WikiSysop: bnz

2022-05-07T11:06:22Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 7. svibanj 2022. u 11:06
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Carl Iver Hovland'''-->~~{{Znanstvenik		{{Znanstvenik
	\| ime = Carl Iver Hovland		\| ime = Carl Iver Hovland
	\| slika =		\| slika =

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-28T17:56:02Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Carl Iver Hovland
| slika =
| slika_širina =
| naslov =
| datum_rođenja = [[12. lipnja]] [[1912.]]
| mjesto_rođenja = [[Chicago]]
| datum_smrti = [[16. travnja]] [[1961.]]
| mjesto_smrti = [[New Haven]]
| prebivalište =
| državljanstvo =
| etnicitet =
| polje = [[Psihologija]], [[Socijalna psihologija]]
| radna_institucija = [[Sveučilište Yale]], [[Američka vojska]]
| alma_mater = [[Northwestern University]], [[Sveučilište Yale]]
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti =
| poznat_po = [[istraživanje stavova]] <br /> [[persuazija]], <br /> [[istraživanje propagande]], <br /> [[socijalna psihologija]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade =
| religija =
| fusnote =
}}
'''Carl Iver Hovland''' (Chicago, 12. lipnja 1912. – New Haven, 16. travnja 1961.) bio je američki [[psihologija|psiholog]] poznat po studijama o promjeni ponašanja pojedinca [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=47751]<ref>Rogers, E., A History of Communication Study: A Biographical Approach. NY: The Free Press, 1997. ISBN13:9780684840017</ref>
Tijekom njegova radnog vijeka posebno se ističe doprinos razvoju [[komunikacijske znanosti|komunikacijskih znanosti]] na [[Sveučilište Yale|Sveučilištu Yale]], kao i Hovlandovi eksperimenti provedeni tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] među američkim vojnicima.
==Rana karijera==
Carl Hovland završio je prediplomski i diplomski studij psihologije na Sveučilištu Northwestern [http://educationbro.com/hr/universities/usa/northwestern-university/], te upisao doktorski studij psihologije na [[Sveučilište Yale|Sveučilištu Yale]], kako bi mogao surađivati s [[Clark L. Hull|Clarkom L. Hullom]], psihologom koji se bavio ljudskim učenjem<ref>Rogers, E., A History of Communication Study: A Biographical Approach, NY, The Free Press, 1997, ISBN13:9780684840017</ref>. Hull je u svom [[Institutu za međuljudske odnose]] ''(The Institute of Human Relations)'' okupljao grupu interdisciplinarnih znanstvenika s kojima je radio studije o društvenim problemima, poput [[delikvencije]], nezaposlenosti..., jer je vjerovao da će se društveni problemi lakše riješiti, ako se bolje razumiju.
Uz Hulla, Hovland se zainteresirao za učenje kod životinja te je s njim provodio studije o učenju i [[Frustracija|frustraciji]].
== Istraživanje Američki vojnik==
Hovland se 1942. pridružio istraživačkom centru unutar [[Oružane snage SAD-a|američke vojske]] gdje je među vojnicima provodio istraživanje o stavovima [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=57912] i učinkovitosti persuazije<ref>Rogers, E.,A History of Communication Study: A Biographical Approach. NY: The Free Press, 1997:366 ISBN13:9780684840017</ref>.
Smatrao je kako stavovi prema osobama ili stvarima ne mogu predvidjeti buduće ponašanje pojednica, ali kako pod određenim okolnostima utječu na ponašanje.
Hovland je istraživao utjecaj edukacijskih filmova na vojnike, kojima su im pokušavali objasniti zašto SAD pristupa ratu, tko su zaraćene strane i slično. Vojnicima je prikazano sedam 50-minutnih filmova nazvanih [[Why we fight|"Why we fight"]], koje je snimio američki redatelj [[Frank Capra]]<ref>Rogers, E., A History of Communication Study: A Biographical Approach. NY: The Free Press, 1997:368 ISBN13:9780684840017</ref>.
Veliki dio filmova činile su fotografije o događajima koji su doveli do uključenosti SAD-a u rat i sadržavale su [[propagandna poruka|propagandne poruke]].
Poslije rata Hovland je, 1949., s [[Lumsdaine]]om i [[Sheffield]]om objavio knjigu [[''Eksperimenti o masovnoj komunikaciji'']] (Experiments on Mass Communication) u kojoj su zaključili kako su filmovi povećali znanje vojnika o ratu te kako su se njihovi stavovi promijenili, no kako filmovi nisu imali mjerljivi utjecaj na njihovu spremnost da sudjeluju u ratu<ref>Kunczik M., Zipfel, A., Uvod u publicističku znanost i komunikologiju, Zagreb, Zaklada Friedrich Ebert, 1998:131 {{ISBN|953-97046-3-4}}</ref>.
==Povratak na Yale==
Hovland se na [[Yale]] vratio 1945. gdje je pokrenuo studijski program Komunikacija i promjena stavova. S [[Janis]] i [[Kelley]] (1953) proveo je laboratorijski ekperiment o [[vjerodostojnost]]i izvora , kojim su željeli utvrditi ponašanje pojedinca pod utjecajem [[masovna komunikacija|masovne komunikacije]].
Dvije grupe ispitanika dobile su istu poruku. Jednoj grupi su rekli da poruka dolazi od izvora kojem su vjerovali, a drugoj da dolazi od nevjerodostojnog izvora. Shvatili su da do promjene stavova dolazi kad su izvori vjerodostojni, no nakon četiri tjedna više nije bilo razlike između povjerenja u vjerodostojne i nevjerodostojne izvore. Došli su do zaključka kako je utjecaj izvora najveći odmah nakon primanja poruke, ali s vremenom slabi ([[efekt spavača]])<ref>Kunczik M., Zipfel, A., Uvod u publicističku znanost i komunikologiju, Zagreb, Zaklada Friedrich Ebert, 1998:133 {{ISBN|953-97046-3-4}}</ref>.

==Izvori==

[[Kategorija:Američki psiholozi]]
[[Kategorija:Socijalna psihologija]]
[[Kategorija:Komunikologija]]

Carl Iver Hovland - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica