WikiSysop: bnz

2022-05-07T11:11:22Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 7. svibanj 2022. u 11:11
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Carl Patsch'''-->~~{{Infookvir znanstvenik		{{Infookvir znanstvenik
	\| ime = Carl Patsch		\| ime = Carl Patsch
	\| slika = Carl patsch.jpg		\| slika = Carl patsch.jpg

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-12T22:45:23Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir znanstvenik
| ime = Carl Patsch
| slika = Carl patsch.jpg
| slika_širina = 150px
| naslov =
| datum_rođenja = 14. rujna 1865.
| mjesto_rođenja = Kovač, Češka
| datum_smrti = 21. veljače 1945.
| mjesto_smrti = Beč
| prebivalište =
| državljanstvo =
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = arheologija
| radna_institucija = Zemaljski muzej u Sarajevu<br>Sveučilište u Beču
| alma_mater =
| doktorski_mentor =
| poznat_po =
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade =
| fusnote =
}}
'''Carl Ludwig Patsch''' (Kovač, Češka, [[14. rujna]] [[1865.]] - [[Beč]], [[21. veljače]] [[1945.]]) austrijski [[arheolog]] i [[povjesničar]].

== Životopis ==
Za vrijeme školovanja u češkim školama Patch je naučio [[Poljski jezik|poljski]] i [[Ruski jezik|ruski]] jezik, a klasične jezike na [[Sveučilište u Pragu|Sveučilištu u Pragu]], gdje je studirao [[povijest]] i [[zemljopis]]. Na istom sveučilištu 1889. obranio je doktorski rad na temu "Strabos Quellen zur Geschichte seiner Zeit" ("Strabonovi izvori za povijest svojega vremena"). Nakon toga u Beču nastavlja obrazovanje iz povijesti, klasične [[Filologija|filologije]] i arheologije. Na poziv austro-ugarskih vlasti BiH dolazi u [[Sarajevo]] gdje postaje profesorom Gimnazije. Nakon osnivanja Zemaljskog muzeja u Sarajevu 1888. postao je vanjski suradnik za arheologiju BiH, a od 1889. do 1919. djelovao je i kao [[kustos]].

Povratkom u Beč 1920. Patsch je postao profesorom na Višoj školi za svjetsku trgovinu, a 1921. profesorom na katedri za slavensku povijest i arheologiju Bečkog sveučilišta, koja je njegovom zaslugom prerasla u Institut za balkanologiju. Na njenom čelu je bio sve do umirovljenja 1934. Članom [[Akademija znanosti u Beču|Akademije znanosti u Beču]] postaje 1928. Zadnje njegovo djelo objavljeno je 1939. Umro je od posljedica bombardiranja u Beču 21. veljače 1945.

== Znanstveni rad ==
Predmet istraživanja mu je uglavnom bila [[antika|antička]] kultura u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Crnoj Gori, a posebno u [[Delta Neretve|dolini Neretve]] gdje je sustavno istraživao nalazišta [[Narona|Narone]] i [[Mogorjelo|Mogorjela]]. Od 1894. bio je kustos [[Zemaljski muzej u Sarajevu|Zemaljskog muzeja u Sarajevu]], predstojnik Odjeljenja za znanost i umjetnost pri Zemaljskoj vladi u Sarajevu,<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/40867/ Patsch, Karl] Proleksis enciklopedija</ref> a od 1920. profesor slavenske povijesti i arheologije na sveučilištu u Beču.<ref>[http://www.deutsche-biographie.de/sfz94126.html Patsch, Carl Ludwig] Deutsche Biographie</ref> Osnivač je [[Balkanski institut u Sarajevu|Balkanskog instituta u Sarajevu.]]<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=47038 Patsch, Karl] Hrvatska enciklopedija</ref>

== Patschova arheološka otkrića ==
U vrijeme dok je bio suradnik Zemaljskoga muzeja Patsch je otkrio i istražio lokalitet Privilicu kod [[Bihać]]a, svetište japodskoga božanstva Binda – Neptuna. U [[Konjic]]u je otkrio hram [[Mitra (božanstvo)|boga Mitre]], s reljefnim prikazima scena mitričkoga kulta. Otkriće ostataka rimskog objekta, s ulomcima nadgrobnih spomenika i žrtvenika kod franjevačkoga samostana u [[Duvno|Duvnu]], Patsch je popratio objavom članka o otkriću rimskoga municipija [[Delminij]]a. U [[Skelani]]ma kod [[Srebrenica|Srebrenice]] otkopao je antičko naselje i dvije ranokršćanske [[bazilika|bazilike]] s natpisima i grobnim ulomcima. Njegovo svakako najznačajnije arheološko otkriće bio je lokalitet [[Mogorjelo]] kod [[Čapljina|Čapljine]], za koji je Patsch tvrdio da je bio rimski vojni tabor, iako su kasnija istraživanja osporila njegovu tezu. Njegovom zaslugom Mogorjelo je konzervirano a na ulazu u lokalitet sagrađena čuvareva kuća. Patsch je nastavio s istraživanjem Narone, rimskog lokaliteta u [[Vid (Metković)|Vidu]] kod [[Metković]]a, o čemu je 1907. objavio istraživanje pod naslovom "Zur Geschichte und Topographie von Narona" ("Povijest i topografija Narone"), a godinu poslije članak "Kleinere Untersuchungen in und um Narona" ("Manja istraživanja u Naroni i oko nje").

Predmet Patschovih istraživanja bile su i rimske ceste u [[Dalmacija (rimska provincija)|provinciji Dalmaciji]] o kojem je s Ph. Ballifom 1893. objavio monografiju "Römische Strassen in Bosnien und der Hercegovina". Radove o istraživanju [[Rimski carski novac|rimskog]] i [[grčki novac|grčkog]] novca, [[Rimska vojska|rimske vojske]] te nalaze u kninskom i imotskom kotaru i Sandžaku objavljivao je u više navrata u Glasniku Zemaljskog muzeja. Istraživanja o nadgrobnim, kultnim i počasnim natpisima te o rimskim miljokazima objavio je pod naslovom "Arheološko-epigrafska istraživanja povijesti rimske provincije Dalmacije" ("Archäologische-epigraphische Untersuchungen zur Geschichte der römischen Provinz Dalmatien").

Istaknuti hrvatski arheolog i povjesničar umjetnosti, te kustos i ravnatelj Zemaljskog muzeja [[Ćiro Truhelka]] za Patscha je izjavio:
{{citat|Jedan od najistaknutijih suradnika muzeja bio je dr. Karlo Patsch, podrijetlom češki Nijemac, koji je u Sarajevo došao kao nastavnik povijesti u gimnaziji; ali kako nije znao hrvatski, niti je brzo mogao naučiti, koliko je potrebno profesoru, dodijeljen je muzeju, i poslije imenovan kustosom rimske zbirke i to na preporuku bečkih profesora Benndorfa i Bormanna, kojima je bio đak. Još kao gimnazijski profesor obradio je u “Glasniku” nekoliko rimskih epigrafskih spomenika, a tome je nastavio i kao upravitelj zbirke sve do svjetskoga rata. Kao epigrafik bio je valjan stručnjak, solidan u radu, te je svaki redak, svaku riječ, triput kritički razmotrio, prije nego li bi ga napisao. Radi toga radio je sporo, minuciozno i naporno, i izišao na glas kao jedan od najboljih rimskih epigrafika. Neumorno je radio i na tomu, da preteče svoje starije kolege, što mu je za rata i uspjelo, te je premješten u odjel vlade kao referent za umjetnost, a njegovim je nasljednikom u muzeju imenovan iza prevrata prof. Skarić. Patsch je kasnije umirovljen te se preselio u Beč. Tu mu je uspjelo dobiti katedru balkanologije, koju je držao Jireček”|Ć. Truhelka, Uspomene jednog pionira, pretisak Azur journal, Zagreb,
1992., 55.-56.}}

== Izbor iz djela ==
* "Lika u rimsko doba" ("Die Lika in römischer Zeit", 1900.)
* "Povijest i topografija Narone ("Zur Geschichte und Topographie von Narona", 1907.)
* "Bosnien und Hercegovina in römischer Zeit", Sarajevo, 1911. (objavljeno i 1912. pod naslovom "Bosna i Hercegovina u rimsko doba")
* "Zbirke grčkih i rimskih starina u Bosansko hercegovačkom Zemaljskom muzeju" (objavljeno u Glasniku Zemaljskoga muzeja BiH, 1914.)
* "Hercegovina nekoć i sad" ("Die Herzegovina einst und jetzt", 1922.)
* "Beiträge zur Völkerkunde von Südosteuropa. Die einstige Siedlungsdichte des illyrischen Karstes", 1-56 (Prilozi za etnologiju jugoistočne Europe. Nekadašnja gustoća naselja ilirskog krša, 1933.)

== Literatura ==
* [[Radoslav Dodig]]: [http://status.ba/wp-content/uploads/2013/01/status8.pdf In memoriam Carl Patsch (1865. – 1945.)] <small>Magazin za (političku) kulturu i društvena pitanja "Status", br. 8, god. 2005./2006., str. 153.-155.</small>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Patsch, Carl}}
[[Kategorija:Arheolozi]]
[[Kategorija: Životopisi, Austrija]]
[[Kategorija:Austrijski povjesničari‎]]

Carl Patsch - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica