Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵\|commons(.)\=(.)↵}}↵' u ''

2026-03-19T20:31:48Z

Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*)↵\|commons(.*)\=(.*)↵}}↵' u ''

←Starija inačica		Inačica od 19. ožujak 2026. u 20:31
Redak 100:		Redak 100:
	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	{		{
	~~{{WProjekti~~
	~~\|commonshr= Carl Friedrich Gauß~~
	}}

	{{GLAVNIRASPORED:Gauss, Karl Friedrich}}		{{GLAVNIRASPORED:Gauss, Karl Friedrich}}
	[[Kategorija:Njemački matematičari]]		[[Kategorija:Njemački matematičari]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵}}' u '}}'

2026-03-19T20:17:05Z

Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵}}' u '}}'

←Starija inačica		Inačica od 19. ožujak 2026. u 20:17
Redak 102:		Redak 102:
	{{WProjekti		{{WProjekti
	\|commonshr= Carl Friedrich Gauß		\|commonshr= Carl Friedrich Gauß
	~~\|commonscathr= Carl Friedrich Gauß~~
	}}		}}

	{{GLAVNIRASPORED:Gauss, Karl Friedrich}}		{{GLAVNIRASPORED:Gauss, Karl Friedrich}}
	[[Kategorija:Njemački matematičari]]		[[Kategorija:Njemački matematičari]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

2026-03-13T15:24:08Z

Zamjena teksta - '\|' u '|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 15:24
Redak 101:		Redak 101:
	{		{
	{{WProjekti		{{WProjekti
	\\|commonshr= Carl Friedrich Gauß		\|commonshr= Carl Friedrich Gauß
	\\|commonscathr= Carl Friedrich Gauß		\|commonscathr= Carl Friedrich Gauß
	}}		}}

	{{GLAVNIRASPORED:Gauss, Karl Friedrich}}		{{GLAVNIRASPORED:Gauss, Karl Friedrich}}
	[[Kategorija:Njemački matematičari]]		[[Kategorija:Njemački matematičari]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '\|'

2026-03-13T12:53:54Z

Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 12:53
Redak 101:		Redak 101:
	{		{
	{{WProjekti		{{WProjekti
	~~\|commons= Johann Carl Friedrich Gauß~~		\\|commonshr= Carl Friedrich Gauß
	\|commonshr= Carl Friedrich Gauß		\\|commonscathr= Carl Friedrich Gauß
	~~\|commonscat= Carl Friedrich Gauß~~
	\|commonscathr= Carl Friedrich Gauß
	}}		}}

	{{GLAVNIRASPORED:Gauss, Karl Friedrich}}		{{GLAVNIRASPORED:Gauss, Karl Friedrich}}
	[[Kategorija:Njemački matematičari]]		[[Kategorija:Njemački matematičari]]

WikiSysop u (test) 12:03, 20. srpanj 2023.

2023-07-20T12:03:38Z

←Starija inačica		Inačica od 20. srpanj 2023. u 12:03
Redak 1:		Redak 1:
	{{~~Znanstvenik~~		{{Infookvir znanstvenik
	\| ime = Carl Friedrich Gauss		\| ime = Carl Friedrich Gauss
	\| slika = Carl Friedrich Gauss.jpg		\| slika = Carl Friedrich Gauss.jpg

WikiSysop: bnz

2022-05-07T11:01:02Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 7. svibanj 2022. u 11:01
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Carl Friedrich Gauss'''-->~~{{Znanstvenik		{{Znanstvenik
	\| ime = Carl Friedrich Gauss		\| ime = Carl Friedrich Gauss
	\| slika = Carl Friedrich Gauss.jpg		\| slika = Carl Friedrich Gauss.jpg

WikiSysop: izbriši nepotrebne poveznice

2022-03-02T09:55:13Z

izbriši nepotrebne poveznice

←Starija inačica		Inačica od 2. ožujak 2022. u 09:55
Redak 99:		Redak 99:

	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	{~~{wikicitat}}~~		{
	{{WProjekti		{{WProjekti
	\|commons= Johann Carl Friedrich Gauß		\|commons= Johann Carl Friedrich Gauß

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-16T10:45:15Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Carl Friedrich Gauss
| slika = Carl Friedrich Gauss.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[30. travnja]] [[1777]].
| mjesto_rođenja = [[Braunschweig]], [[Njemačka]]
| datum_smrti = [[23. veljače]] [[1855]].
| mjesto_smrti = [[Göttingen]], [[Njemačka]]
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Nijemci|Nijemac]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Matematika]], [[fizika]]
| radna_institucija = Sveučilište u Göttingenu
| alma_mater = Sveučilište u Helmstedtu
| doktorski_mentor = Johann Friedrich Pfaff
| doktorski_studenti = [[Bernhard Riemann]], [[Christian Heinrich Friedrich Peters]], [[Johann Franz Encke]], [[Johann Peter Gustav Lejeune Dirichlet]], [[Gustav Robert Kirchhoff]]
| poznat_po = [[Normalna raspodjela|Gaussova raspodjela]], [[Gaussov zakon|Gaussov zakon električnoga polja]] [[Gaussov zakon magnetskoga polja]] [[Gaussov algoritam]] [[CGS sustav|Gaussov sustav jedinica]] [[Gaussova krivulja]] [[Leća (optika)|Jednadžba optičke leće]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Copleyeva medalja]] (1838.)
| religija =
| fusnote =
}}

[[datoteka:Aritmetika.jpg|mini|desno|300px|''Disquisitiones Arithmeticae'' (1801.)]]

[[datoteka:Normal Distribution PDF.svg|mini|desno|300px|Crvena krivulja prestavlja [[Normalna raspodjela|standardiziranu normalnu raspodjelu]].]]

'''Johann Carl Friedrich Gauß''', [[Latinski jezik|lat.]] ''Carolus Fridericus Gauss'', ([[Braunschweig]], [[30. travnja]] [[1777]]. - [[Göttingen ]], [[23. veljače]] [[1855]].), [[njemačka|njemački]] [[matematičar]] i [[astronom]]. Svestrani matematički genij i jedan od najvećih matematičara uopće. Izvanrednu je matematičku darovitost pokazao već u djetinjstvu, a prve znanstvene rezultate postigao kao student matematike u [[Göttingen]]u. U vezi s teorijom dijeljenja kruga riješio je [[1796.]] problem konstrukcije pravilnih poligona ravnalom i šestarom. Dokazao je da se za neki prosti broj ''n'' može na taj način konstruirati pravilni ''n''-trokut onda i samo onda kada je ''n'' takozvani Fermatov broj, to jest broj oblika ''2k + 1'', a kao takvi su danas poznati samo 3, 5, 17, 257 i 65 537. Promoviran je [[1799.]] na temelju doktorske disertacije, u kojoj je dokazao izvanredno značajan, takozvani fundamentalni teorem [[algebra|algebre]]. Djelom Istraživanja u [[aritmetika|aritmetici]] ([[Latinski jezik|lat]]. ''Disquisitiones arithmeticae'', [[1801.]]) postavio je osnove suvremenoj [[Teorija brojeva|teoriji brojeva]]. Njegova ''Opća istraživanja zakrivljenih ploha'' (lat. ''Disquisitiones generales circa superficies curvas'', [[1828.]]) nova su etapa u razvoju [[Diferencijalna geometrija|diferencijalne geometrije]] i osnova njezina napretka sve do danas. U tome djelu on uvodi sistematsku upotrebu parametarskoga predočenja ploha, dvije osnovne kvadratne forme, sferno preslikavanje i na osnovi toga pojam zakrivljenosti u točki plohe. Dokazan je i osnovni teorem o invarijantnosti zakrivljenosti plohe pri njezinu izometričkom preslikavanju (lat. ''Theorema egregium''). Značajan je i njegov prilog teoriji pogrešaka pri [[Mjerenje|mjerenju]], izložen kao teorija najmanjih kvadrata u djelu ''Teorija kombiniranja uz najmanje pogreške opažanja'' (lat. ''Theoria combinationis observantium erroribus minimis obnoxiae'', I–III, [[1821.]] – [[1826.]]), prema kojoj je najpogodnija vrijednost mjerene veličine ona za koju je zbroj kvadrata pogrešaka najmanji. Otkrića nastala prilikom proučavanja [[Zemljino magnetsko polje|Zemljinoga magnetskoga polja]] izložio je u djelu ''Opća teorija magnetizma Zemlje'' ([[Njemački jezik|njem]]. ''Allgemeine Theorie des Erdmagnetismus'', [[1839.]]). Primjenjivao je matematiku na opisivanje [[Elektromagnetizam |električnih i magnetskih pojava]] (na primjer Gaussov zakon za magnetsko polje i Gaussov zakon za električno polje). Bavio se [[optika|optikom]] (Gaussova aproksimacija). Osobito su značajna njegova istraživanja u području osnova [[geometrija|geometrije]], premda o tome nije ništa objavio. Još i prije [[Nikolaj Ivanovič Lobačevski|N. I. Lobačevskoga]] i [[János Bolyai|Jánosa Bolyaia]] spoznao je logičku mogućnost geometrije različite od [[euklidska geometrija|euklidove geometrije]] i otkrio u njoj niz osnovnih činjenica. Posmrtno objavljena njegova znanstvena ostavština potaknula je zanimanje za neeuklidsku geometriju i pridonijela njezinu bržemu razvoju. Po njem su nazvani krater na Mjesecu ([[Gauss (krater)]]) i [[planetoid]] ([[1001 Gaussia]]). <ref> '''Gauss, Carl Friedrich''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=21409] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

== Životopis ==
U mlađim razredima osnovne škole počela se otkrivati njegova nadarenost. Naime, Gaussov učitelj je zadao cijelom razredu zadatak da nađu zbroj brojeva od 1 do 100 (1+2+3...). No, Gauss je našao puno brži način. Shvatio je da parovi brojeva (1+100=101, 2+99=101...) daju 101 te je taj broj pomnožio s 50 jer je to broj parova. Pokazao se kao darovit u jezikoslovlju. Proučavao je antičke jezike u gimnaziji ''Martino-Katharineum'', no sa 17 godina Grof od Brunswick-Wolfenbüttela mu daje stipendiju, te se ulaskom u koledž Carolinum zainteresirao za matematiku i samostalno otkrio [[Bodeov zakon proporcija]], pridonio [[binarni teorem|binarnom teoremu]], [[aritmetički prosjek|aritmetičkom]], [[geometrijski prosjek|geometrijskom prosjeku]], [[Zakon kvadratne recipročnosti|zakonu kvadratne recipročnosti]] te teoremu [[Prosti broj|prim brojeva]]. S tim otkrićima odustao je od jezika i okrenuo se matematici.

=== Matematika ===
Studirao je na Götingenskom sveučilištu od [[1795]]. do [[1798.]], gdje mu je učitelj bio Kästner kojeg je često ismijavao; a [[doktor]]irao je [[1799]]., dokazavši da svaka [[algebra|algebarska]] jednadžba ima najmanje jedno rješenje. Taj je teorem nazvan '''temeljni teorem algebre'''. Tu je pokušao konstruirati pravilni [[sedmerokut]] pomoću ravnala i [[šestar]]a. Ne samo da je došao do zaključka da je to nemoguće, već je otkrio metode konstrukcije pravilnog [[Sedamnaesterokut|17]], 257, 65537 – kuta. Tako je dokazao da je konstrukcija pravilnog mnogokuta, ravnalom i šestarom, moguća samo kada su stranice prim brojevi serije <math> 2^{2^{n}} + 1 </math> (''Fermatovi prosti brojevi''), tj. brojevi 3, 5, 17, 257, 65537 i tako dalje; to je opisao u knjizi o teoriji brojeva, ''Disqvisitiones Arithmeticae'' (''Pitanja o aritmetici'', [[1801]].), koje je klasično djelo na polju matematike.

==== Gaussova raspodjela ====
{{Glavni|Normalna raspodjela}}

'''Normalna raspodjela''', '''Gaussova raspodjela''' ili '''Gauss-Laplaceova raspodjela''' je najvažnija [[Statistika|statistička]] teoretska raspodjela (distribucija). Prvi ju je objasnio [[Abraham de Moivre]] (1753.) kao granični oblik binomne raspodjele. Normalna je raspodjela neprekinuta (kontinuirana) [[Funkcija (matematika)|funkcija]] vjerojatnosti oblika:

:<math> f(x \; | \; \mu, \sigma) = \frac{1}{\sigma\sqrt{2\pi} } \; e^{ -\frac{(x-\mu)^2}{2\sigma^2} } </math>

Ona je dvoparametarska funkcija. Parametri su joj [[aritmetička sredina]] ''μ'' i [[standardna devijacija]] ''σ''. Standardizirana normalna distribucija ima aritmetičku sredinu <math>\mu = 0</math> i standardnu devijaciju <math>\sigma = 1</math>, a bilježi se kao <math>N(0,1)</math>. Normalna krivulja (to jest [[graf]] normalne distribucije) zvonolika je oblika i simetrična, pa su svi neparni momenti oko sredine distribucije jednaki 0. Aritmetička sredina, medijan i mod normalne distribucije međusobno su jednaki, što je posljedica svojstva simetričnosti distribucije. Koeficijenti asimetrije jednaki su 0, a koeficijent zaobljenosti je 3. <ref> '''normalna distribucija (također Gaussova, Gauss-Laplaceova distribucija)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=44097] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

==== Gaussova krivulja ====
{{Glavni|Gaussova krivulja}}

'''Gaussova krivulja''' je [[krivulja]] određena jednadžbom:

:<math> y = e^{-x^2} </math>

simetrična je s obzirom na [[Kartezijev koordinatni sustav|''y''-os]], asimptotski se približava ''x''-[[os]]i, kada ''x'' teži prema + ∞ i – ∞. Ta se krivulja, zbog njezine primjene u računu vjerojatnosti, naziva i krivulja vjerojatnosti.<ref> '''Gaussova krivulja''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=21410] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

==== Gaussov algoritam ====
{{Glavni|Gaussov algoritam}}
'''Gaussov algoritam''' je niz matematičkih operacija, koje je predložio Gauss za rješavanje sustava linearnih jednadžbi. Način na koji se poništavaju (eliminiraju) pojedine nepoznanice u jednadžbama poznat je i pod imenom Gaussove eliminacije (ponegdje znano kao Gauss-Jordanova metoda eliminacije). <ref> '''Gaussov algoritam''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=21411] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

=== Astronomija ===
Gauss se nakon toga posvetio [[astronomija|astronomiji]] te je po njegovim izračunima [[1801|1801.]] otkriven planetoid [[1 Ceres|Ceres]]. Također je osmislio novu metodu izračunavanja [[putanja]] ili orbita [[nebesko tijelo|nebeskih tijela]]. Godine [[1807|1807.]], nakon smrti Grofa od Brunswika, postao je matematički profesor i direktor [[opservatorij]]a u Göttingenu, gdje je ostao sve do svoje smrti [[1855]]. Nakon niza obiteljskih tragedija, [[1809|1809.]] izdaje svoju drugu knjigu u dva dijela ''Theoria motus corporum celestium in sectionibus concis Solem ambientum'', o gibanju nebeskih tijela. U prvom dijelu raspravlja o diferencijalnim [[jednadžba|jednadžbama]], dijelovima [[stožac|stošca]] i eliptičnim orbitama, dok u drugom, glavnom dijelu pokazuje kako naći i izračunati orbitu planeta. Gaussov doprinos teorijskoj astronomiji prestaje nakon [[1817|1817.]], iako nastavlja s promatranjima. U opservatoriju provodi većinu vremena, ali svejedno radi na drugim područjima znanosti. Njegova djela iz tog perioda su: ''Disquisitiones generales circa seriem infinitam'', uvod u hipergeometrijsku funkciju; ''Methodus nova integralium valores per approximationem inveniendi'', praktični esej o integralnom računu; ''Bestimmung der Genauigkeit der Beobachtungen'', rasprava o statističkim procjenama te ''Theoria attractions corporum sphaeroidicorum ellipticorum homogeneorum methodus nova teactata'', inspirirana geometrijskim problemima.

=== Geodezija ===
Gauss se tijekom [[1820-ih]] sve više interesirao za [[Geodezija|geodeziju]]. Godine [[1818|1818.]] provodio je geodetska istraživanja za državu [[Hannover]], o spajanju s danskom željezničkom mrežom, te je izumio [[heliotrop]] (sprava za signalizaciju na daljinu), koji je radio na načelu reflektiranja sunčevih zraka pomoću teleskopa i ogledala. Od [[1820.]] do [[1830.]] izdao je više od 70 članaka. Godine [[1822|1822.]] osvojio je nagradu Kopenhagenskog sveučilišta s djelom ''Theoria attractions corporum sphaeroidicorum ellipticorum homogeneorum methodus nova teactata''. Gauss je prvi razvio [[Neeuklidska geometrija|neeuklidsku geometriju]], diskutirajući s [[Farkas Bolyai|Farkasom Bolyaiom]], [[János Bolyai|Janosom Bolyaiom]] i [[Lobačevski]]jem. Proučavao je diferencijalnu geometriju, te je o toj temi napisao djelo ''Disquisitiones generales circa superfices curva'', ([[1828|1828.]]), njegovo najvažnije djelo na tom području, koje sadrži ideje kao [[Gaussova krivulja]] (normalan graf vjerojatnosti) i teorem egregrium.

=== Fizika ===
S njemačkim fizičarom [[Wilhelm Eduard Weber|Wilhelmom Eduardom Weber]]om, Gauss je proveo opširno istraživanje o [[Magnetizam|magnetizmu]], a primjenjivanje matematike na magnetizam i elektricitet je jedan od njegovih važnijih doprinosa. U čast njemu jedinica intenziteta [[magnetsko polje|magnetskog polja]] dobila je naziv ''gauss.'' O toj je temi napisao mnoga djela kao: ''Intensitas vis magneticae terrestris ad mensuram absolutam revocata'' ([[1832|1832.]]), ''Allgemeine Theorie des Erdmagnetismus'' ([[1839|1839.]]) i ''Allgemeine Lehrsätze in Beziehung auf die im verkehrten Verhältnisse des Quadrats der Entfernung wirkenden Anziehungs - und Abstossungskräfte'' ([[1840|1840.]]). Gauss i Weber su otkrili [[Kirchhoffovi zakoni|Kirchhoffove zakone]], konstruirali primitivni [[telegraf]] te stvorili vlastite novine ''Magnetischer Verein''. Među njegovim zadnjim djelima je rasprava s Gerlingom o [[Foucaultovo njihalo|Foucaultovom njihalu]] ([[1854|1854.]]). Doživio je otvorenje hanoverske željezničke mreže, te je preminuo 23. veljače 1855., u Göttingenu. U trenutku smrti rijetko koje polje matematike, astronomije i matematičke fizike nije ostalo taknuto od Gaussa.

==== Gaussov zakon električnoga polja ====
{{Glavni|Gaussov zakon}}

'''Gaussov zakon električnoga polja''' je [[fizika|fizikalni]] zakon prema kojemu su [[silnice]] [[Električno polje|električnoga polja]] otvorene krivulje što izlaze iz pozitivnih [[električni naboj|električnih naboja]], a završavaju u negativnim električnim nabojima, odnosno tok električnoga polja kroz zamišljenu zatvorenu plohu jednak je zbroju svih električnih naboja koji se nalaze unutar te plohe podijeljenome s [[Dielektrična konstanta vakuuma|dielektričnom permitivnošću vakuuma]]. U integralnom obliku zakon glasi:

:<math>\Phi _{E} = \frac{Q}{\varepsilon _{0}}</math>

gdje je: ''ΦE'' - tok električnog polja, ''Q'' - [[električni naboj]], ''ε0'' - [[dielektrična konstanta vakuuma]]. Tok se nadalje može povezati s električnim poljem:

:<math>\Phi _{E} = \int _{s} E\cdot dA</math>

gdje je: ''E'' - [[vektor]] električnog polja, a ''dA'' - element površine plohe ''S'' po kojoj se [[integral|integrira]]. Tok električnoga polja kroz proizvoljnu zatvorenu plohu koja ne sadrži električni naboj jednak je nuli, to jest [[električni naboj]] izvor je električnoga polja. <ref> '''Gaussov zakon električnoga polja''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=69651] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

==== Gaussov zakon magnetskoga polja ====
{{Glavni|Gaussov zakon magnetskoga polja}}

'''Gaussov zakon magnetskoga polja''' je fizikalni zakon prema kojemu su [[silnice]] [[magnetsko polje|magnetskoga polja]] zatvorene linije, odnosno [[magnetski tok]] (tok [[vektor]]a [[Elektromagnetska indukcija|magnetske indukcije]]) kroz zamišljenu zatvorenu plohu jednak je nuli:

:<math> \iint \mathbf{B} \cdot dS = 0 </math>

gdje je: ''B'' - [[magnetski tok]], a ''S'' - [[površina]] zatvorene plohe. Tim je zakonom potvrđeno da u prirodi ne postoje [[magnetski monopol]]i.<ref> '''Gaussov zakon magnetskoga polja''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=69652] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

==== Gaussov sustav jedinica ====
{{Glavni|CGS sustav}}

'''Gaussov sustav jedinica''' je sustav mjernih jedinica koji je na temelju prijedloga Gaussa i [[Wilhelm Eduard Weber|W. Webera]] prihvaćen na 1. međunarodnom elektrotehničkom kongresu u Parizu [[1881.]] i smatran ''jedinstvenim sustavom jedinica sveukupne znanosti''. Osnovne su mu jedinice bile [[centimetar]], [[gram]] i [[sekunda]], po čemu je nazvan CGS-sustavom. Zbog krivih tumačenja zamisli njegovih osnivača, u primjeni je toga sustava bilo mnogo teškoća, osobito u području [[elektromagnetizam|elektromagnetizma]]. Električne su se veličine izražavale jedinicama CGSe-sustava (elektrostatski sustav jedinica), a magnetske jedinicama CGSm-sustava (elektromagnetski sustav jedinica). Za takav mješoviti, nekoherentni sustav predložio je [[Hermann von Helmholtz]] [[1882.]] naziv Gaussov sustav jedinica. Uz druge sustave primjenjivao se sedamdesetak godina, osobito u [[fizika|fizici]]. Sva su tri sustava danas zamijenjena [[Međunarodni sustav mjernih jedinica|Međunarodnim sustavom mjernih jedinica]] (SI).<ref> '''Gaussov sustav jedinica''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=21412] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
{{wikicitat}}
{{WProjekti
|commons= Johann Carl Friedrich Gauß
|commonshr= Carl Friedrich Gauß
|commonscat= Carl Friedrich Gauß
|commonscathr= Carl Friedrich Gauß
}}

{{GLAVNIRASPORED:Gauss, Karl Friedrich}}
[[Kategorija:Njemački matematičari]]

Carl Friedrich Gauss - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*)↵\|commons(.*)\=(.*)↵}}↵' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵}}' u '}}'