WikiSysop: bnz

2022-05-07T15:35:51Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 7. svibanj 2022. u 15:35
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Castrum antiquum Paganorum'''-->~~'''Castrum antiquum Paganorum''' je [[utvrda]] iz starog vijeka koja se nalazila kod [[Kašina\|Kašine]]. Stilski pripada [[kasna antika\|kasnoj antici]]. Namjenski je bio vojnorefugijalni kompleks. Prvotno je bio [[refugij]]-zbježište, a vremenom je militariziran, posebice u 4. stoljeću, kad je opsežno fortificiran.<ref name="Sokol">[http://www.muzejprigorja.hr/images/Rimski%20metal.pdf Muzej Prigorja] Vladimir Sokol: Rimski metal s Kuzelina (iskapanja 1990. - 1997.), Sesvete - Zagreb, 1998.</ref> U srednjem su vijeku taj stari grad nazivali "starim poganskim gradom" (''Castrum antiquum Paganorum''). <ref name="VKlaić">[http://hrcak.srce.hr/file/76270 Klaić, Vjekoslav]: "Castrum antiquum Paganorum" kod Kašine u gori zagrebačkoj, Vjesnik hrvatskoga arheološkoga društva, Nove serije sveska VII. 1903/4.</ref>		'''Castrum antiquum Paganorum''' je [[utvrda]] iz starog vijeka koja se nalazila kod [[Kašina\|Kašine]]. Stilski pripada [[kasna antika\|kasnoj antici]]. Namjenski je bio vojnorefugijalni kompleks. Prvotno je bio [[refugij]]-zbježište, a vremenom je militariziran, posebice u 4. stoljeću, kad je opsežno fortificiran.<ref name="Sokol">[http://www.muzejprigorja.hr/images/Rimski%20metal.pdf Muzej Prigorja] Vladimir Sokol: Rimski metal s Kuzelina (iskapanja 1990. - 1997.), Sesvete - Zagreb, 1998.</ref> U srednjem su vijeku taj stari grad nazivali "starim poganskim gradom" (''Castrum antiquum Paganorum''). <ref name="VKlaić">[http://hrcak.srce.hr/file/76270 Klaić, Vjekoslav]: "Castrum antiquum Paganorum" kod Kašine u gori zagrebačkoj, Vjesnik hrvatskoga arheološkoga društva, Nove serije sveska VII. 1903/4.</ref>

	== Povijesni tragovi ==		== Povijesni tragovi ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-29T04:05:09Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Castrum antiquum Paganorum''' je [[utvrda]] iz starog vijeka koja se nalazila kod [[Kašina|Kašine]]. Stilski pripada [[kasna antika|kasnoj antici]]. Namjenski je bio vojnorefugijalni kompleks. Prvotno je bio [[refugij]]-zbježište, a vremenom je militariziran, posebice u 4. stoljeću, kad je opsežno fortificiran.<ref name="Sokol">[http://www.muzejprigorja.hr/images/Rimski%20metal.pdf Muzej Prigorja] Vladimir Sokol: Rimski metal s Kuzelina (iskapanja 1990. - 1997.), Sesvete - Zagreb, 1998.</ref> U srednjem su vijeku taj stari grad nazivali "starim poganskim gradom" (''Castrum antiquum Paganorum''). <ref name="VKlaić">[http://hrcak.srce.hr/file/76270 Klaić, Vjekoslav]: "Castrum antiquum Paganorum" kod Kašine u gori zagrebačkoj, Vjesnik hrvatskoga arheološkoga društva, Nove serije sveska VII. 1903/4.</ref>

== Povijesni tragovi ==
Povijesne tragove o njoj se nalazi u povelji [[Karlo I. Robert|Karla I. Roberta]] od [[1328.]] godine u kojoj se potvrđuje posjedovanje posjeda zagrebačkog [[Kaptol (Zagreb)|Kaptol]]a u Kašini, a u kojoj se spominje kod opisivanja međa kaptolskog posjeda u Kašini i ta uvrda.<ref name="VKlaić"/><ref>[http://szi-humanistika.ffzg.hr/webpac/?rm=results&last_PAGER_offset=0&show_full=1&v=Srednjevjekovne%20povelje&f=UncontrolledTerms&path=ffar-arti%231649 Humanistika] Knjižnice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu</ref>
[[Toponim]]i su također bili pokazateljima smještaja te utvrde, jer se do castruma dolazilo iz vukovdolske doline brdom →'''Gradcem''' i »smicaljkom«, kojom su se drva spuštala do ovog grada "castruma Paganoruma".<ref name="VKlaić"/>

== Zemljopisni položaj ==
Stajao je na brdu između doline potoka Vukovdola i doline potoka Beleka. Pretpostavka je bila da se ovaj stari grad može tražiti na brdu koje se uzdiže istočno od kapele Sv. Jurja u Planini. Bio je na posjedu zagrebačkoga Kaptola, a smješten između [[ivanovci|ivanovačkog]] samostana sv. Jurja u Planini i biskupskoga grada Blaguše, opasano sa sjevera potokom Vukovdolom i njegova ušća u potok Kasinu, a na zapadu potokom Kašinom i cestom Kašina - [[Marija Bistrica]], te na jugu potokom Belkom, jer se je s toga grada moglo ravno silaziti u dolinu potoka Vukovdola i do Vukove oranice. Pored ovog starog grada u Kašini, [[1217.]] godine spominje se i [[Castrum Blagusa]].<ref name="VKlaić"/>

Ovaj [[castrum]] kod Kašine se nalazi na brijegu Kuzelinu na uzvisini nadmorske visine od 511 m. Po katastru pripada [[Donja Glavnica|D. Glavnici]]. Smješten je na istočnoj strani Grada Zagreba. U blizini se nalazi prijevoj Laz, između Prigorja i Zagorja, između Kašine i Marije Bistrice.<ref name="Sokol"/>

Nalazio se u blizini stare rimske ceste koja je vodila iz [[Andautonia|Andautonije]] (današnjeg [[Ščitarjevo|Ščitarjeva]]) preko Save u današnji Resnik. Odandje je promet išao "židovskom cestom" u [[Vugrovec]] i Kašinu. Nakon njih je prometnica išla preko Planine i prijevoja Laza u Bistricu te "današnjim Zagorjem ([[Batina]], [[Veternica]], [[Lepoglava]]) do Optuja na Dravi".<ref name="VKlaić"/>

== Obnove objekta ==
Objekt se obnavljalo u vremenima kad su ratne ugroze ugrozile [[pax romana|pax romanu]], koja je u tim krajevima počela otkad je ukinut rimski protektorat [[Noričko Kraljevstvo]] u 1. st. i nakon što je [[Tiberije]] djelovao iz Poetovia i Siscije protiv [[Iliri|ilirskih]] ustanika u 10-ima preko cesta koje su išle oko ovog kraja. Te kasnije ratne ugroze su ratna kretanja germanskih plemena [[Kvadi|Kvada]] i [[Markomani|Markomana]] te gomilanja barbarskih plemena [[Goti|Gota]] uz sjevernu granicu. Tada je castrum postajao utočištem ugroženima i napadnutima. Mnogobrojni rimski ladanjsko-gospodarski objekti, [[villae rusticae]], stambeno-gospodarski i [[terme|termalni]] kompleksi ladanjskih vila, velike luke, koje su nikle u mirnim vremenima, financirale su obnovu i održavanje tog obrambenog objekta. <ref name="Sokol"/>

Značajke najznačajnijeg [[fortifikacija|fortificiranja]] iz 4. stoljeća su: na istočnoj strani castruma je podignut kameni obrambeni zid dužine oko dvjesta metara. Na jugozapadnoj strani se je postavilo [[palisada|palisadnu]] obrambenu crtu. Zasad se nagađa o tome jesu li postojale obrambene kule, bilo da su kamene, bilo da su drvene, jer dosadašnja istraživanja (počela su 1975.) nisu dala takve pokazatelje. <ref name="Sokol"/>

Poslije ova utvrda nije bila obnavljana u srednjem vijeku, tako da je, iako su na njenom mjestu su se tek u nedavnoj prošlosti izvodili nekakvi manjih poljodjelski radovi, ostala nedirnutom sve do današnjice.<ref name="Sokol"/>

== Bilješke ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.archive.org/stream/vjesnikderkroat00zagrgoog/vjesnikderkroat00zagrgoog_djvu.txt Archive.org] Vjesnik hrvatskoga arheološkoga društva. Organ arheološkoga odjela Narodnoga muzeja u Zagrebu. Serije sveska VII. 1903|4. Prva polovina. Urednik: Josip Brunšmid.

[[Kategorija:Utvrde u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Rimski arheološki lokaliteti u Hrvatskoj]]

Castrum antiquum Paganorum - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica