WikiSysop: bnz

2022-05-07T15:14:30Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 7. svibanj 2022. u 15:14
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Cassegrainov reflektor'''-->~~[[datoteka:Cassegrain 1.png\|mini\|300px\|Put [[svjetlost\|svjetlosnih]] [[zraka]] kod Cassegrainovog reflektora.]]		[[datoteka:Cassegrain 1.png\|mini\|300px\|Put [[svjetlost\|svjetlosnih]] [[zraka]] kod Cassegrainovog reflektora.]]

	[[datoteka:Goto-teleskop.jpg\|desno\|300px\|mini\|Amaterski Schmidt-Cassegrain teleskop na ekvatorijalnoj montaži. [http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Goto-teleskop.jpg]]]		[[datoteka:Goto-teleskop.jpg\|desno\|300px\|mini\|Amaterski Schmidt-Cassegrain teleskop na ekvatorijalnoj montaži. [http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Goto-teleskop.jpg]]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-28T09:23:50Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Cassegrain 1.png|mini|300px|Put [[svjetlost|svjetlosnih]] [[zraka]] kod Cassegrainovog reflektora.]]

[[datoteka:Goto-teleskop.jpg|desno|300px|mini|Amaterski Schmidt-Cassegrain teleskop na ekvatorijalnoj montaži. [http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Goto-teleskop.jpg]]]

'''Cassegrainov reflektor''' je [[dalekozor]] nazvan po francuskom svećeniku [[Laurent Cassegrain|Laurentu Cassegrainu]] (oko 1629. — 1. rujna 1693.), koji ga je izumio 1672. [[Svjetlost]] odbijena od [[paraboloid]]nog [[objektiv]]a (glavnoga [[zrcalo|zrcala]]) pada na otklonsko zrcalo oblika [[Kvadrike|hiperboloida]], od kojega se pak odbija tako da prođe kroz otvor glavnog zrcala u [[žarište]]. Primjenjuje se u [[astronomija|astronomiji]] i kod [[Fotografija|fotografskih]] teleobjektiva. <ref> '''Cassegrainov reflektor''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=10951] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref>

Najpoznatiji [[optički teleskop]] u [[svemir]]u je [[Svemirski teleskop Hubble]]. Hubbleov svemirski teleskop (po [[Edwin Hubble|Edwinu Hubbleu]]) je prvi veliki [[teleskop]] na [[umjetni satelit|umjetnom satelitu]] u gotovo kružnoj putanji na visini od 600 [[kilometar]]a. [[Konstrukcija]] sadrži Cassegrainov reflektor s glavnim zrcalom [[promjer]]a 2,4 [[metar|metra]]. Postavljen je 1990., a pogrešno izvedena [[Geometrijska optika|optika]] popravljena je 1993. izravno u [[putanja|putanji]]. S [[kamera]]ma za snimanje slika u više spektralnih područja s pomoću [[spektrograf]]a, namijenjen je proučavanju površina [[planet]]a, [[zvijezda]], [[Međuzvjezdana tvar|međuzvjezdanoga materijala]] i [[galaktika]]. Dobivaju se slike s velikom moći razlučivanja kutova (0,1") i [[Spektar (fizika)|spektri]] velike moći [[Razlučivost|razlučivanja]].

== Reflektorski teleskop ==
{{Glavni|Reflektorski teleskop}}

'''Reflektorski teleskop''' je [[teleskop]] kojem je [[objektiv]] zrcalo (primarno [[zrcalo]]), a razlikuju se prema položaju i svojstvima sekundarnog zrcala i ostalih dijelova kojima se [[svjetlost]] dovodi u položaj povoljan za gledanje, snimanje (registriranje) ili [[Spektar (fizika)|spektralnu]] i [[Polarizirana svjetlost|polarizacijsku]] analizu svjetlosti. Tako postoje [[Gregorian teleskop|Gregoryjevi]], [[Newtonov reflektor|Newtonovi]], Cassegrainovi, Nasmythovi, Ritchey-Chrétienovi načini postave. [[Reflektor (razdvojba)|Reflektori]] su najveći teleskopi jer su zrcala optički i mehanički pogodnija, upotrebljavaju se u infracrvenom, vidljivom i ultraljubičastom području, a na [[umjetni satelit|satelit]]ima se koriste i za stvaranje slike rendgenskih izvora. Najveće cjelovito zrcalo promjera je 8 [[metar]]a, a mozaik-zrcalo sastavljeno od heksagonalnih elemenata promjera je 10 m ([[Teleskopi Keck]] na [[Havaji]]ma). Najveći je satelitski teleskop [[Hubbleov svemirski teleskop]], sa zrcalom promjera 2,4 m. Nove generacije teleskopa upotrebljavaju aktivnu optiku (dijelovi tankog ili mozaičnog zrcala pomiču se servo [[poluga]]ma radi podržavanja točnog oblika površine) i takozvanu [[Adaptivna optika|adaptivnu optiku]] (optički se prate nehomogenosti u [[atmosfera|atmosferi]] pred teleskopom, a njihov se utjecaj u dijelovima sekunde kompenzira malim savitljivim zrcalom postavljenim na put zraka). Svojstva teleskopa znatno se poboljšavaju novim tehnikama detekcije (elektronički uređaj CCD, zapravo poluvodička fotografija) i računalnom obradbom slike, koja također omogućuje automatsko dobivanje podataka. Kombinacija refraktora i reflektora (Schmidtova i Maksutovljeva izvedba) omogućuje konstrukciju s velikim [[vidno polje|vidnim poljem]], što je pogodno za astrografe, a imaju i široku primjenu kao teleobjektivi. <ref> '''astronomski instrumenti''', [http://enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=4322] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>

[[datoteka:Cassegrain Telescope.svg|center|mini|700px|Put [[svjetlost|svjetlosnih]] [[zraka]] kod Cassegrainovog reflektora.]]

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Optički uređaji]]
[[Kategorija:Teleskopi]]

Cassegrainov reflektor - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica