Carl Sagan - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 21:59, 13. svibanj 2025.

2025-05-13T21:59:52Z

←Starija inačica		Inačica od 13. svibanj 2025. u 21:59
Redak 1:		Redak 1:
	{{znanstvenik		{{infookvir znanstvenik
	\| ime = Carl Sagan		\| ime = Carl Sagan
	\| slika = Carl Sagan Planetary Society.JPG		\| slika = Carl Sagan Planetary Society.JPG
	\| slika_širina = 200px		\| slika_širina = 200px
	\| naslov = Carl Sagan, 1980. godine		\| naslov = Carl Sagan, 1980. godine
	\| datum_rođenja = [[9. studenog]] [[1934.]]		\| datum_rođenja = [[9. studenog]] [[astronomija u 1934.\|1934.]]
	\| mjesto_rođenja = [[Brooklyn]], [[New York]], [[Sjedinjene Države]]		\| mjesto_rođenja = [[Brooklyn]], [[New York]], [[Sjedinjene Države]]
	\| datum_smrti = [[20. prosinca]] [[1996.]]		\| datum_smrti = [[20. prosinca]] [[astronomija u 1996.\|1996.]]
	\| mjesto_smrti = [[Seattle, Washington]], [[Sjedinjene Države]]		\| mjesto_smrti = [[Seattle, Washington]], [[Sjedinjene Države]]
	\| prebivalište =		\| prebivalište =
Redak 61:		Redak 61:
	* [http://worldcat.org/identities/lccn-n79-64998/ Radovi od ili o Carlu Saganu] u knjižnicama (katalog [[WorldCat]]a)		* [http://worldcat.org/identities/lccn-n79-64998/ Radovi od ili o Carlu Saganu] u knjižnicama (katalog [[WorldCat]]a)

	{{~~commons\|~~Carl Sagan}}		{{Carl Sagan}}
	{

	{{Mrva-biog-znan}}		{{Mrva-biog-znan}}
	{{GLAVNIRASPORED:Sagan, Carl}}		{{GLAVNIRASPORED:Sagan, Carl}}

WikiSysop: bnz

2022-05-07T11:13:02Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 7. svibanj 2022. u 11:13
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Carl Sagan'''-->~~{{znanstvenik		{{znanstvenik
	\| ime = Carl Sagan		\| ime = Carl Sagan
	\| slika = Carl Sagan Planetary Society.JPG		\| slika = Carl Sagan Planetary Society.JPG

WikiSysop: izbriši nepotrebne poveznice

2022-03-02T09:55:46Z

izbriši nepotrebne poveznice

←Starija inačica		Inačica od 2. ožujak 2022. u 09:55
Redak 62:		Redak 62:

	{{commons\|Carl Sagan}}		{{commons\|Carl Sagan}}
	{~~{wikicitat}}~~		{

	{{Mrva-biog-znan}}		{{Mrva-biog-znan}}

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

2021-12-02T03:18:15Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

←Starija inačica		Inačica od 2. prosinac 2021. u 03:18
Redak 39:		Redak 39:
	Pridonio je uvide u atmosfere Venere i Jupitera, kao i izmjene godišnjih doba na [[Mars]]u. Također je spoznao [[globalno zatopljenje]] kao rastuću opasnost čiji uzrok je čovjek te ga je povezao s Venerom, vrućim i surovim planetom na kojem je ono izmaklo kontroli.<ref name="cosmos_book">{{Citiranje knjige \|last=Sagan \|first=Carl \|title=[[Kozmos (knjiga)\|Kozmos]] \|edition=1st Ballantine Books \|origyear=Izvorno izdana 1980. \|year=1985 \|publisher=Ballantine Books \|location=New York \|isbn=0-345-33135-4 \|oclc=12814276 \|lccn=80005286 \|ref=Sagan 1980. (1985. uređena)}}</ref> Sagan i njegov kolega s Cornella [[Edwin Ernest Salpeter]] su nagađali o mogućnostima života unutar Jupiterovih oblaka, pod uvjetom da je gusta atmosfera planete bogata organskim spojevima. Proučavao je promatrane razlike u boji površine Marsa i zaključio da nisu sezonske ili vegetacijske promjene o kojim se vjerovalo, nego smjene površinske prašine koje uzrokuju [[Pješčana oluja\|pješčane oluje]].		Pridonio je uvide u atmosfere Venere i Jupitera, kao i izmjene godišnjih doba na [[Mars]]u. Također je spoznao [[globalno zatopljenje]] kao rastuću opasnost čiji uzrok je čovjek te ga je povezao s Venerom, vrućim i surovim planetom na kojem je ono izmaklo kontroli.<ref name="cosmos_book">{{Citiranje knjige \|last=Sagan \|first=Carl \|title=[[Kozmos (knjiga)\|Kozmos]] \|edition=1st Ballantine Books \|origyear=Izvorno izdana 1980. \|year=1985 \|publisher=Ballantine Books \|location=New York \|isbn=0-345-33135-4 \|oclc=12814276 \|lccn=80005286 \|ref=Sagan 1980. (1985. uređena)}}</ref> Sagan i njegov kolega s Cornella [[Edwin Ernest Salpeter]] su nagađali o mogućnostima života unutar Jupiterovih oblaka, pod uvjetom da je gusta atmosfera planete bogata organskim spojevima. Proučavao je promatrane razlike u boji površine Marsa i zaključio da nisu sezonske ili vegetacijske promjene o kojim se vjerovalo, nego smjene površinske prašine koje uzrokuju [[Pješčana oluja\|pješčane oluje]].

	Sagan je, međutim, najbolje poznat po istraživanjima o mogućnosti [[Egzobiologija\|izvanzemaljskog života]], uključujući pokus koji demonstrira proizvodnju [[aminokiselina]] od osnovnih kemijskih sastojaka uz pomoć [[Zračenje\|zračenja]].<!-- Ne postoji predložak za enciklopedije <ref>{{cite encyclopedia \|encyclopedia=[[Columbia Encyclopedia]] \|title=Sagan, Carl Edward \|url=http://www.bartelby.com/65/sa/Sagan-Ca.html \|accessdate=30. kolovoza 2013. \|edition=Sixth \|date=Svibanj 2001. \|publisher=[[Columbia University Press]] \|location=New York \|archiveurl=http://web.archive.org/web/20071011220013/http://bartelby.com/65/sa/Sagan-Ca.html \|archivedate=11. listopad 2007.}}</ref><ref name="ATP Synthesized">{{~~cite news~~\|last1=Nema pripisanog pisca\|title=Sagan sintesizira ATP u laboratoriju\|url=http://www.thecrimson.com/article/1963/8/21/sagan-synthesizes-atp-in-laboratory-plaboratory/\|accessdate=12. rujna 2015.\|work=The Harvard Crimson\|date=21. kolovoz 1963.}}</ref>-->		Sagan je, međutim, najbolje poznat po istraživanjima o mogućnosti [[Egzobiologija\|izvanzemaljskog života]], uključujući pokus koji demonstrira proizvodnju [[aminokiselina]] od osnovnih kemijskih sastojaka uz pomoć [[Zračenje\|zračenja]].<!-- Ne postoji predložak za enciklopedije <ref>{{cite encyclopedia \|encyclopedia=[[Columbia Encyclopedia]] \|title=Sagan, Carl Edward \|url=http://www.bartelby.com/65/sa/Sagan-Ca.html \|accessdate=30. kolovoza 2013. \|edition=Sixth \|date=Svibanj 2001. \|publisher=[[Columbia University Press]] \|location=New York \|archiveurl=http://web.archive.org/web/20071011220013/http://bartelby.com/65/sa/Sagan-Ca.html \|archivedate=11. listopad 2007.}}</ref><ref name="ATP Synthesized">{{Citiranje novina\|last1=Nema pripisanog pisca\|title=Sagan sintesizira ATP u laboratoriju\|url=http://www.thecrimson.com/article/1963/8/21/sagan-synthesizes-atp-in-laboratory-plaboratory/\|accessdate=12. rujna 2015.\|work=The Harvard Crimson\|date=21. kolovoz 1963.}}</ref>-->

	== Nagrade i priznanja ==		== Nagrade i priznanja ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-16T06:33:41Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 16. studeni 2021. u 06:33
Redak 35:		Redak 35:
	Saganovi doprinosi su bili ključni u otkriću visokih površinskih temperatura planete [[Venera\|Venere]]. Ranih 1960-ih nitko nije znao zasigurno osnovne vremenske uvjete na površini tog planeta, stoga je Sagan napravio popis mogućih uvjeta u izvješću koje je kasnije objavljeno u [[Time-Life]]ovoj knjizi "Planeti". Njegovo vlastito mišljenje bilo je da je Venera suha i veoma vruća za razliku od mekog raja o kojem su drugi maštali. Istražio je emisije radio valova Venere i zaključio da površinska temperatura iznosi oko 500°C. Kao učestali znanstveni gost NASA-inom [[Laboratorij za mlazni pogon\|Laboratoriju za mlazni pogon]], pridonio je prvim misijama [[Program Mariner\|Programa Mariner]] vezanim uz Veneru, dizajnirajući i rukovodeći projekt. [[Mariner 2]] je 1962. potvrdio njegove zaključke o površinskim uvjetima Venere.		Saganovi doprinosi su bili ključni u otkriću visokih površinskih temperatura planete [[Venera\|Venere]]. Ranih 1960-ih nitko nije znao zasigurno osnovne vremenske uvjete na površini tog planeta, stoga je Sagan napravio popis mogućih uvjeta u izvješću koje je kasnije objavljeno u [[Time-Life]]ovoj knjizi "Planeti". Njegovo vlastito mišljenje bilo je da je Venera suha i veoma vruća za razliku od mekog raja o kojem su drugi maštali. Istražio je emisije radio valova Venere i zaključio da površinska temperatura iznosi oko 500°C. Kao učestali znanstveni gost NASA-inom [[Laboratorij za mlazni pogon\|Laboratoriju za mlazni pogon]], pridonio je prvim misijama [[Program Mariner\|Programa Mariner]] vezanim uz Veneru, dizajnirajući i rukovodeći projekt. [[Mariner 2]] je 1962. potvrdio njegove zaključke o površinskim uvjetima Venere.

	Sagan je bio među prvima koji su hipotezirali da bi [[Saturn]]ov mjesec [[Titan (mjesec)\|Titan]] mogao imati ocean od tekućih spojeva na svojoj površini i da bi [[Jupiter]]ov mjesec [[Europa (mjesec)\|Europa]] mogla imati ocean od vode ispod površine. To bi učinilo Europu potencijalno nastanjivom.<ref>Većinu Saganovog istraživanja u polju planetologije je naveo [[William Poundstone]]. Poundstoneova biografija o Saganu sadrži osmostrani popis Saganovih znanstvenih članaka objavljenih od 1957. do 1998. Detaljne informacije o Saganovom znanstvenom radu dolazi iz primarnih članaka. Primjer: {{cite journal \|last1=Sagan \|first1=C. \|last2=Thompson \|first2=W.R. \|last3=Khare \|first3=B.N. \|year=1992 \|title=Titan: laboratorij prabiološke organske kemije \|journal=[[Accounts of Chemical Research]] \|volume=25 \|issue=7 \|pages=286–292 \|location=Washington, D.C. \|publisher=[[Američko kemijsko društvo]] \|doi=10.1021/ar00019a003}} Postoji i komentar na njegov članak o Titanu u [[David J. Darling\|Davidovoj J. Darlingovoj]] [http://www.daviddarling.info/encyclopedia/T/Titanprebiotic.html ''Enciklopediji znanosti''].</ref> Kasnije je taj ispodpovršinski ocean potvrdila letjelica ''[[Galileo (svemirska letjelica)\|Galileo]]''. Misterij Titanove crvenkaste izmaglice je također rješen uz Saganovu pomoć. Razlog crvenkaste izmaglice su složene [[Organski spoj\|organske molekule]] koje konstantno kišom padaju na površinu Titana.<ref>{{~~cite book~~ \|last=Pafumi \|first=G.R. \|title=Je li je naše viđenje boga zastarjelo?: često ono u što vjerujemo nije ono što opažamo \|url=http://books.google.com/books?id=ySNfuGKwfMcC&lpg=PP1&pg=PA338#v=onepage&q&f=false \|accessdate=30. kolovoza 2013. \|year=2010 \|publisher=[[Xlibris]] \|location=Bloomington, IN \|isbn=978-1-4415-9041-1 \|oclc=710798384 \|page=338}}</ref>		Sagan je bio među prvima koji su hipotezirali da bi [[Saturn]]ov mjesec [[Titan (mjesec)\|Titan]] mogao imati ocean od tekućih spojeva na svojoj površini i da bi [[Jupiter]]ov mjesec [[Europa (mjesec)\|Europa]] mogla imati ocean od vode ispod površine. To bi učinilo Europu potencijalno nastanjivom.<ref>Većinu Saganovog istraživanja u polju planetologije je naveo [[William Poundstone]]. Poundstoneova biografija o Saganu sadrži osmostrani popis Saganovih znanstvenih članaka objavljenih od 1957. do 1998. Detaljne informacije o Saganovom znanstvenom radu dolazi iz primarnih članaka. Primjer: {{cite journal \|last1=Sagan \|first1=C. \|last2=Thompson \|first2=W.R. \|last3=Khare \|first3=B.N. \|year=1992 \|title=Titan: laboratorij prabiološke organske kemije \|journal=[[Accounts of Chemical Research]] \|volume=25 \|issue=7 \|pages=286–292 \|location=Washington, D.C. \|publisher=[[Američko kemijsko društvo]] \|doi=10.1021/ar00019a003}} Postoji i komentar na njegov članak o Titanu u [[David J. Darling\|Davidovoj J. Darlingovoj]] [http://www.daviddarling.info/encyclopedia/T/Titanprebiotic.html ''Enciklopediji znanosti''].</ref> Kasnije je taj ispodpovršinski ocean potvrdila letjelica ''[[Galileo (svemirska letjelica)\|Galileo]]''. Misterij Titanove crvenkaste izmaglice je također rješen uz Saganovu pomoć. Razlog crvenkaste izmaglice su složene [[Organski spoj\|organske molekule]] koje konstantno kišom padaju na površinu Titana.<ref>{{Citiranje knjige \|last=Pafumi \|first=G.R. \|title=Je li je naše viđenje boga zastarjelo?: često ono u što vjerujemo nije ono što opažamo \|url=http://books.google.com/books?id=ySNfuGKwfMcC&lpg=PP1&pg=PA338#v=onepage&q&f=false \|accessdate=30. kolovoza 2013. \|year=2010 \|publisher=[[Xlibris]] \|location=Bloomington, IN \|isbn=978-1-4415-9041-1 \|oclc=710798384 \|page=338}}</ref>

	Pridonio je uvide u atmosfere Venere i Jupitera, kao i izmjene godišnjih doba na [[Mars]]u. Također je spoznao [[globalno zatopljenje]] kao rastuću opasnost čiji uzrok je čovjek te ga je povezao s Venerom, vrućim i surovim planetom na kojem je ono izmaklo kontroli.<ref name="cosmos_book">{{~~cite book~~ \|last=Sagan \|first=Carl \|title=[[Kozmos (knjiga)\|Kozmos]] \|edition=1st Ballantine Books \|origyear=Izvorno izdana 1980. \|year=1985 \|publisher=Ballantine Books \|location=New York \|isbn=0-345-33135-4 \|oclc=12814276 \|lccn=80005286 \|ref=Sagan 1980. (1985. uređena)}}</ref> Sagan i njegov kolega s Cornella [[Edwin Ernest Salpeter]] su nagađali o mogućnostima života unutar Jupiterovih oblaka, pod uvjetom da je gusta atmosfera planete bogata organskim spojevima. Proučavao je promatrane razlike u boji površine Marsa i zaključio da nisu sezonske ili vegetacijske promjene o kojim se vjerovalo, nego smjene površinske prašine koje uzrokuju [[Pješčana oluja\|pješčane oluje]].		Pridonio je uvide u atmosfere Venere i Jupitera, kao i izmjene godišnjih doba na [[Mars]]u. Također je spoznao [[globalno zatopljenje]] kao rastuću opasnost čiji uzrok je čovjek te ga je povezao s Venerom, vrućim i surovim planetom na kojem je ono izmaklo kontroli.<ref name="cosmos_book">{{Citiranje knjige \|last=Sagan \|first=Carl \|title=[[Kozmos (knjiga)\|Kozmos]] \|edition=1st Ballantine Books \|origyear=Izvorno izdana 1980. \|year=1985 \|publisher=Ballantine Books \|location=New York \|isbn=0-345-33135-4 \|oclc=12814276 \|lccn=80005286 \|ref=Sagan 1980. (1985. uređena)}}</ref> Sagan i njegov kolega s Cornella [[Edwin Ernest Salpeter]] su nagađali o mogućnostima života unutar Jupiterovih oblaka, pod uvjetom da je gusta atmosfera planete bogata organskim spojevima. Proučavao je promatrane razlike u boji površine Marsa i zaključio da nisu sezonske ili vegetacijske promjene o kojim se vjerovalo, nego smjene površinske prašine koje uzrokuju [[Pješčana oluja\|pješčane oluje]].

	Sagan je, međutim, najbolje poznat po istraživanjima o mogućnosti [[Egzobiologija\|izvanzemaljskog života]], uključujući pokus koji demonstrira proizvodnju [[aminokiselina]] od osnovnih kemijskih sastojaka uz pomoć [[Zračenje\|zračenja]].<!-- Ne postoji predložak za enciklopedije <ref>{{cite encyclopedia \|encyclopedia=[[Columbia Encyclopedia]] \|title=Sagan, Carl Edward \|url=http://www.bartelby.com/65/sa/Sagan-Ca.html \|accessdate=30. kolovoza 2013. \|edition=Sixth \|date=Svibanj 2001. \|publisher=[[Columbia University Press]] \|location=New York \|archiveurl=http://web.archive.org/web/20071011220013/http://bartelby.com/65/sa/Sagan-Ca.html \|archivedate=11. listopad 2007.}}</ref><ref name="ATP Synthesized">{{cite news\|last1=Nema pripisanog pisca\|title=Sagan sintesizira ATP u laboratoriju\|url=http://www.thecrimson.com/article/1963/8/21/sagan-synthesizes-atp-in-laboratory-plaboratory/\|accessdate=12. rujna 2015.\|work=The Harvard Crimson\|date=21. kolovoz 1963.}}</ref>-->		Sagan je, međutim, najbolje poznat po istraživanjima o mogućnosti [[Egzobiologija\|izvanzemaljskog života]], uključujući pokus koji demonstrira proizvodnju [[aminokiselina]] od osnovnih kemijskih sastojaka uz pomoć [[Zračenje\|zračenja]].<!-- Ne postoji predložak za enciklopedije <ref>{{cite encyclopedia \|encyclopedia=[[Columbia Encyclopedia]] \|title=Sagan, Carl Edward \|url=http://www.bartelby.com/65/sa/Sagan-Ca.html \|accessdate=30. kolovoza 2013. \|edition=Sixth \|date=Svibanj 2001. \|publisher=[[Columbia University Press]] \|location=New York \|archiveurl=http://web.archive.org/web/20071011220013/http://bartelby.com/65/sa/Sagan-Ca.html \|archivedate=11. listopad 2007.}}</ref><ref name="ATP Synthesized">{{cite news\|last1=Nema pripisanog pisca\|title=Sagan sintesizira ATP u laboratoriju\|url=http://www.thecrimson.com/article/1963/8/21/sagan-synthesizes-atp-in-laboratory-plaboratory/\|accessdate=12. rujna 2015.\|work=The Harvard Crimson\|date=21. kolovoz 1963.}}</ref>-->

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-16T05:14:53Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 16. studeni 2021. u 05:14
Redak 43:		Redak 43:
	== Nagrade i priznanja ==		== Nagrade i priznanja ==

	* Medalja za javno dobro 1994. godine, najviša nagrada [[Nacionalna akademija znanosti\|Nacionalne akademije znanosti]] za "istaknute doprinose primjeni znanosti za javno dobro".<ref>{{~~cite web~~ \|title=Carl Sagan \|url=http://www.planetary.org/about/our-founders/carl-sagan.html \|publisher=[[Planetarno društvo]] \|location=Pasadena, CA \|accessdate=30. kolovoza 2013.}}</ref>		* Medalja za javno dobro 1994. godine, najviša nagrada [[Nacionalna akademija znanosti\|Nacionalne akademije znanosti]] za "istaknute doprinose primjeni znanosti za javno dobro".<ref>{{Citiranje weba \|title=Carl Sagan \|url=http://www.planetary.org/about/our-founders/carl-sagan.html \|publisher=[[Planetarno društvo]] \|location=Pasadena, CA \|accessdate=30. kolovoza 2013.}}</ref>
	* NASA-ina medalja za istaknutu javnu službu (1997.)		* NASA-ina medalja za istaknutu javnu službu (1997.)
	* [[Pulitzerova nagrada\|Pulitzerova nagrada za dokumentarnu literaturu]] (1978.)		* [[Pulitzerova nagrada\|Pulitzerova nagrada za dokumentarnu literaturu]] (1978.)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-30T03:36:03Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{znanstvenik
| ime = Carl Sagan
| slika = Carl Sagan Planetary Society.JPG
| slika_širina = 200px
| naslov = Carl Sagan, 1980. godine
| datum_rođenja = [[9. studenog]] [[1934.]]
| mjesto_rođenja = [[Brooklyn]], [[New York]], [[Sjedinjene Države]]
| datum_smrti = [[20. prosinca]] [[1996.]]
| mjesto_smrti = [[Seattle, Washington]], [[Sjedinjene Države]]
| prebivalište =
| državljanstvo = američko
| narodnost = Amerikanac
| etnicitet =
| polje = [[astronomija]], [[astrofizika]], [[kozmologija]], [[astrobiologija]], [[planetologija]]
| radna_institucija = [[Sveučilište Cornell]] [[Harvardovo sveučilište]] [[Smithsonianova astrofizička zvjezdarnica]] [[Sveučilište u Berkeleyu, Kaliforniji]] [[Planetarno društvo]]
| alma_mater = [[Sveučilište u Chicagu]] (univ. bacc. art.), (univ. bacc. sc.), (mag. sc.), (dr. sc.)
| doktorski_mentor = [[Gerard Kuiper]]
| doktorski_studenti =
| poznat_po = [[SETI]] "[[Kozmos: osobno putovanje]]" "[[Kozmos (knjiga)|Kozmos]]" [[Voyager Golden Record|Zlatna ploča Voyagera]] [[Plaketa Pioneera]] "[[Kontakt (roman)|Kontakt]]" "[[Blijeda plava točka (knjiga)|Blijeda plava točka]]"
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| religija =
| fusnote =
}}

Dr. '''Carl Edward Sagan''' ([[9. studenog]] [[1934.]] – [[20. prosinca]] [[1996.]]) je bio [[Amerika|američki]] [[astronom]], [[astrobiolog]] i iznimno uspješan popularizator [[znanost]]i. Pionir je [[egzobiologija|egzobiologije]] (znanosti o [[Izvanzemaljci|izvanzemaljskom životu]]) – mnogi najplodniji znanstvenici današnjice u tom području njegovi su bivši studenti i suradnici. Mnogo je doprinio popularizaciji projekta [[SETI]]. Svjetski je poznat po svojim popularno-znanstvenim [[knjiga]]ma i kao su-autor i nagrađivane [[televizijska serija|televizijske serije]] ''[[Kozmos: osobno putovanje|Kozmos]]'' i [[Kozmos (knjiga)|istoimene popratne knjige]]. Također je napisao [[roman]] ''[[Kontakt (roman)|Kontakt]]'', ekraniziran u [[Kontakt (1997.)|istoimenom filmu]] iz 1997. godine s [[Jodie Foster]]. U svojim radovima često je zagovarao [[znanstvena metoda|znanstvenu metodu]] proučavanja. Bio je predstojnik Katedre Davida Duncana za [[Astronomija|Astronomiju]] i svemirske znanosti te direktor Laboratorija za planetne studije na [[Sveučilište Cornell|Sveučilištu Cornell]]. Od samih početaka [[NASA|američkog svemirskog programa]] dr. Sagan je u njemu imao vodeću ulogu. Još od 1950-ih bio je konzultant i savjetnik [[NASA]]-e, upućivao je astronaute letjelica ''[[Program Apollo|Apollo]]'' prije njihovih letova na [[Mjesec]], a vodio je i pokuse na [[planet]]nim i svemirskim sondama ''[[Program Mariner|Mariner]]'', ''[[Program Viking|Viking]]'', ''[[Program Voyager|Voyager]]'' i ''[[Galileo (svemirska letjelica)|Galileo]]''. Pomogao je u rješavanju tajne visoke površinske [[temperatura|temperature]] na [[Venera|Veneri]] (odgovor: jaki [[staklenički učinak]]), sezonskih promjena na [[Mars]]u (odgovor: prašina raznošena vjetrom) i crvene magle na [[Titan (mjesec)|Titan]]u (odgovor: složene [[organski spoj|organske molekule]]).

Za svoju knjigu ''[[Zmajevi raja: razmišljanja o evoluciji ljudske inteligencije]]'' dr. Sagan je dobio [[Pulitzerova nagrada|Pulitzerovu nagradu]], a autor je i mnogih drugih uspješnica, uključujući ''Kozmos'', najbolje prodavanu popularnoznanstvenu knjigu na [[engleski jezik|engleskom]] govornom području. Dokumentarni serijal [[Kozmos: osobno putovanje|Kozmos]], prvi put emitiran 1980. godine, postigao je veliki uspjeh kod publike i stekao kultni status. Godine 2014. [[National Geographic Channel]] snima svojevrsni [[Kozmos: odiseja u prostorvremenu|remake izvorne serije]] s [[Neil deGrasse Tyson|Neil deGrasse Tysonom]] kao voditeljem.

Obitelj preminulog dr. Sagana čine njegova supruga i 20-godišnja suradnica [[Ann Druyan]], djeca Dorion, Jeremy, Nicholas, Sasha i Sam te unuk Tonio.

Po njemu je nazvan asteroid [[2709 Sagan]].

== Znanstvena postignuća ==
Saganovi doprinosi su bili ključni u otkriću visokih površinskih temperatura planete [[Venera|Venere]]. Ranih 1960-ih nitko nije znao zasigurno osnovne vremenske uvjete na površini tog planeta, stoga je Sagan napravio popis mogućih uvjeta u izvješću koje je kasnije objavljeno u [[Time-Life]]ovoj knjizi "Planeti". Njegovo vlastito mišljenje bilo je da je Venera suha i veoma vruća za razliku od mekog raja o kojem su drugi maštali. Istražio je emisije radio valova Venere i zaključio da površinska temperatura iznosi oko 500°C. Kao učestali znanstveni gost NASA-inom [[Laboratorij za mlazni pogon|Laboratoriju za mlazni pogon]], pridonio je prvim misijama [[Program Mariner|Programa Mariner]] vezanim uz Veneru, dizajnirajući i rukovodeći projekt. [[Mariner 2]] je 1962. potvrdio njegove zaključke o površinskim uvjetima Venere.

Sagan je bio među prvima koji su hipotezirali da bi [[Saturn]]ov mjesec [[Titan (mjesec)|Titan]] mogao imati ocean od tekućih spojeva na svojoj površini i da bi [[Jupiter]]ov mjesec [[Europa (mjesec)|Europa]] mogla imati ocean od vode ispod površine. To bi učinilo Europu potencijalno nastanjivom.<ref>Većinu Saganovog istraživanja u polju planetologije je naveo [[William Poundstone]]. Poundstoneova biografija o Saganu sadrži osmostrani popis Saganovih znanstvenih članaka objavljenih od 1957. do 1998. Detaljne informacije o Saganovom znanstvenom radu dolazi iz primarnih članaka. Primjer: {{cite journal |last1=Sagan |first1=C. |last2=Thompson |first2=W.R. |last3=Khare |first3=B.N. |year=1992 |title=Titan: laboratorij prabiološke organske kemije |journal=[[Accounts of Chemical Research]] |volume=25 |issue=7 |pages=286–292 |location=Washington, D.C. |publisher=[[Američko kemijsko društvo]] |doi=10.1021/ar00019a003}} Postoji i komentar na njegov članak o Titanu u [[David J. Darling|Davidovoj J. Darlingovoj]] [http://www.daviddarling.info/encyclopedia/T/Titanprebiotic.html ''Enciklopediji znanosti''].</ref> Kasnije je taj ispodpovršinski ocean potvrdila letjelica ''[[Galileo (svemirska letjelica)|Galileo]]''. Misterij Titanove crvenkaste izmaglice je također rješen uz Saganovu pomoć. Razlog crvenkaste izmaglice su složene [[Organski spoj|organske molekule]] koje konstantno kišom padaju na površinu Titana.<ref>{{cite book |last=Pafumi |first=G.R. |title=Je li je naše viđenje boga zastarjelo?: često ono u što vjerujemo nije ono što opažamo |url=http://books.google.com/books?id=ySNfuGKwfMcC&lpg=PP1&pg=PA338#v=onepage&q&f=false |accessdate=30. kolovoza 2013. |year=2010 |publisher=[[Xlibris]] |location=Bloomington, IN |isbn=978-1-4415-9041-1 |oclc=710798384 |page=338}}</ref>

Pridonio je uvide u atmosfere Venere i Jupitera, kao i izmjene godišnjih doba na [[Mars]]u. Također je spoznao [[globalno zatopljenje]] kao rastuću opasnost čiji uzrok je čovjek te ga je povezao s Venerom, vrućim i surovim planetom na kojem je ono izmaklo kontroli.<ref name="cosmos_book">{{cite book |last=Sagan |first=Carl |title=[[Kozmos (knjiga)|Kozmos]] |edition=1st Ballantine Books |origyear=Izvorno izdana 1980. |year=1985 |publisher=Ballantine Books |location=New York |isbn=0-345-33135-4 |oclc=12814276 |lccn=80005286 |ref=Sagan 1980. (1985. uređena)}}</ref> Sagan i njegov kolega s Cornella [[Edwin Ernest Salpeter]] su nagađali o mogućnostima života unutar Jupiterovih oblaka, pod uvjetom da je gusta atmosfera planete bogata organskim spojevima. Proučavao je promatrane razlike u boji površine Marsa i zaključio da nisu sezonske ili vegetacijske promjene o kojim se vjerovalo, nego smjene površinske prašine koje uzrokuju [[Pješčana oluja|pješčane oluje]].

Sagan je, međutim, najbolje poznat po istraživanjima o mogućnosti [[Egzobiologija|izvanzemaljskog života]], uključujući pokus koji demonstrira proizvodnju [[aminokiselina]] od osnovnih kemijskih sastojaka uz pomoć [[Zračenje|zračenja]].

== Nagrade i priznanja ==

* Medalja za javno dobro 1994. godine, najviša nagrada [[Nacionalna akademija znanosti|Nacionalne akademije znanosti]] za "istaknute doprinose primjeni znanosti za javno dobro".<ref>{{cite web |title=Carl Sagan |url=http://www.planetary.org/about/our-founders/carl-sagan.html |publisher=[[Planetarno društvo]] |location=Pasadena, CA |accessdate=30. kolovoza 2013.}}</ref>
* NASA-ina medalja za istaknutu javnu službu (1997.)
* [[Pulitzerova nagrada|Pulitzerova nagrada za dokumentarnu literaturu]] (1978.)
* [[Oerstedova medalja]] (1990.)
* [[Nagrada Carla Sagana za javno razumijevanje znanosti]] (1993.)

== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.carlsagan.com/ Portal o Carlu Saganu]
* [http://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&v=PQ4qBBWv3b4#! Ted Turner intervjuira Sagana], ''CNN'', 1989., video: 44 minute.
* [http://books.google.co.uk/books?id=HoZdcomupUQC&pg=PA36 "Čovjek čije je vrijeme došlo"] - [[Ian Ridpath|Ianov Ridpathov]] intervju s Carlom Saganom, ''[[New Scientist]]'', 4. srpnja 1974.
* [http://www.imdb.com/name/nm0755981/ Carl Sagan u internetskoj bazi filmova] [[Internet Movie Database|IMDb-a]]
* [http://worldcat.org/identities/lccn-n79-64998/ Radovi od ili o Carlu Saganu] u knjižnicama (katalog [[WorldCat]]a)

{{commons|Carl Sagan}}
{{wikicitat}}

{{Mrva-biog-znan}}
{{GLAVNIRASPORED:Sagan, Carl}}
[[Kategorija: Američki fizičari]]
[[Kategorija: Američki astronomi]]
[[Kategorija:Američki popularizatori znanosti]]