Suradnik10: Zamjena teksta - '{{wikipedizirati}}' u '{{HIEpedizirati}}'

2025-05-27T03:19:57Z

Zamjena teksta - '{{wikipedizirati}}' u '{{HIEpedizirati}}'

←Starija inačica		Inačica od 27. svibanj 2025. u 03:19
Redak 1:		Redak 1:
	{{~~wikipedizirati~~}}		{{HIEpedizirati}}
	{{nedostaju izvori}}		{{nedostaju izvori}}

WikiSysop: bnz

2022-05-01T18:53:06Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 1. svibanj 2022. u 18:53
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Cakavizam'''-->~~{{wikipedizirati}}		{{wikipedizirati}}
	{{nedostaju izvori}}		{{nedostaju izvori}}

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{zastario}} +{{zastarjelo}})

2022-01-02T01:39:02Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{zastario}} +{{zastarjelo}})

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 01:39
Redak 6:		Redak 6:
	== Rasprostranjenost ==		== Rasprostranjenost ==

	{{~~zastario~~}}		{{zastarjelo}}
	{{nedostaju izvori}}		{{nedostaju izvori}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-24T10:38:59Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{wikipedizirati}}
{{nedostaju izvori}}

'''Cakavizam''' je užem smislu naziv za izgovorne osobine nekih [[čakavski]]h govora, u širem smislu podvrsta [[čakavski]]h govora. Obilježava ga depalatalizacija glasa č i njegova zamjena glasom c (npr. cudo, cinit, covik), izgovor glasova s, š srednjim glasom š (śestra, śuma) te glasova z, ž srednjim glasom (npr. źena, źviźda).<ref name="HJP">[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=f11iWBY%3D&keyword=cakavizam] Hrvatski jezični portal, cakavizam (pristupljeno 14. rujna 2020.)</ref>

== Rasprostranjenost ==

{{zastario}}
{{nedostaju izvori}}

Jedna od uvriježenih predrasuda o cakavizmu je da je to pretežno gradski govor, ali danas to ne odgovara stvarnosti. Ako je ranije i bio u primorskim gradovima, dosad je većinom izumro pod pritiskom književnog standarda, pa su danas većina cakavskih govornika u primorskim i otočnim selima.

* ''Primorski'' cakavizam: najviše [[Labin]], [[Rabac]] i okolnih dvadesetak sela istočne Istre, a s manje govornika još gradići [[Bakar (grad)|Bakar]] i [[Trogir]]. U 20. stoljeću je ranije potvrđeni cakavizam izumro u [[Senj]]u i [[Omiš]]u (a nesigurni pokazatelji iz tekstova upućuju na mogući cakavizam u ranijim stoljećima još za ''Rijeku, Zadar'' itd.).
* Otok [[Lošinj]] (južni dio): ''Veli i Mali Lošinj'', te susjedni otoci [[Susak]], [[Srakane]], [[Ilovik]] i [[Ist]] (možda ranije i Premuda?).
* Otok [[Cres]]: grad Cres i [[Beli]], te okolnih desetak sela na sjeveru otoka.
* Otok [[Krk]], cakavski ''Khark'' (jugoistočni dio) - ekstremna "scakavica": [[Baška]] i okolna sela [[Jurandvor]], ''Draga, Batomal, Gorica, Sv. Juraj, Vinca'' itd. (glagoljski zapisi upućuju na mogući cakavizam [[Vrbnik]]a već od 14. stoljeća).
* Otok [[Rab]]: grad Rab (već u izumiranju).
* Otok Pag (cakavski ''Poag''): grad [[Pag]] i selo [[Metajna]].
* Otok [[Brač]], cakavski ''Broc'' (sjeverozapadni dio): [[Milna (Brač)|Milna]], [[Sutivan]], [[Supetar]] i okolna sela.
* Otok [[Hvar]], cakavski ''For'' (zapadni dio): grad Hvar i okolna sela.
* Otok [[Vis]]: grad Vis, [[Komiža]] (ekstremna "cokavica") i većina sela (osim čakavskog Rukavca), te susjedni otok [[Biševo]] (cokavski ''Bisovo''), a na otoku [[Svetac|Svecu]] govornici su nedavno izumrli.
* Dio [[Šibenik]]a zvan [[Dolac (Šibenik)|Dolac]], u kojem se govorilo cakavicom sve do 1960-ih.
* ''Iseljenički cakavizam'' u Americi (većinom naše ribarske udruge - govor s dosta anglizama umjesto starih romanizama): otočje ''Breton'' u delti [[Missisippi]]ja kod [[New Orleans]]a, manje skupine uz luke [[Vancouver]] i [[San Pedro]] u Kaliforniji, te pojedine cakavske obitelji u drugim američkim gradovima.

== Značajke cakavizma ==

{{nedostaju izvori}}

U poredbi s tipskim palatalnim čakavcima (i inim našim govorima), glavne su zajedničke značajke cakavizma ove:

* Odnosno-upitna [[zamjenica]] većinom glasi '''ca''' (rjeđe lokalno ''ce'' ili ''co''), te njezine izvedenice ''zac'' ili ''zace'' (zašto) i ''cane?'' ili ''cene?'' (zar ne?).
* I u drugim riječima "tvrdi" [[palatal]] ''[[č]]'' većinom je zamijenjen sibilarom '''[[c]]''' (rjeđe umekšano ''[[ć]]'' ili ''[[š]]'')
* Palatali ''š'' i ''ž'' se također izgovaraju umekšano - približno kao "šj" i "žj" ili u ekstremnim govorima kao [[sibilari]] ''s'' i ''z''.
* Umjesto slavenske [[palatalizacija|palatalizacije]], u izvedenicama je česta ''[[sibilarizacija]]'': npr. buog > bozji, vroag > vrazji i slično.
* Umjesto palatala ''đ, lj, nj,'' u cakavizmu se često govori bez [[jotacija|jotiranja]] obično ''d, l, n'' (u tipskoj čakavštini je češće samo ''j''): npr. divli, sliva, supli (šupalj), zmul (čaša), zeli (kupus), nadra (njedra), dimnik (dimnjak) itd.
* Vrlo su česti raznoliki dvoglasni samoglasnici (tzv. ''diftongacija''), npr '''oa''' umjesto ''a'' i drugi slični (kod običnih čakavaca se rjeđe nalazi samo '''uo''' umjesto ''o'').
* [[Nepostojano a]] u cakavizmu većinom se trajno čuva pri sklonidbi: pasi (psi), macaki (mačori) itd.
* Osim običnog [[samoglasnik]]a ''[[i]]'', u cakavizmu [[Kvarner]]skih otoka se još izgovara drugo muklo '''y''' kao prijelaz prema preglašenom ''ü''.
* [[Padeži]] i plurali u cakavizmu uglavnom nemaju sibilarizacije, pa je vrlo čest ''polukorijenski'' izgovor: ruki, nogi, raki, rogi, juhi, dlaki, vlahi, orihi itd.
* Pripadnost se često izražava ranohrvatskim '''posvojnim dativom''' koji je kao apozicija ispred pripadne imenice: ''coviku'' glava, ''planini'' varh, ''kamari'' vroata (sobna vrata), itd. (u običnoj čakavštini je češća romanska konstrukcija npr. "glava od čovika", a u [[štokavsko narječje|štokavštini]] tomu odgovara posvojni genitiv kao "glava čovjeka" itd.).
* Većinom nema posebnog [[vokativ]]a, nego ga zamjenjuje ''apelativna'' konstrukcija: nominativ imenice + glagolski imperativ.
* Pomoćne čestice složenih glagolskih oblika u cakavizmu su česte kao ''proklitike'' ispred glavnog glagola: '''se-, bi-, će-''' itd. (u običnoj čakavštini i štokavštini su većinom iza glagola).
* Slično kajkavštini, i u cakavizmu je vrlo veliki broj ''povratnih'' glagola (koji su u štokavštini bez čestice ''se''): se leć, se sist (sjesti), se mislit, se šnit (sanjati), se ucit (učiti) itd.
* Rijetke su i većinom nejasne razlike između trajnih i svršenih glagola.
* U ekstremnom cakavizmu Komiže i Baške postoje još i druge lokalne osobitosti.

== Jezikoslovni pregledi ==
{{nedostaju izvori}}

Prvu monografiju o cakavizmu napopisao je [[Mieczysław Małecki]] 1927., uspoređujući cakavske i [[poljski jezik|poljske govore]]. Cakavski govor otoka [[Susak|Suska]] i [[Lošinj]]a opisali su [[Josip Hamm]], [[Mate Hraste]] i [[Petar Guberina]] 1956. Također je niz vrijednih priloga o cakavizmu [[Komiža|Komiže]] objavio Joško Božanić u tridesetak svezaka časopisa "Čakavska rič".

== Literatura ==

* [[Mieczysław Małecki]], Cakawizm i mazurzenie - doktorska disertacija, Krakow, 1927.
* J. Hamm, M. Hraste, P. Guberina: ''Govor otoka Suska''. Hrvatski dijalektološki zbornik 1, Zagreb 1956.
* J. Božanić: časopis ''"Čakavska rič",'' sv. 1.- 32., Književni krug Split.
* M. Milevoj: ''Gonan po nase (Rječnik labinskog govora''). Labin 1993 (2. izdanje u tisku 2007.)
* D. Geić, M.S. Šilović: ''Rječnik trogirskog cakavskog govora''. Muzej grada Trogira, 1994.
* A. Roki-Fortunato: ''Libar Viškiga jazika''. Libar Publishing, Toronto 1997.
* N. Kustić: ''Cakavski govor grada Paga s rječnikom''. Društvo Pažana, Zagreb 2002.
* N. Velčić: ''Besedar Bejske Tramuntane''. Čakavski sabor i Adamić d.o.o, Cres-Lošinj 2003.
* P. Šimunović: ''Rječnik bračkih čakavskih govora''. Brevijar, Supetar 2006.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Čakavsko narječje]]

Cakavizam - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{wikipedizirati}}' u '{{HIEpedizirati}}'

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{zastario}} +{{zastarjelo}})

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica