Carmen miserabile - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 20:46, 30. studeni 2025.

2025-11-30T20:46:16Z

←Starija inačica		Inačica od 30. studeni 2025. u 20:46
Redak 1:		Redak 1:
	'''Carmen miserabile, super destructione Regni Hungarie per Tartaros''' (''Žalosna pjesma, o tome kako su Tatari uništili Ugarsko kraljevstvo''), povijesno djelo napisano kao pjesma u prozi u kojem se opisuje provala [[Tatari\|Tatara]] u [[Provala Tatara u Hrvatsku 1242.\|hrvatsko]]-[[Provala Tatara u Ugarsku 1241.\|ugarsko]] [[Ugarsko-Hrvatska\|kraljevstvo]] [[1241.]] godine. Autor djela napisanog u formi pisma je [[Talijani\|talijanski]] [[redovnik]], kroničar i [[Dodatak:Popis splitskih biskupa i nadbiskupa\|splitski nadbiskup]] [[Rogerije iz Apulije]] (o. 1200. - 1266.). Originalni rukopis djela sačinjen je vjerojatno [[književnost u 1244.\|1244.]] godine, ali nije sačuvan. Prvo izdanje djela objavio je [[književnost u 1488.\|1488.]] godine u [[Brno\|Brnu]] [[János Thuróczy]] kao dodatak historiografskom djelu ''[[Chronica Hungarorum]]''.<ref>Rogerije iz Apulije, Carmen Miserabile, str. 11.-14.</ref>		'''Carmen miserabile, super destructione Regni Hungarie per Tartaros''' (''Žalosna pjesma, o tome kako su Tatari uništili Ugarsko kraljevstvo''), povijesno djelo napisano kao pjesma u prozi u kojem se opisuje provala [[Tatari\|Tatara]] u [[Provala Tatara u Hrvatsku 1242.\|hrvatsko]]-[[Provala Tatara u Ugarsku 1241.\|ugarsko]] [[Ugarsko-Hrvatska\|kraljevstvo]] [[1241.]] godine. Autor djela napisanog u formi pisma je [[Talijani\|talijanski]] [[redovnik]], kroničar i [[Dodatak:Popis splitskih biskupa i nadbiskupa\|splitski nadbiskup]] [[Rogerije iz Apulije]] (o. 1200. - 1266.). Originalni rukopis djela sačinjen je vjerojatno [[književnost u 1244.\|1244.]] godine, ali nije sačuvan. Prvo izdanje djela objavio je [[književnost u 1488.\|1488.]] godine u [[Brno\|Brnu]] [[Ivan iz Turca]] (lat. ''Johannes de Thurocz'', mađ. ''János Thuróczy'', 1435. – 1489.<ref>Emil Heršak: [https://www.bib.irb.hr:8443/562838/download/562838.Ideologija_skripta.pdf ''Ideologija i osmišljavanje podrijetla'']. skripta, Zagreb: FFZG/Omega, 2021., str. 98. <br>"''U 15. stoljeću Ivan iz Turca (Johannes de Thurocz, 1435–1489) uvrstio je hunsko-mađarsku legendu u svoju "Kroniku Mađara" (Chronica Hungarorum), a na početku 16. stoljeća István Werbőczy (1465–1541) iskoristio je "skitsko" nasljeđe u svojim hvalospjevima mađarskoga plemenstva i zakona''"</ref>) kao dodatak historiografskom djelu ''[[Chronica Hungarorum]]''.<ref>Rogerije iz Apulije, Carmen Miserabile, str. 11.-14.</ref>

	== Povijesni okvir ==		== Povijesni okvir ==

Suradnik10 u (test) 20:14, 30. studeni 2025.

2025-11-30T20:14:05Z

←Starija inačica		Inačica od 30. studeni 2025. u 20:14
Redak 1:		Redak 1:
	'''Carmen miserabile, super destructione Regni Hungarie per Tartaros''' (''Žalosna pjesma, o tome kako su Tatari uništili Ugarsko kraljevstvo''), povijesno djelo napisano kao pjesma u prozi u kojem se opisuje provala [[Tatari\|Tatara]] u [[Ugarsko-Hrvatska\|~~Ugarsko-Hrvatsko~~ kraljevstvo]] [[1241.]] godine. Autor djela napisanog u formi pisma je [[Talijani\|talijanski]] [[redovnik]], kroničar i [[Dodatak:Popis splitskih biskupa i nadbiskupa\|splitski nadbiskup]] [[Rogerije iz Apulije]] (o. 1200. - 1266.). Originalni rukopis djela sačinjen je vjerojatno [[1244.]] godine, ali nije sačuvan. Prvo izdanje djela objavio je [[1488.]] godine u [[Brno\|Brnu]] János Thuróczy kao dodatak historiografskom djelu ''Chronica Hungarorum''.<ref>Rogerije iz Apulije, Carmen Miserabile, str. 11.-14.</ref>		'''Carmen miserabile, super destructione Regni Hungarie per Tartaros''' (''Žalosna pjesma, o tome kako su Tatari uništili Ugarsko kraljevstvo''), povijesno djelo napisano kao pjesma u prozi u kojem se opisuje provala [[Tatari\|Tatara]] u [[Provala Tatara u Hrvatsku 1242.\|hrvatsko]]-[[Provala Tatara u Ugarsku 1241.\|ugarsko]] [[Ugarsko-Hrvatska\|kraljevstvo]] [[1241.]] godine. Autor djela napisanog u formi pisma je [[Talijani\|talijanski]] [[redovnik]], kroničar i [[Dodatak:Popis splitskih biskupa i nadbiskupa\|splitski nadbiskup]] [[Rogerije iz Apulije]] (o. 1200. - 1266.). Originalni rukopis djela sačinjen je vjerojatno [[književnost u 1244.\|1244.]] godine, ali nije sačuvan. Prvo izdanje djela objavio je [[književnost u 1488.\|1488.]] godine u [[Brno\|Brnu]] [[János Thuróczy]] kao dodatak historiografskom djelu ''[[Chronica Hungarorum]]''.<ref>Rogerije iz Apulije, Carmen Miserabile, str. 11.-14.</ref>

	== Povijesni okvir ==		== Povijesni okvir ==

Suradnik10: Zamjena teksta - '.-2' u '. — 2'

2025-04-08T02:19:41Z

Zamjena teksta - '.-2' u '. — 2'

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2025. u 02:19
Redak 7:		Redak 7:
	U uvodu se Rogerije sažalijeva nad tužnom sudbinom [[Ugarska\|Ugarske]], kojoj je svojim djelovanjem pridonio [[kralj]] [[Bela IV.]] U glavama 1. i 2. opisuje želju kralja Bele da bude dostojan svojih prethodnika na [[prijestolje\|prijestolju]], kao promicatelj [[kršćanstvo\|kršćanske vjere]]. U tu svrhu širi kršćanstvo među [[Kumani]]ma. U glavama 3.-7. opisano je pet razloga koji su izazvali mržnju između kralja i njegovih podanika. U glavama 8.-12 navedena su opravdanja za navedene uzroke mržnje, a 13. glavom Rogerije se, nakon što je opisao uzrok uništenja Ugarske, vraća na glavnu temu djela. U glavama 14.-16. opisao je atmosferu u Ugarskoj koja je zavladala nakon što su stigle glasine o pojavi Tatara na istočnim granicama zemlje te kraljev poziv na vijeće koje je trebalo raspravljati o obrani zemlje.<ref>Rogerije iz Apulije, Carmen Miserabile, str. 14.-16.</ref>		U uvodu se Rogerije sažalijeva nad tužnom sudbinom [[Ugarska\|Ugarske]], kojoj je svojim djelovanjem pridonio [[kralj]] [[Bela IV.]] U glavama 1. i 2. opisuje želju kralja Bele da bude dostojan svojih prethodnika na [[prijestolje\|prijestolju]], kao promicatelj [[kršćanstvo\|kršćanske vjere]]. U tu svrhu širi kršćanstvo među [[Kumani]]ma. U glavama 3.-7. opisano je pet razloga koji su izazvali mržnju između kralja i njegovih podanika. U glavama 8.-12 navedena su opravdanja za navedene uzroke mržnje, a 13. glavom Rogerije se, nakon što je opisao uzrok uništenja Ugarske, vraća na glavnu temu djela. U glavama 14.-16. opisao je atmosferu u Ugarskoj koja je zavladala nakon što su stigle glasine o pojavi Tatara na istočnim granicama zemlje te kraljev poziv na vijeće koje je trebalo raspravljati o obrani zemlje.<ref>Rogerije iz Apulije, Carmen Miserabile, str. 14.-16.</ref>

	U narednim glavama (17.-19.) nabrajaju se tatarski vojskovođe, dok glave 20.-22. govore o tatarskom pustošenju Kumanije i [[Kijevska Rusija\|Rusije]]. Nakon toga, opet slijedi digresija o tome kako je [[Austrija\|austrijski]] [[vojvoda]] svojeručno ubio dvojicu Tatara. Glave 24.-26. govore o Kumanima, dok se u glavama 27.-30. opisuju sukobi na svim stranama, uključujući i stravičan pokolj na Mohiju. Glava 31. opisuje tatarsku prevaru, a glave 32. i 33. austrijske napade na Ugarsku. Sljedećih nekoliko glava (33.-39.) govori o tatarskim zločinima, pustošenjima, zarobljavanju autora kronika, Rogerija, od strane Tatara te uništenje [[Ostrogon]]a. U glavi 40. opisuje se Rogerijev bijeg iz zarobljeništva te odlazak Tatara iz Ugarske.<ref>Rogerije iz Apulije, Carmen Miserabile, str. 16.</ref>		U narednim glavama (17.-19.) nabrajaju se tatarski vojskovođe, dok glave 20. — 22. govore o tatarskom pustošenju Kumanije i [[Kijevska Rusija\|Rusije]]. Nakon toga, opet slijedi digresija o tome kako je [[Austrija\|austrijski]] [[vojvoda]] svojeručno ubio dvojicu Tatara. Glave 24. — 26. govore o Kumanima, dok se u glavama 27.-30. opisuju sukobi na svim stranama, uključujući i stravičan pokolj na Mohiju. Glava 31. opisuje tatarsku prevaru, a glave 32. i 33. austrijske napade na Ugarsku. Sljedećih nekoliko glava (33.-39.) govori o tatarskim zločinima, pustošenjima, zarobljavanju autora kronika, Rogerija, od strane Tatara te uništenje [[Ostrogon]]a. U glavi 40. opisuje se Rogerijev bijeg iz zarobljeništva te odlazak Tatara iz Ugarske.<ref>Rogerije iz Apulije, Carmen Miserabile, str. 16.</ref>

	== Bilješke ==		== Bilješke ==

WikiSysop: bnz

2022-05-07T12:31:13Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 7. svibanj 2022. u 12:31
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Carmen miserabile'''-->~~'''Carmen miserabile, super destructione Regni Hungarie per Tartaros''' (''Žalosna pjesma, o tome kako su Tatari uništili Ugarsko kraljevstvo''), povijesno djelo napisano kao pjesma u prozi u kojem se opisuje provala [[Tatari\|Tatara]] u [[Ugarsko-Hrvatska\|Ugarsko-Hrvatsko kraljevstvo]] [[1241.]] godine. Autor djela napisanog u formi pisma je [[Talijani\|talijanski]] [[redovnik]], kroničar i [[Dodatak:Popis splitskih biskupa i nadbiskupa\|splitski nadbiskup]] [[Rogerije iz Apulije]] (o. 1200. - 1266.). Originalni rukopis djela sačinjen je vjerojatno [[1244.]] godine, ali nije sačuvan. Prvo izdanje djela objavio je [[1488.]] godine u [[Brno\|Brnu]] János Thuróczy kao dodatak historiografskom djelu ''Chronica Hungarorum''.<ref>Rogerije iz Apulije, Carmen Miserabile, str. 11.-14.</ref>		'''Carmen miserabile, super destructione Regni Hungarie per Tartaros''' (''Žalosna pjesma, o tome kako su Tatari uništili Ugarsko kraljevstvo''), povijesno djelo napisano kao pjesma u prozi u kojem se opisuje provala [[Tatari\|Tatara]] u [[Ugarsko-Hrvatska\|Ugarsko-Hrvatsko kraljevstvo]] [[1241.]] godine. Autor djela napisanog u formi pisma je [[Talijani\|talijanski]] [[redovnik]], kroničar i [[Dodatak:Popis splitskih biskupa i nadbiskupa\|splitski nadbiskup]] [[Rogerije iz Apulije]] (o. 1200. - 1266.). Originalni rukopis djela sačinjen je vjerojatno [[1244.]] godine, ali nije sačuvan. Prvo izdanje djela objavio je [[1488.]] godine u [[Brno\|Brnu]] János Thuróczy kao dodatak historiografskom djelu ''Chronica Hungarorum''.<ref>Rogerije iz Apulije, Carmen Miserabile, str. 11.-14.</ref>

	== Povijesni okvir ==		== Povijesni okvir ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-18T00:42:57Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Carmen miserabile, super destructione Regni Hungarie per Tartaros''' (''Žalosna pjesma, o tome kako su Tatari uništili Ugarsko kraljevstvo''), povijesno djelo napisano kao pjesma u prozi u kojem se opisuje provala [[Tatari|Tatara]] u [[Ugarsko-Hrvatska|Ugarsko-Hrvatsko kraljevstvo]] [[1241.]] godine. Autor djela napisanog u formi pisma je [[Talijani|talijanski]] [[redovnik]], kroničar i [[Dodatak:Popis splitskih biskupa i nadbiskupa|splitski nadbiskup]] [[Rogerije iz Apulije]] (o. 1200. - 1266.). Originalni rukopis djela sačinjen je vjerojatno [[1244.]] godine, ali nije sačuvan. Prvo izdanje djela objavio je [[1488.]] godine u [[Brno|Brnu]] János Thuróczy kao dodatak historiografskom djelu ''Chronica Hungarorum''.<ref>Rogerije iz Apulije, Carmen Miserabile, str. 11.-14.</ref>

== Povijesni okvir ==

== Sadržaj djela ==

U uvodu se Rogerije sažalijeva nad tužnom sudbinom [[Ugarska|Ugarske]], kojoj je svojim djelovanjem pridonio [[kralj]] [[Bela IV.]] U glavama 1. i 2. opisuje želju kralja Bele da bude dostojan svojih prethodnika na [[prijestolje|prijestolju]], kao promicatelj [[kršćanstvo|kršćanske vjere]]. U tu svrhu širi kršćanstvo među [[Kumani]]ma. U glavama 3.-7. opisano je pet razloga koji su izazvali mržnju između kralja i njegovih podanika. U glavama 8.-12 navedena su opravdanja za navedene uzroke mržnje, a 13. glavom Rogerije se, nakon što je opisao uzrok uništenja Ugarske, vraća na glavnu temu djela. U glavama 14.-16. opisao je atmosferu u Ugarskoj koja je zavladala nakon što su stigle glasine o pojavi Tatara na istočnim granicama zemlje te kraljev poziv na vijeće koje je trebalo raspravljati o obrani zemlje.<ref>Rogerije iz Apulije, Carmen Miserabile, str. 14.-16.</ref>

U narednim glavama (17.-19.) nabrajaju se tatarski vojskovođe, dok glave 20.-22. govore o tatarskom pustošenju Kumanije i [[Kijevska Rusija|Rusije]]. Nakon toga, opet slijedi digresija o tome kako je [[Austrija|austrijski]] [[vojvoda]] svojeručno ubio dvojicu Tatara. Glave 24.-26. govore o Kumanima, dok se u glavama 27.-30. opisuju sukobi na svim stranama, uključujući i stravičan pokolj na Mohiju. Glava 31. opisuje tatarsku prevaru, a glave 32. i 33. austrijske napade na Ugarsku. Sljedećih nekoliko glava (33.-39.) govori o tatarskim zločinima, pustošenjima, zarobljavanju autora kronika, Rogerija, od strane Tatara te uništenje [[Ostrogon]]a. U glavi 40. opisuje se Rogerijev bijeg iz zarobljeništva te odlazak Tatara iz Ugarske.<ref>Rogerije iz Apulije, Carmen Miserabile, str. 16.</ref>

== Bilješke ==
{{izvori}}

== Literatura ==

* ''Rogerije iz Apulije, Carmen Miserabile, Matica hrvatska, Zagreb, 2010.'' {{ISBN|978-953-150-902-2}}

[[Kategorija:Kronika]]
[[Kategorija:Povijest Mađarske]]