WikiSysop: bnz

2022-05-07T08:14:10Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 7. svibanj 2022. u 08:14
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Car'''-->~~{{preusmjerava\|Carica}}		{{preusmjerava\|Carica}}
	[[Slika:Weltliche Schatzkammer Wien white.jpg\|220px\|desno\|mini\|Austrijska carska kruna]]		[[Slika:Weltliche Schatzkammer Wien white.jpg\|220px\|desno\|mini\|Austrijska carska kruna]]
	'''Car''' (od [[latinski\|lat.]] ''caesar)'' je vladar, odnosno [[državni poglavar]] u državi koja je po državnom uređenju '''''[[carstvo]]'''''. Ovaj se naslov obično prenosi naslijeđivanjem i smatra se višim od [[kralj]]evskog. Car vlada nad puno zemalja i naroda, uključujući eventualno i njihove kraljeve. Jedini nositelj tog naslova danas je [[Japan\|japanski]] poglavar [[Naruhito]].		'''Car''' (od [[latinski\|lat.]] ''caesar)'' je vladar, odnosno [[državni poglavar]] u državi koja je po državnom uređenju '''''[[carstvo]]'''''. Ovaj se naslov obično prenosi naslijeđivanjem i smatra se višim od [[kralj]]evskog. Car vlada nad puno zemalja i naroda, uključujući eventualno i njihove kraljeve. Jedini nositelj tog naslova danas je [[Japan\|japanski]] poglavar [[Naruhito]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-07T02:07:07Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{preusmjerava|Carica}}
[[Slika:Weltliche Schatzkammer Wien white.jpg|220px|desno|mini|Austrijska carska kruna]]
'''Car''' (od [[latinski|lat.]] ''caesar)'' je vladar, odnosno [[državni poglavar]] u državi koja je po državnom uređenju '''''[[carstvo]]'''''. Ovaj se naslov obično prenosi naslijeđivanjem i smatra se višim od [[kralj]]evskog. Car vlada nad puno zemalja i naroda, uključujući eventualno i njihove kraljeve. Jedini nositelj tog naslova danas je [[Japan|japanski]] poglavar [[Naruhito]].

Narodi zapada [[Europa|Europe]] svoje su nazive za cara izvlačili pretežito iz naslova "[[imperator]]" (''imperatore'' u talijanskom, ''imperador'' u španjolskom, ''empereur'' u francuskom, ''emperor'' u engleskom), a narodi istoka iz imena "caesar" kojim su rimski carevi isticali povezanost s prvim i povijesno najvećim među njima, [[Gaj Julije Cezar|Julijem Cezarom]]. U slavenskim se jezicima tako koriste nazivi "car" i "cesar" a u njemačkom "Kaiser". Iznimke su na istoku Rumunji (''imparat''), Albanci (''parandor'', ''mbret'') te Grci (''autokratoros'', ''basileos'').

== Carstva u povijesti ==
U [[povijest]]i nije bilo mnogo [[država]] koje povjesničari nazivaju ''carstvima'', i pojedinih vladara koji su se nazivali ''carevima''. U nekim slučajevima samo je jedan moćni vladar okupio mnogo zemalja pod svojom vlašću i proglasio se (ili su ga drugi proglasili) ''carem'', da bi ubrzo nakon njegove smrti taj naslov nestao (ili ostalo samo formalno), a tako ujedinjene zemlje najčešće su se ponovno razjedinile. U Starom vijeku jedan je takav primjer Akadsko carstvo u Mezopotamiji. U Europi su takvi primjeri na Zapadu [[Napoleon Bonaparte]] i njegov nećak [[Napoleon III.]] u [[Francuska|Francuskoj]] ([[19. stoljeće]]) a na Istoku car [[Stefan Uroš IV. Dušan|Dušan]] u [[Srbija|Srbiji]] ([[14. stoljeće]]) te carevi Boris u [[Bugarska|Bugarskoj]] i [[Samuilo]] u [[Makedonija|Makedoniji]] u [[10. stoljeće|10. stoljeću]]. Također možemo carem nazvati mongolskog vladara [[Džingis-kan]]a. U Latinskoj Americi su također u 19. stoljeću Augustin I. de Iturbide te [[Nadvojvoda Maksimilijan|Maksimilijan Habsburški]] carevali [[Meksiko|Meksikom]] a Petar I. i Petar II. [[Brazil|Brazilom]]. U dvadesetom stoljeću samo se je Jean Bedel Bokassa proglasio 1977. godine carem [[Srednjoafrička Republika|Srednje Afrike]] kojom je potom kao car vladao do intervencije francuske Legije stranaca 1979. godine.

Carstvo u pravom smislu riječi je država kojom vlada car, a carstvima se nazivaju i kolonijalna carstva koji nisu nužno monarhije (francuska 3. i 4. Republika) ili čiji monarsi nisu carevi (belgijsko ili portugalsko kolonijalno carstvo, kojima su vladali kraljevi Belgije i Portugalske).

=== Carstva u Europi ===
[[Slika:Ingres, Napoleon on his Imperial throne crop.jpg|250px|desno|mini|Car [[Napoleon Bonaparte|Napoleon I.]] na prijestolju]]
Svi carevi u [[Europa|Europi]] pozivali su se, neposredno ili posredno, na nasljeđe [[Rimsko Carstvo|Rimskoga Carstva]]. Ono se u [[4. stoljeće|4. stoljeću]] podijelilo na Istočno i Zapadno. Nakon pada Zapadnog carstva, Istočno Rimsko Carstvo nastavlja postojati te se postupno helenizira i pretvara u [[Bizant|Bizantsko Carstvo]]. Na nasljeđe Bizantskog Carstva kraće vrijeme su se pozivali vladari Bugarske i Srbije, koji su se proglasili carevima. Kasnije, nakon pada Bizanta pod tursku vlast, naziv cara s Ivanom IV. Groznim preuzimaju vladari [[Rusija|Rusije]] ([[Moskovsko Carstvo]] tvrdeći za sebe da predstavljaju "Treći Rim").

Na Zapadu, godine [[800.]] [[papa]] dodjeljuje naslov cara [[Karlo Veliki|Karlu Velikom]]. Kasnijom podjelom carstva među njegovim nasljednicima, Francuska se izdvaja u zasebnu državu te nastaje [[Sveto Rimsko Carstvo]], često s dodatkom "njemačkog naroda" u nazivu. Ono se održalo do početka 19. stoljeća, kada je Napoleon, pripremajući vlastito ustoličenje, dokinuo taj drevni carski naslov. Na njihovom nasljeđu, carevi su od tog vremena i vladari [[Austrija|Austrije]], odnosno [[Austro-Ugarska Monarhija|Austro-Ugarske]] do [[1918.]] godine.

Sam Napoleon proglasio se 1805. godine carem Francuza, no njegovo carstvo nije nadživjelo poraz u Rusiji 1814. Bonaparte je 1815. konačno poražen i zatočen na otoku Sveta Helena gdje i umire 1821. godine. Na legendi o Napoleonu Velikom, njegov će se nećak, Louis Napoleon Bonaparte, uspeti na vlast u Francuskoj nakon veleprevratničke 1848. godine, isprva kao Predsjednik Republike, a od 1852. kao novi car. Njegova vladavina, poznata i kao "Drugo Carstvo", završena je svrgnućem nakon poraza od Pruske kod Sedana 1870.

Na ruševinama Drugog (francuskog) Carstva rođeno je potom (u Versaillesu, 1871. godine) drugo [[Njemačko Carstvo]] na čelu s pruskim kraljevima. Posljednji od ta tri cara, [[Vilim II., njemački car|Vilim II.]] iz kuće Hohenzollern-Sigmaringen, odrekao se carske krune nakon poraza u Prvom svjetskom ratu te je ostatak života do smrti proveo u izbjeglištvu u Nizozemskoj.

U istočnoslavenskim jezicima riječ "car" znači kralja. Do toga je došlo jer su u ruskim prijevodima [[Biblija|Biblije]] kraljevi starog Izraela i rimski carevi zajedno nazivani titulom cara, pa je tijekom stoljeća riječ car postala sinonim za kralja, a pravi su carevi na Istoku Evrope nazivani titulom imperatora.

Rusko je carstvo nastalo širenjem Moskovske države, a sam naslov cara vladari prisvajaju od Ivana IV. Groznog, a carem (imperatorom) proglasio se Petar I. Veliki. Carstvo koje se u međuvremenu proteglo od Baltika do Vladivostoka nestalo je u veleprevratu 1917 godine, a car Nikola II i njegova obitelj ubijeni su 1918. godine po Lenjinovom nalogu.

Nakon obnove nezavisnosti Bugarske, novi vladari Ferdinand I. i Boris II. iz kuće Sachsen-Coburg obnovili su naslov "Cara Bugara" ali je na bugarskom jeziku, isto kao i na ruskom, ta titula značila kralja, a ne cara. Carstvo je nestalo u vrtlogu Drugog svjetskog rata nakon iznenadne smrti Borisa II., sovjetske okupacije i izgona malodobnog Simeona II. nakon proglašenja republike. Simeon će se nakon promjena na istoku vratiti u Bugarsku te postati predsjednik vlade od 2001 do 2005. godine.

=== Carstva izvan Europe ===
Veliki suparnik Rimskoga Carstva bilo je [[Perzijsko Carstvo|Perzijsko (Iransko) Carstvo]]. Vladari [[Iran]]a i u [[20. stoljeće|20. stoljeću]] nazivali su se carevima (kraljevima nad kraljevima), sve do [[Islamska Revolucija|Islamske revolucije]] [[1979.]] godine.

[[Kina]] je najdugovječnije carstvo, koje se tijekom 3.500 godina trajanja više puta raspadalo i obnavljalo. Posljednji car, [[Pu Yi]], svrgnut je veleprevratom 1911. godine, ali je od 1934. do 1945. formalno carevao Mandžukuom na sjeveru Kine, japanskom satelitskom državom uspostavljenom nakon vojne okupacije u japansko-kineskom ratu.
Samim [[Japan]]om i danas vlada car (tenno) i to je jedini današnji vladar s tim naslovom.

Države [[Azteci|Azteka]], [[Maje|Maja]] i [[Inke|Inka]] u Latinskoj Americi, koje su srušili [[Španjolci]] u [[16. stoljeće|16. stoljeću]], također zbog njihove multietičnosti nazivamo carstvima.

[[Indija]] je već u Starom vijeku bila samostalno carstvo (car Ašoka), a nakon britanskog osvajanja, [[Popis engleskih i britanskih vladara|britanska kraljica]] [[Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|Viktorija]] proglašena je "caricom [[Indija|Indije]]". Taj će naslov njezini potomci izgubiti tek nezavisnošću Indije 1947. godine.

Najdugovječnija afrička država, [[Etiopija]] (nekadašnji naziv Abesinija) bila je također carstvo do 1975. godine kada je pod nerazjašnjenim okolnostima umro u veleprevratu 1974. godine svrgnuti car (negus negesti, kralj kraljeva) [[Haile Selasije]]. U službi velikog etiopskog cara Menelika II. bili su u 19. stoljeću i poznati hrvatski istraživači, braća Seljan.

Po smislu pojma "car", bagdadski [[kalif]]i i osmanlijski [[sultan]]i su također carevi, ali obično se navode ti posebni naslovi. Stari [[egipat]]ski [[faraon]]i također se mogu nazvati carevima, kao i neki drugi drevni vladari (primjerice, Sargon Veliki, tvorac Akadskog carstva u Mezopotamiji).

== Poveznice ==
* [[Veliki kralj]]
* [[Šah (vladar)|Šah]]
* [[Kralj]]
* [[Državni poglavar]]

[[Kategorija:Nazivi državnih poglavara]]
[[Kategorija:Titule]]

Car - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica