav_Silkeborg&amp;action=history"/>
	<updated>2026-09-27T20:03:57Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Centralizirani_toplinski_sustav_Silkeborg&amp;diff=509166&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: bnz</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Centralizirani_toplinski_sustav_Silkeborg&amp;diff=509166&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2022-05-07T19:15:19Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;bnz&lt;/p&gt;
&lt;table style=&quot;background-color: #fff; color: #202122;&quot; data-mw=&quot;interface&quot;&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;tr class=&quot;diff-title&quot; lang=&quot;hr&quot;&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;←Starija inačica&lt;/td&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;Inačica od 7. svibanj 2022. u 19:15&lt;/td&gt;
				&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot; id=&quot;mw-diff-left-l1&quot;&gt;Redak 1:&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot;&gt;Redak 1:&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;&amp;lt;!--&#039;&#039;&#039;Centralizirani toplinski sustav Silkeborg&#039;&#039;&#039;--&amp;gt;&lt;/del&gt;[[Datoteka:Denmark adm location map.svg|mini|Danska]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;+&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[Datoteka:Denmark adm location map.svg|mini|Danska]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;[[Centralizirani_toplinski_sustav|Centralizirani toplinski sustav]] [[Silkeborg|Silkeborg]]&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; predstavlja najveću solarnu [[Toplana|toplanu]] na svijetu. Puštena je u pogon u prosincu 2016., čime je omogućeno da 20% godišnje potrebe za [[Grijanje|grijanjem]] u gradu [[Silkeborg|Silkeborgu]] bude osigurano iz obnovljive [[Sunčeva_energija|Sunčeve energije]]. [[Centralno_grijanje|Centralno grijanje]] i topla [[Voda|voda]] se osiguravaju primjenom [[Sunčeva_energija|Sunčeve energije]], sustavom u kojem se [[Voda|voda]] zagrijava pomoću niza [[Sunčev_toplovodni_kolektor|solarnih kolektora]] (centralnih solarnih toplinskih postrojenja - CSHPs) i distribuira preko mreža [[Centralizirani_toplinski_sustav|daljinskog grijanja]] (ili &amp;#039;blokova grijanja &amp;#039;u slučaju manjih postrojenja). &amp;lt;ref&amp;gt; http://arcon-sunmark.com/cases/fjernvarme-silkeborg-danmark, engleski, 2018.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;[[Centralizirani_toplinski_sustav|Centralizirani toplinski sustav]] [[Silkeborg|Silkeborg]]&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; predstavlja najveću solarnu [[Toplana|toplanu]] na svijetu. Puštena je u pogon u prosincu 2016., čime je omogućeno da 20% godišnje potrebe za [[Grijanje|grijanjem]] u gradu [[Silkeborg|Silkeborgu]] bude osigurano iz obnovljive [[Sunčeva_energija|Sunčeve energije]]. [[Centralno_grijanje|Centralno grijanje]] i topla [[Voda|voda]] se osiguravaju primjenom [[Sunčeva_energija|Sunčeve energije]], sustavom u kojem se [[Voda|voda]] zagrijava pomoću niza [[Sunčev_toplovodni_kolektor|solarnih kolektora]] (centralnih solarnih toplinskih postrojenja - CSHPs) i distribuira preko mreža [[Centralizirani_toplinski_sustav|daljinskog grijanja]] (ili &amp;#039;blokova grijanja &amp;#039;u slučaju manjih postrojenja). &amp;lt;ref&amp;gt; http://arcon-sunmark.com/cases/fjernvarme-silkeborg-danmark, engleski, 2018.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Centralizirani_toplinski_sustav_Silkeborg&amp;diff=282540&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Centralizirani_toplinski_sustav_Silkeborg&amp;diff=282540&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-11-02T05:51:54Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Centralizirani toplinski sustav Silkeborg&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;[[Datoteka:Denmark adm location map.svg|mini|Danska]]&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;[[Centralizirani_toplinski_sustav|Centralizirani toplinski sustav]] [[Silkeborg|Silkeborg]]&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; predstavlja najveću solarnu [[Toplana|toplanu]] na svijetu. Puštena je u pogon u prosincu 2016., čime je omogućeno da 20% godišnje potrebe za [[Grijanje|grijanjem]] u gradu [[Silkeborg|Silkeborgu]] bude osigurano iz obnovljive [[Sunčeva_energija|Sunčeve energije]]. [[Centralno_grijanje|Centralno grijanje]] i topla [[Voda|voda]] se osiguravaju primjenom [[Sunčeva_energija|Sunčeve energije]], sustavom u kojem se [[Voda|voda]] zagrijava pomoću niza [[Sunčev_toplovodni_kolektor|solarnih kolektora]] (centralnih solarnih toplinskih postrojenja - CSHPs) i distribuira preko mreža [[Centralizirani_toplinski_sustav|daljinskog grijanja]] (ili &amp;#039;blokova grijanja &amp;#039;u slučaju manjih postrojenja). &amp;lt;ref&amp;gt; http://arcon-sunmark.com/cases/fjernvarme-silkeborg-danmark, engleski, 2018.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Osnovni podaci ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Naziv || [[Silkeborg]]&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| [[Država]] || [[Danska|Danska]]&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Vlasnik || Silkeborg Fjernvarme&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| [[Površina|Površina]] [[Sunčev_toplovodni_kolektor|solarnog kolektora]] || 157,000 m²&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Toplinska [[Snaga|snaga]] || 110 MWth&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Godišnja proizvodnja || 80 GWh&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Godina završetka izgradnje || 2016&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Uskladišteni [[Obujam|volumen]] || 64,000 m³&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Vrsta postrojenja za skladištenje || Spremnik za vodu&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Proizvođač kolektora || ARCON (DK)&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Povijest ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Švedska|Švedska]] je odigrala važnu ulogu u razvoju [[Solarno_grijanje|solarnog grijanja]]. Prema (Dalenbäck, J-O., 1993.), prvi su koraci poduzeti početkom sedamdesetih godina u Linköpingu u [[Švedska|Švedskoj]], nakon čega je slijedila revizija 1983. u Lyckebu, [[Švedska|Švedska]]. Inspirirana ovim poslom, [[Finska|Finska]] je razvila svoju prvu tvornicu u Keravi, a [[Nizozemska|Nizozemska]] je izgradila prvu tvornicu u Groningenu. Ova postrojenja su prijavljena pod Međunarodnom agencijom za energiju (Dalenbäck, J-O., 1990). Navedena postrojenja već su kombinirala sustave centralnog solarnog grijanja s velikim spremnicima topline.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prva polja velikih solarnih kolektora napravljena su na gradilištu u Torvalleu, [[Švedska|Švedska]], 1982, 2000 m² i Malung, [[Švedska|Švedska]], 640 m². Montažni kolektorski nizovi uvedeni su u Nykvarnu u [[Švedska|Švedskoj]], 4000 m² 1985. godine. Od samog početka postojala je snažna međunarodna perspektiva i suradnja u okviru ovog istraživačkog područja, putem istraživanja s Europskim zajednicama (Dalenbäck, JO., 1995) i Međunarodne agencije za energiju (Dalenbäck, JO., 1990). [[Danska|Danska]] je ušla u ovo istraživačko područje paralelno sa švedskim aktivnostima s tvornicom u Vester Nebelu 1987. godine, jednu tvornicu u Saltumu 1988. i jednu u Ryu 1989., preuzimajući vještine za montažne solarne kolektore velikih dimenzija od strane švedske tvrtke Teknoterm od vodeće tvrtke ARCON, Danska. U kasnijim 1990-ima [[Njemačka|Njemačka]] i [[Švicarska|Švicarska]] bile su aktivne među ostalima s postrojenjima u [[Stuttgart|Stuttgartu]] i [[Chemnitz|Chemnitzu]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog jeftinih cijena zemljišta, u nordijskim zemljama nove kolektorske mreže su postavljene na [[Tlo|tlo]] (betonski temelji ili čelični stupovi) u odgovarajućim područjima ([[Poljoprivreda|poljoprivreda]], [[Industrija|industrija]], itd.). Zemlje s visokim cijenama na tlu teže postaviti solarne kolektore na krovove zgrada, slijedeći varijantu CSHP-a &amp;quot;blok postrojenja&amp;quot;. U sjevernoj [[Europa|Europi]], 20% toplinske energije godišnje potrebe za toplinom je ekonomski optimalno u postrojenju za [[Centralizirani_toplinski_sustav|daljinsko grijanje]] kada se koriste nadzemni spremnici. Ako se koristi kavezno skladištenje, solarni doprinos može doseći 50%.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Do 1999. u [[Europa|Europi]] je radilo 40 postrojenja za centralno solarno grijanje koji su proizvodili oko 30 MW toplinske snage.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Tehničke karakteristike ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izgradnja solarne toplane dio je velike pretvorbe kogeneracijskog postrojenja u blizini [[Silkeborg|Silkeborga]], a proizvodnja solarnog [[Grijanje|grijanja]] pokrit će godišnju potrošnju topline 4.400 kućanstava ili 20% ukupne potražnje za toplinom u [[Silkeborg|Silkeborgu]]. Solarno [[Grijanje|grijanje]] koje implementira [[Silkeborg|Silkeborg]] Forsyning smanjit će emisiju [[Ugljikov(IV)_oksid|CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;]] za 15.700 tona godišnje. Montaža je izvedena u rekordnom vremenu, što je s vremena na vrijeme bilo prilično zahtjevno s obzirom na logistiku i suradnju instalacijskih timova. U najprometnijem razdoblju više od 6.000 solarnih kolektora instalirano je u samo jednom mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sedam mjeseci, 445 puta kamion je napunjen [[Sunčev_toplovodni_kolektor|solarnim kolektorima]] u Arcon-Sunmarkovom stožeru, s kojima je išao prema velikoj solarnoj instalaciji u [[Silkeborg|Silkeborgu]]. Postrojenje obuhvaća 12.436 [[Sunčev_toplovodni_kolektor|solarnih kolektora]] od po 12,6 m², ukupne površine 156,964 m². Prilikom punog [[Sunčevo_zračenje|Sunčevog zračenja]], svakih sat vremena 2 850 000 litara [[Voda|vode]] cirkulira kroz 850 redova kolektora koji su povezani s toplinskom postajom preko 1,2 km [[Cjevovod|cjevovoda]] [[Centralizirani_toplinski_sustav|daljinskog grijanja]]. &amp;lt;ref&amp;gt; http://arcon-sunmark.com/cases/fjernvarme-silkeborg-danmark, engleski, 2018.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Četiri velike [[Sisaljka|crpke]] stalno rade kako bi potrošačima distribuirale toplu [[Voda|vodu]]. Dodatno, još četiri [[Sisaljka|crpke]] dostupne su u stanju čekanja kao sigurnosne kopije. &amp;lt;ref&amp;gt; https://www.danfoss.com/en/about-danfoss/news/dhs/the-world-s-largest-solar-hot-water-system-is-powered-by-danfoss/, engleski, 2018.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izgradnja ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Velika solarna [[Toplana|toplana]] pokriva područje od cca. 50 hektara i ima jedinstven izgled iz poštovanja prema postojećim vodenim rupama i kulturama božićnog drvca, kao i budući put koji prolazi kroz polje solarnih kolektora. Seosko područje, posebno jugozapadni dio polja, prilično je brdovito, što je uzeto u obzir u postrojenju, pri čemu je polje kolektora konstruirano tako da je slijedilo zavoje krajolika. To je dodalo neke dodatne izazove instalacijskim naporima, te je bilo potrebno nabaviti posebne strojeve za prevladavanje instalacije kolektora potrebnom brzinom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Silkeborg|Silkeborg]] Forsyning je neovisno komunalno poduzeće koje ne samo da opskrbljuje [[Centralizirani_toplinski_sustav|daljinsko grijanje]], već se bavi i energetskim savjetovanjem, vodoopskrbom, otpadnim [[Voda|vodama]] i aktivnostima gospodarenja [[Otpad|otpadom]]. Objekti za opskrbu [[Toplina|toplinom]] opskrbljuju 11.000 kupaca [[Centralizirani_toplinski_sustav|daljinskog grijanja]] grijanjem iz elektrane na [[Prirodni_plin|prirodni plin]]. Uspostavom solarnog sustava za [[Grijanje|grijanje]], [[Silkeborg|Silkeborg]] Forsyning prihvaća i neutralizira očekivano, značajno povećanje troškova, te instalacija štiti građane od velikih povećanja računa za grijanje. U isto vrijeme, instalacija je prvi korak ka ispunjavanju ciljeva općine da isključivo proizvodi [[Ugljikov(IV)_oksid|CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;]] neutralno grijanje u 2030. godini.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U blizini uređaja izgrađene su dvije nove tehničke zgrade za pumpe, [[Ventil|ventile]], [[Izmjenjivač_topline|izmjenjivače topline]] i spremnike, kao i [[Cjevovod|cjevovode]] koji spajaju komponente kako bi se pouzdano osiguralo da uređaj može uzeti toplinu iz polja i prenijeti je na toplanu potrošača u [[Silkeborg|Silkeborgu]].&lt;br /&gt;
U svakoj tehničkoj zgradi instalirane su dvije jedinice izmjenjivača tako da je svaka jedinica priključena na cca. 40.000 m² solarnih kolektora. Na sekundarnoj strani jedinice izmjenjivača (strana daljinskog grijanja) [[Cjevovod|cjevovodi]] iz svake jedinice dolaze zajedno i izvode se iz zgrade u dalekovod DN400. Dvije linije iz svake zgrade spajaju se u zajedničkom dalekovodu DN600 koji se nastavlja u elektranu. &amp;lt;ref&amp;gt; http://arcon-sunmark.com/cases/fjernvarme-silkeborg-danmark, engleski, 2018.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Istraživanja pokazuju da će troškovi proizvodnje [[Toplina|toplinske energije]] za [[Centralizirani_toplinski_sustav|daljinsko grijanje]] biti smanjeni za oko 100 [[Danska_kruna|DKK]] / MWh ili oko 20%. &amp;lt;ref&amp;gt;https://stateofgreen.com/en/partners/ramboll/solutions/world-largest-solar-heating-plant-in-silkeborg/&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Vlada|Vlada]] u [[Danska|Danskoj]] smanjuje subvencije tradicionalnim izvorima [[Energija|energije]] kako bi motivirala komunalna poduzeća da se prebace u [[Obnovljivi_izvori_energije|obnovljive izvore energije]]. Odabrano je solarno grijanje [[Voda|vode]] jer omogućuje skladištenje [[Sunčeva_energija|Sunčeve energije]] prikupljene na dnevnom [[Svjetlost|svjetlu]] za korištenje tijekom [[Noć|noći]] ili u različito doba [[Godina|godine]]. Time se povećava vrijednost korištenja [[Sunce|Sunca]] i solarna rješenja čine još profitabilnijim. &amp;lt;ref&amp;gt;https://danfoss.ipapercms.dk/Drives/DD/Global/SalesPromotion/CaseStories/UK/silkeborgchpdk/?page=1&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{Izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Sunčeva energija]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>